KLASA: UP/II-008-07/22-01/862

URBROJ: 401-01/03-23-8

Zagreb, 2. siječnja 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja KLASA: UP/I-004-01/22-01/00009, URBROJ: 533-09-22-0001 od 7. srpnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Ministarstva znanosti i obrazovanja KLASA: UP/I-004-01/22-01/00009, URBROJ: 533-09-22-0001 od 7. srpnja 2022. godine.

2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici Zahtjeva Ministarstva znanosti i obrazovanja KLASA: UP/I-600-04/21-02/00394, URBROJ: 533-08-21-0004 od 14. prosinca 2021. godine za raspuštanje školskog odbora Osnovne škole Ivanja Reka, na način da se na stranici 8 prekrije ime i prezime kandidatkinje koja nije izabrana na natječaju za radno mjesto učiteljice matematike, te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.

3. Nalaže se Ministarstvu znanosti i obrazovanja da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) kojim je tražila uvid u nalaz prosvjetnog inspektora KLASA: UP/I-600-04/21-02/00394, URBROJ: 533-08-21-00004 od 14. prosinca 2021. godine, kojim je 10. siječnja 2022. godine razriješen Školski odbor Osnovne škole Ivanja Reka, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi sa člankom 15. stavkom 2. točkom 2. istog Zakona, jer tijelo javne vlasti smatra da je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da je 10. siječnja dobila odluku o raspuštanju Školskog odbora Osnovne škole Ivanja Reka čiji je bila član od 2. prosinca 2021. godine (Odluka o raspuštanju školskog odbora KLASA: 602/-02/22-001/3, URBROJ: 251-07-11/012-22-2). Navodi kako je Školski odbor raspušten jer je Gradski ured za obrazovanje, sport i mlade zaprimio zahtjev Ministarstva znanosti i obrazovanja, Samostalnog sektora za inspekcijski nadzor, Služba prosvjetne inspekcije – Zagreb za raspuštanje istog. Napominje kako se u odluci spominje obavljanje poslova Školskog odbora OŠ Ivanja Reka protivno zakonu. Ističe da ne zna o kakvim se radnjama radi te da je poslala upite Agenciji za odgoj i obrazovanje, Gradskom uredu za obrazovanje, sport i mlade-Zagreb i Ministarstvu znanosti i obrazovanja, no niti od jedne institucije nije dobila obrazloženje. Ističe kako se njezino ime navedenom odlukom blati, a da nije upoznata zbog kojih radnji, tražila je ostvarivanje prava na pristup informacijama uvidom u nalaz prosvjetnog inspektora prema kojem je kao član Školskog odbora Ivanja Reka raspuštena. Smatra kako ova odluka krši njena prava te traži da joj bilo koja od nadležnih institucija (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje ili Gradski ured za obrazovanje, sport i mlade-Zagreb) objasni zašto se njezino ime povezuje s radnjama protivnim zakonu, a da joj nitko nije dao odgovore koje su to radnje, odnosno što je kao član Školskog odbora učinila. Navodi kako njezino članstvo u Školskom odboru verificirano 2. prosinca 2021. godine i da je od tada sudjelovala na dvije sjednice Školskog odbora. Napominje ukoliko je Školski odbor razriješen zbog radnji koje nisu bile na sjednicama na kojima je osobno sudjelovala, smatra da je njezino razrješenje neopravdano. Predlaže da se žalba uvaži i da joj se omogući pristup traženim informacijama.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 24. siječnja 2022. godine od Ministarstva znanosti i obrazovanja, kao tijela javne vlasti, zatražila uvid u nalaz prosvjetnog inspektora od 14. prosinca 2021. – UP/I-600-04121-02100394, Ur.broj: 533-08-21-0004 kojim je razriješen Školski odbor Osnovne škole Ivanja Reka čiji je bila član do razrješenja 10. siječnja 2022.

Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da je tijelo javne vlasti prije donošenja osporenog rješenja provelo test razmjernosti i javnog interesa te utvrdilo da u predmetnom slučaju potreba zaštite prava na ograničenje prevladava nad javnim interesom za dostavom zahtjeva prosvjetne inspekcije prema Gradu Zagrebu. Nadalje, navodi se odredba članka 16. stavak 1. i 4. Zakona o prosvjetnoj inspekciji koji propisuju da je provodeći inspekcijski nadzor inspektor dužan čuvati osobne i druge povjerljive podatke koje sazna u obavljanju svojih dužnosti kao službenu tajnu te postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrđena tajna, odnosno da je prosvjetna inspekcija dužna kao inspekcijsku tajnu čuvati dokumentaciju i druge podatke i činjenice u vezi s inspekcijskim postupkom te postupati s istima sukladno zakonu i drugom propisu. U osporenom rješenju se navodi kako je tijelo javne vlasti utvrdilo da potreba zaštite prava na ograničenje prevladava nad javnim interesom za dostavom informacija traženih zahtjevom žaliteljice.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na odlučivanje po žalbi žaliteljice s traženom informacijom.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno kako je tijelo javne vlasti pogrešno utvrdilo činjenično stanje i pogrešno primijenilo materijalno pravo te je Povjerenik za informiranje utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Tijelo javne vlasti se u osporenom rješenju pozvalo na odredbu članka 16. stavka 1. i 4. Zakona o prosvjetnoj inspekciji kojima je propisano da je provodeći inspekcijski nadzor inspektor dužan čuvati osobne i druge povjerljive podatke koje sazna u obavljanju svojih dužnosti kao službenu tajnu te postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrđena tajna, odnosno da je prosvjetna inspekcija dužna kao inspekcijsku tajnu čuvati dokumentaciju i druge podatke i činjenice u vezi s inspekcijskim postupkom te postupati s istima sukladno zakonu i drugom propisu.

Iz navedenog proizlazi kako inspekcijska i službena tajna predstavljaju zasebni pravni institut normiran odredbom Zakona o prosvjetnoj inspekciji te da se tijelo javne vlasti u konkretnom slučaju kada se pozvalo na zaštitu i čuvanje inspekcijske i službene tajne trebalo iskoristiti odredbu članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.

Napominje se kako navedeno ograničenje pristupa informacijama ne predstavlja apsolutni razlog za ograničenje nego relativni, a u kojem je slučaju prvostupanjsko tijelo propustilo razmotriti mogućnost pristupa, odnosno djelomičnog pristupa zatraženim informacijama.

U konkretnom slučaju, prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju, odnosno priloženom testu razmjernosti i javnog interesa, ne daje nikakve argumente u prilog omogućavanja pristupa traženoj informaciji, a svrha navedenog testa razmjernosti i javnog interesa svakako nije u tome da se pronađu razlozi za onemogućavanje pristupa informacijama. Slijedom navedenog, prvostupanjsko tijelo je pogrešno primijenilo odredbu članka 16. u vezi s člankom 15. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Nadalje, prvostupanjsko tijelo uopće nije ispitivalo mogućnost primjene članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da će se, ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. navedenog članka, preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim.

Iz spisa predmeta proizlazi da je žaliteljica bila član školskog odbora Osnovne škole Ivanja Reka te da je isti na temelju zahtjeva inspektora, koji je tražena informacija, raspušten odlukom osnivača, međutim treba imati u vidu činjenicu da kada žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama traži informacije vezane za inspekcijski nadzor u Osnovnoj školi Ivanja Reka i vezane za mjere i radnje iz tog postupka, tada ista ima pravo dobiti samo one informacije koje bi se omogućile bilo kojoj trećoj osobi, koja nije bila član školskog odbora, a zbog načela jednakosti propisanog člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, odredbom članka 8. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima te da su korisnici ravnopravni u njegovu ostvarivanju. Nadalje, tu se nadovezuje i odredba članka 9. istog Zakona kojom je propisano da korisnik raspolaže informacijama sukladno tom Zakonu, te ima pravo tu informaciju javno koristiti.

S obzirom na to da se predmetnim zahtjevom traže informacije o poduzetim mjerama i radnjama prosvjetnog inspektora nakon završenog inspekcijskog nadzora, u nastavku se kratko izlažu relevantne odredbe vezano za postupanje inspekcije.

U članku 19. stavku 1. Zakona o prosvjetnoj inspekciji („Narodne novine“, broj 61/11, 16/12, 98/19 i 52/21) propisano je da ako nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i dužnost poduzeti mjere, odnosno izvršiti radnje za koje je ovlašten zakonom ili drugim propisom. Mjere i radnje poduzimaju se na temelju stanja utvrđenog u zapisniku.

Prema članku 27. stavku 1. istoga Zakona inspektor će podnijeti zahtjev za razrješenjem člana školskog odbora ako utvrdi da ne ispunjava obveze utvrđene zakonom, aktom o osnivanju ili statutom nadzirane ustanove, odnosno ako način imenovanja, odnosno izbora i trajanje mandata člana školskog odbora nije u skladu sa zakonom ili drugim propisom, s aktom o osnivanju ili statutom, dok je u stavku 2. istoga članka propisano da će inspektor podnijeti zahtjev za raspuštanjem školskog odbora ako utvrdi da školski odbor ne obavlja poslove iz svojega djelokruga u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju ili statutom nadzirane ustanove ili da te poslove obavlja na način koji ne omogućuje redovito poslovanje ili obavljanje djelatnosti.

Iz članka 35. Zakona o prosvjetnoj inspekciji proizlazi da se naloge, prijedloge, prijave, zahtjeve i izvješća iz članka 23., 24., 25., 26., 27., 28. i 29. tog Zakona, te druge naloge, prijedloge, prijave, zahtjeve i izvješća za koje je ovlašten, inspektor podnosi u obliku obrazloženog dopisa, ako zakonom ili drugim propisom nije drugačije propisano.

Članak 37. Zakona o prosvjetnoj inspekciji propisuje da je inspekcijski postupak završen kad je završeno poduzimanje mjera i radnja na temelju stanja utvrđenog zapisnikom, na način propisan člankom 30. i 35. toga Zakona, odnosno kad je zapisnik kojim je utvrđeno da u nadzoru nisu nađene povrede zakona ni drugih propisa zaključen i potpisan.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19 i 64/20) u članku 118. stavku 1. propisuje da školom upravlja školski odbor, a učeničkim domom domski odbor.

Djelokrug rada školskog odbora propisan je u članku 118. stavku 2. istoga Zakona pa tako školski odbor imenuje i razrješuje ravnatelja, daje prethodnu suglasnost u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa u školskoj ustanovi, donosi statut i druge akte na prijedlog ravnatelja, donosi školski kurikulum na prijedlog učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno odgajateljskog vijeća i ravnatelja, donosi godišnji plan i program rada na prijedlog ravnatelja i nadzire njegovo izvršavanje, donosi financijski plan, polugodišnji i godišnji obračun na prijedlog ravnatelja, odlučuje o zahtjevima radnika za zaštitu prava iz radnog odnosa, predlaže osnivaču promjenu djelatnosti i donošenje drugih odluka vezanih uz osnivačka prava, daje osnivaču i ravnatelju prijedloge i mišljenja o pitanjima važnim za rad i sigurnost u školskoj ustanovi te donosi odluke i obavlja druge poslove utvrđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom.

U članku 122. stavku 1. istoga Zakona propisano je da je osnivač dužan razriješiti člana školskog odbora, a ured iz članka 121. stavak 3. toga Zakona raspustiti školski odbor i imenovati povjerenstvo iz članka 121. stavka 4. toga Zakona, ako prosvjetni inspektor utvrdi da si ispunjeni uvjeti za razrješenje, odnosno raspuštanje propisani tim Zakonom.

U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid na internetsku stranicu Osnovne škole Ivanja Reka na poveznicu http://os-ivanjareka.hr/wp-content/uploads/2022/01/Odluka.pdf te je utvrđeno da je Odluka o raspuštanju Školskog odbora Osnovne škole Ivanja Reka koju je donio Grad Zagreb, Gradski ured za obrazovanje, sport i mlade KLASA: 602-02/22-001/3, URBROJ: 251-07-11/012-22-3 od 10. siječnja 2022. godine javno objavljena te da ista sadrži imena članova školskog odbora. Također, na poveznici http://os-ivanjareka.hr/skolski-odbor/ nalazi se popis imenovanih članova školskog odbora.

U žalbenom je postupku aktom Ureda povjerenika KLASA: UP/II-008-07/22-01/862, URBROJ: 401-01/03-22-2 od 28. srpnja 2022. godine zatraženo od tijela javne vlasti da se očituje da li se u konkretnom slučaju radi o završenom inspekcijskom postupku, te je tijelo javne vlasti aktom KLASA: UP/I-004-01/22-01/00009, URBROJ: 533-09-22-004 od 9. rujna 2022. godine obavijestilo da je inspekcijski postupak u Osnovnoj školi Ivanja Reka završen, a da se zahtjev za raspuštanje školskog odbora dostavlja osnivaču školske ustanove, a po kojem odlučuje druga tijela sukladno propisima.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da se traženu informaciju zahtjev za raspuštanje Školskog odbora Osnovne škole Ivanja Reka koji je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Samostalna služba za inspekcijski nadzor, Služba prosvjetne inspekcije Zagreb I uputilo osnivaču Gradu Zagrebu, temelji na saznanjima iz postupka inspekcijskog nadzora u Osnovnoj školi Ivanja Reka te da je u vrijeme podnošenja zahtjeva za pristup informacijama žaliteljice zahtjev inspektora za raspuštanje školskog odbora, kao i Odluka Grada Zagreba o raspuštanju školskog odbora dovršen postupak, te je zahtjev o raspuštanju školskog odbora izrađena i dovršena informacija.

S obzirom da je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi školskom odboru dana ovlast da upravlja školom te da donosi odluke koje se odnose na davanje suglasnosti na zasnivanje radnog odnosa, donošenje statuta i drugih akata, financijskih planova, prema mišljenju Povjerenika za informiranje postoji interes javnosti o radu školskog odbora koji je utvrđen u inspekcijskom nadzoru i na temelju kojeg je prosvjetni inspektor podnio zahtjev za raspuštanje istoga.

Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku, a temeljem odredbe članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje smatra da u pogledu tražene informacije zahtjeva o raspuštanju školskog odbora Osnovne škole Ivanja Reka iz točke 2. izreke ovog rješenja, nedvojbeno postoji javni interes u odnosu na zakonom propisana ograničenja te da je potrebno omogućiti žaliteljici pristup traženoj informaciji jer se omogućavanjem pristupa informaciji osigurava transparentnost rada tijela javne vlasti.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Odredbom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će se, ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. navedenog članka, preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Uvidom u Zahtjev za raspuštanje Školskog odbora Osnovne škole Ivanja Reka od 14. prosinca 2021. godine utvrđeno je da isti sadrži podatak o imenima i prezimenima članova školskog odbora, ravnatelja i zaposlenika škole, te ime i prezime kandidatkinje koja nije izabrana na natječaju za radno mjesto matematike.

Vezano za imena i prezimena članova školskog odbora utvrđeno je da se podaci o aktualnim članovima školskog odbora javno objavljeni na stranici škole, kao i odluka o raspuštanju školskog odbora od 10. siječnja 2022. godine. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jednog člana bira radničko vijeće, dva člana imenuju se iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika, jednog člana imenuje se iz reda roditelja koji nije radnik škole te tri člana imenuje osnivač škole, odnosno članovi školskog odbora su u većini službenici tijela javne vlasti, dok je jedan član (roditelj koji nije radnik škole) imenovani član školskog odbora te prema mišljenju Povjerenika za informiranje navedene podatke nije potrebno zaštiti.

Nadalje, u pogledu imena i prezimena prosvjetnog inspektora, ravnatelja i zaposlenika škole s kojima je sklopljen ugovor na određeno/neodređeno vrijeme, utvrđeno je da se radi također o službenicima tijela javne vlasti čija se sredstva za rad osigurana iz javnih sredstava te navedene podatke nije potrebno zaštiti.

Nadalje, u zahtjevu za raspuštanje školskog odbora navodi se ime i prezime kandidatkinje koja nije izabrana na natječaju za radno mjesto matematike. Prema mišljenju Povjerenika za informiranje u odnosu na navedeni osobni podatak ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje jer bi dostava navedenog podatka predstavljala nepotrebno zadiranje u privatni život te osobe te je primjenom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedeni podatak.

Naime, podatak o imenu i prezimenu osobe koja je sudjelovala na natječaju, ali nije izabrana, ne predstavljaju informacije od javnog značaja, odnosno predmetne informacije ne odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je riješiti kao pod točkama 1.-3. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan