KLASA: UP/II-008-07/22-01/369

URBROJ: 401-01/03-23-3

Zagreb, 18. siječnja 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Prve osnovne škole KLASA: 008-04/21-01/01, URBROJ: 2133-26-22-16 od 24. ožujka 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Prve osnovne škole KLASA: 008-04/21-01/01, URBROJ: 2133-26-22-16 od 24. ožujka 2022. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za dopunu i ispravak informacije ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 2. ožujka 2022. godine, kojim je tražio vjerodostojnu knjigovodstvenu ispravu odnosno presliku otpremnice ovlaštenog dobavljača isporuke lož ulja, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što korisnik prava na pristup informacijama zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno i pogrešno utvrđene te da je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju kojeg se rješava stvar. Navodi kako se radi o dopuni/ispravku informacije, a ne o novom zahtjevu za pristup informacijama kako to tijelo javne vlasti u obrazloženju rješenja površno i netočno tretira. Nadalje, navodi da tijelo javne vlasti nema mogućnost da odlučuje o zahtjevu za dopunom i/ili ispravkom informacije primjenom članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Napominje da je osporeno rješenje trebao potpisati službenik za informiranje tijela javne vlasti, a ne ravnatelj te da je i sama uputa o pravnom lijeku pogrešna kada se navodi da se ista dostavlja ravnatelju tijela javne vlasti. Ističe kako tijelo javne vlasti nije vodilo računa o pravilima postupka jer prema članku 23. stavku 5. točki 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, navedenom u preambuli rješenja kao pravna norma po kojoj se donosi rješenje, proizlazi da je zahtjev za dopunu/ispravak informacije neosnovan, a da zahtjev za dopunu/ispravak informacije ne može biti neosnovan temeljem navedenog članka Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, navodi da se tijelo javne vlasti ogriješilo o načela Zakona o pravu na pristup informacijama koje se odnosi na pravodobnost, potpunost i točnost informacije, a da tijelo javne vlasti nastoji obmanuti drugostupanjsko tijelo navodeći netočnu i neistinitu pravnu osnovu, a koja ne odgovara zahtjevu za dopunom/ispravkom informacije, kao i načela utvrđivanja materijalne istine. Nadalje, navodi da je tijelo javne vlasti odbilo predmetni zahtjev za dopunu/ispravak informacije temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a da u obrazloženju navodi da ne raspolaže traženom informacijama te da upućuje žalitelja da se obrati Športskoj zajednici grada Ogulina i Karlovačkoj županiji. Nadalje, navodi da postoji obveznopravni posao sklopljen između tijela javne vlasti i Športske zajednice grada Ogulina, te da one informacije koje ima tijelo javne vlasti mora imati i Športska zajednica grada Ogulina, dok Karlovačka županija ne može imati tražene informacije jer iz Odluke o uvjetima, kriterijima i postupku za uzimanje i davanje u zakup i najam imovine školskih ustanova kojima je Karlovačka županija osnivač (Glasnik Karlovačke županije broj 28/18) proizlazi da je Karlovačka županija, kao osnivač škole, spustila ovlast sklapanja obveznopravnih poslova na tijelo javne vlasti. Ističe kako je obrazloženje pobijanog rješenja netočno i neistinito, te da je u suprotnosti s izrekom rješenja. Nadalje, navodi kako je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo pravni propis na osnovu kojeg je rješavana upravna stvar jer je primijenjen članak 23. stavak 5. točka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a trebalo je primijeniti članak 23. stavak 1. točku 1., odnosno članak 23. stavak 5. točku 3. ili članak 23. stavak 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 25. veljače 2022. godine od Prve osnovne škole, kao tijela javne vlasti, tražio presliku dokumenta, koji je vjerodostojna knjigovodstvena isprava, a iz koje se može vidjeti protučinidba Športske zajednice Grada Ogulina u vezi grijanja Gradske športske dvorane i korištenja kotlovnice tijela javne vlasti, a za potrebe grijanja Gradske športske dvorane i to za 2019. i za 2020. godinu. U zahtjevu navodi da je kotlovnica vlasništvo Karlovačke županije, a o njoj skrbi tijelo javne vlasti te da tijelo javne vlasti mora posjedovati dobavnicu ovlaštenog isporučitelja lož ulja ili sličan dokument iz kojeg je vidljiva količina lož ulja koji je ulila u kotlovnicu Športska zajednica grada Ogulina. Navodi da Športska zajednica grada Ogulina ima obvezu iz međusobno sklopljenog sporazuma te da se za tijelo javne vlasti radi o tuđoj imovini jer je Gradska športska dvorana vlasništvo Grada Ogulina, a kojom imovinom upravlja, održava je i koristi Športska zajednica grada Ogulina. Nadalje, u pojašnjenju zahtjeva žalitelj se poziva na članak 7. i 8. Sporazuma sklopljenog između tijela javne vlasti i Športske zajednice grada Ogulina od 15. veljače 2016. godine.

Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da je tijelo javne vlasti elektroničkom poštom dostavilo dana 2. ožujka 2022. godine žalitelju dokument lož ulje za dvoranu za školsku godinu 2019./2020/2021./2022. s datumom točenja, količinom, potpisom i pečatom za školu i za dvoranu.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj u zahtjevu za dopunu/ispravak informacije naveo da nije zadovoljan s dostavljenom informacijom koju je zaprimio dana 2. ožujka 2022. godine te da traži dopunu/ispravak informacije na način da mu se dostavi preslika otpremnice ovlaštenog dobavljača isporuke lož ulja po kojoj bi se vidjela količina lož ulja koju je tijelo javne vlasti zaprimilo u svoj rezervoar od strane Športske zajednice grada Ogulina, a što bi bila vjerodostojna knjigovodstvena isprava. Nadalje, navodi da zahtjev obuhvaća protučinidbu u vezi članka 7. stavka 2. Sporazuma, a odnosi se na troškove domara/ložača izvan školskog vremena, te traži na godišnjoj razini dokaz o uplatama Športske zajednice grada Ogulina za troškove ložača/domara izvan školskog radnog vremena. U zahtjevu za dopunu/ispravak informacije žalitelj navodi da traži cjelovitu i vjerodostojnu informaciju o činidbi i protučinidbi Sporazuma vezano za grijanje Gradske športske dvorane, te da se radi o članku 7. i 8. Sporazuma.

Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da je tijelo javne vlasti elektroničkom poštom dana 9. ožujka 2022. godine dostavilo obavijest žalitelju o tome da sukladno članku 23. stavku 2. i 6. Zakona o pravu na pristup informacijama ne raspolažu traženim informacijama te ga upućuju da se za sve ostale informacije u vezi predmetnog obrati Športskoj zajednici grada Ogulina i Karlovačkoj županiji.

Nadalje, dana 10. ožujka 2022. godine žalitelj je od tijela javne vlasti zatražio pojašnjenje odgovora jer članak 23. nema stavak 6. te na što se odnosi znamenka 6. te da moli pojašnjenje na koju se točku članka 23. stavka 1. odnosi pozivanje na članak 23. stavak 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Uvidom u obrazloženje osporenog rješenja tijela javne vlasti proizlazi da je žalitelj podnio zahtjev za dopunu i ispravak informacije dana 2. ožujka 2022. godine te da je tijelo javne vlasti obavijestilo žalitelja dana 9. ožujka 2022. godine da sukladno članku 23. stavku 2. i 6. Zakona o pravu na pristup informacijama ne raspolaže traženom informacijom te se upućuje žalitelja na Športsku zajednicu grada Ogulina i Karlovačku županiju. Nadalje, navodi se da je tijelo javne vlasti dostavilo dokument iz kojeg je vidljiv datum točenja i količina i koji je ovjeren te da ne raspolaže traženim informacijama zbog čega je žalitelj upućen na daljnje postupanje. Zaključno se u obrazloženju osporenog rješenja navodi da žalitelj očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama tražeći učestalo zahtjeve za dostavu istih ili istovrsnih informacija te time onemogućava rad tijela javne vlasti.

Dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: 008-04/22-01/608, URBROJ: 401-01/03-22-2 od 31. ožujka 2022. godine, zatraženo je od tijela javne vlasti da uz prvostupanjski spis predmeta dostavi tražene informacije koje su predmet zahtjeva za dopunu/ispravak informacije.

Tijelo javne vlasti se aktom KLASA: 008-04/21-01/01, URBROJ: 2133-26-22-20 od 7. travnja 2022. godine očitovalo da su učinjene sve radnje i dane sve tražene informacije kojima tijelo javne vlasti raspolaže.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Iz osporenog rješenja tijela javne vlasti proizlazi da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva za dopunu i ispravak informacije zloupotreba prava na pristup informacijama, a u istom je navedeno kako je do zlouporabe došlo podnošenjem učestalih zahtjeva za dostavu istih i/ili istovrsnih informacija gdje dolazi do onemogućavanja rada tijela javne vlasti.

Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.

Naime, prilikom ocjene je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, prvo u obzir treba uzeti načelo međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije i korisnika prava na pristup informacijama. Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali, razumljivo, ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda. Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.

Kada se procjenjuje korisnikova namjera da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, trebalo bi razmotriti njegov interes za informacijama koje traži i relevantnost zatraženih informacija za širu zajednicu, učestalost podnošenja zahtjeva prema tijelu javne vlasti i način obraćanja prema tijelu, opseg zatraženih informacija i moguće opterećenje koje bi tijelo javne vlasti imalo prilikom omogućavanja pristupa informaciji.

Stoga je u žalbenom postupku Ured povjerenika za informiranje aktom KLASA: 008-04/22-01/608, URBROJ: 401-01/03-22-2 od 31. ožujka 2022. godine zatražio od tijela javne vlasti dostavu preslike Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2021. i 2022. godinu te presliku svih zahtjeva žalitelja zaprimljenih u 2021. godini i u 2022. godini.

Tijelo javne vlasti je uz akt KLASA: 008-04/21-01/01, URBROJ: 2133-26-22-20 od 7. travanja 2022. godine dostavilo prvostupanjski spis predmeta, sve žaliteljeve zahtjeve zaprimljene u 2021. i 2022. godini te način rješavanja istih, kao i presliku upisnika (omot spisa) i presliku urudžbenog zapisnika.

Uvidom u dostavljenu presliku upisnika (omot spisa) i presliku urudžbenog zapisnika proizlazi da tijelo javne vlasti u predmetu KLASA: 008-04/21-01/01 unosi sve podneske žalitelja od 1. srpnja 2021. godine (zahtjev za pristup informacijama, prijava nepravilnosti, žalba) do dana dostave spisa Povjereniku za informiranje.

Napominje se da je odredbom članka 14. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da je tijelo javne vlasti dužno voditi poseban službeni upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, u skladu s odredbama tog Zakona. U članku 3. stavku 1. Pravilnika o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija („Narodne novine“, broj 83/2014) propisano je da se upisnik vodi u prikladnom elektroničkom obliku koji sadrži podatke iz Obrasca broj 1. – Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, za svaku kalendarsku, uz obvezu ispisivanja listova i uvezivanja na kraju godine.

U drugostupanjskom postupku uvidom u zahtjeve za pristup informacijama žalitelja, proizlazi da je žalitelj u 2021. godini podnio tijelu javne vlasti pet zahtjeva za pristup informacijama, dok je u 2022. godine (zaključno do 2. ožujka 2022. godine) žalitelj podnio dva zahtjeva za pristup informacijama.

Uvidom u Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2021. godinu, koje je tijelo javne vlasti dostavilo Povjereniku za informiranje sukladno obvezi iz članka 60. Zakona o pravu na pristup informacijama, utvrđeno je da je u navedenom tijelu javne vlasti u 2021. godini ukupno evidentirano 4 zahtjeva za pristup informacijama, koji su riješeni u zakonskom roku.

Uvidom u dostavljene zahtjeve žalitelja proizlazi da je žalitelj tražio informacije račun za korištenje Gradske športske dvorane, specifikaciju istog računa po danima i po razrednim odjeljenjima, ugovor između tijela javne vlasti i Športske zajednice Grada Ogulina vezano za grijanje Gradske športske dvorane ili korištenja kotlovnice.

Izvršenim uvidom u podnesene zahtjeve od strane žalitelja utvrđeno je da se zahtjevima traže informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, da tražene informacije nisu iste i da se zahtjevima ne traži velika količina informacija te da se odnose na raspolaganje javnim sredstvima.

Također napominje se da iz žaliteljeva zahtjeva nije vidljivo da se žalitelj obraća tijelu javne vlasti na uvredljiv, omalovažavajući ili optužujući način, a niti je iz sadržaja zahtjeva vidljivo da žalitelj koristi Zakon o pravu na pristup informacijama kao alat za zlouporabu prava na pristup informacijama koje posjeduje tijelo javne vlasti.

Razmatranjem dokumentacije u spisu predmeta te procjenom svih činjenica i okolnosti, te ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva, ukupnog broja žaliteljevih zahtjeva te informacija koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Predmet zahtjeva za dopunu i ispravak informacije žalitelja je preslika otpremnice ovlaštenog dobavljača isporuke lož ulja po kojoj bi se vidjela količina lož ulja koju je tijelo javne vlasti zaprimilo u svoj rezervoar od strane Športske zajednice grada Ogulina te dokaz o uplatama Športske zajednice grada Ogulina na godišnjoj razini za troškove ložača/domara. Žalitelj se u zahtjevu za pristup informacijama od 25. veljače 2022. godine, kao i u zahtjevu za dopunu i ispravak informacije od 2. ožujka 2022. godine poziva na članak 7. i 8 . Sporazuma potpisanog između tijela javne vlasti i Športske zajednice grada Ogulina, KLASA: 003-04/16-01/01, URBROJ: 2133-26-16-01 od 15. veljače 2016. godine, a koji prileži spisu predmeta.

U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid u Sporazum o međusobnim pravima i obvezama korištenja Gradske sportske dvorane KLASA: 003-04/16-01/01, URBROJ: 2133-26-16-01 od 15. veljače 2016. godine (dalje u tekstu: Sporazum) koji je sklopljen između tijela javne vlasti i Športske zajednice grada Ogulina. U stavku 1. Sporazuma navodi se da se tim Sporazumom uređuju međusobni odnosi Škole i ŠZGO za korištenje Gradske sportske dvorane i razgraničenje materijalnih troškova grijanja. U članku 7. Sporazuma navodi se da se Dvorana grije iz kotlovnice Škole te da je ŠZGO obvezna regulirati odnose termina grijanja dvorane, izvan školskog radnog odnosa, sa Školom. U članku 8. Sporazuma je utvrđeno da stranke tog Sporazuma suglasno utvrđuju da se iznos materijalnih troškova grijanja utvrđuje temeljem stvarno potrošene količine energije koja se utvrđuje na posebnom kalorimetru za Dvoranu i Školu, da je ŠZGO dužna tijekom kalendarske godine utočiti odgovarajuću količinu goriva, a prema količini potrošene energije u Dvorani utvrđene kalorimetrom. Ukoliko do 31. prosinca tekuće kalendarske godine ne bude utočena odgovarajuća količina goriva Škola će o svemu obavijestiti Osnivača.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku.

Odredbom članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. tog Zakona.

Iz spisa predmeta proizlazi da je tijelo javne vlasti žalitelju temeljem njegovog zahtjeva za pristup informacijama od 2. ožujka 2022. godine omogućilo pristup informaciji o količini utočenog goriva, odnosno informaciju iz koje je vidljiva protučinidba Športske zajednice grada Ogulina vezano za grijanje Gradske sportske dvorane sukladno ranije citiranom Sporazumu. Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da ta informacija ne sadrži presliku uplatnice ovlaštenog dobavljača isporuke lož ulja kao ni dokaz o uplatama Športske zajednice grada Ogulina za domara/ložača, odnosno da iste ne postoje kao izrađene informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama sukladno očitovanju tijela javne vlasti.

Slijedom navedenog, u žalbenom postupku je utvrđeno da se tijelo javne vlasti pogrešno pozvalo na odredbu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kao razlog za odbijanje žaliteljevog zahtjeva za dopunu i ispravak informacije, već je u drugostupanjskom postupku utvrđeno da je žaliteljev zahtjev trebalo odbiti primjenom odredbe članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da će tijelo javne vlasti odbiti zahtjev ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. tog Zakona jer je informacija koja je žalitelju dana povodom njegovog zahtjeva za pristup informacijama od 2. ožujka 2022. godine potpuna i točna.

Napominje se da nije u nadležnosti Povjerenika za informiranje da utvrđuje obvezu tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup informaciji u slučaju kada je njezino postojanje kod istog tijela javne vlasti nedvojbeno utvrđeno.

Neosnovan je navod žalitelja da ravnatelj nije trebao potpisati osporeno rješenje, već službenik za informiranje tijela javne vlati, s obzirom da je odlukom o imenovanju službenika za informiranje KLASA: 008-03722-01/01, URBROJ: 2133-26-22-1 od 2. siječnja 2022. godine ravnatelj tijela javne vlasti imenovan službenikom za informiranje tijela javne vlasti. Nadalje, ravnatelj je odgovorna osoba u tijelu javne vlasti, te je potrebno istaknuti da činjenica što je čelnik tijela potpisao rješenje o predmetnom zahtjevu za dopunu i ispravak informacije ne dovodi do nezakonitosti rješenja.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni.

U žalbenom postupku je utvrđeno da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan