KLASA: UP/II-008-07/22-01/830

URBROJ: 401-01/04-23-5

Zagreb, 19. siječnja 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Financijske agencije KLASA: 150-07/22-01/3, URBROJ: 10-1-22- od 7. lipnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Financijske agencije KLASA: 150-07/22-01/3, URBROJ: 10-1-22- od 7. lipnja 2022. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Financijske agencije odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj), kojim je tražio preslike prijava tj. obrazaca za upis u Registar stvarnih vlasnika onih banaka koje nisu provele upis u taj registar, kao i onih koje su ga provele prema članku 5. stavku 7. Pravilnika o Registru stvarnih vlasnika, navodeći da kotiraju na burzi i kojoj, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi članka 15. stavka 3. točke 1. istog Zakona, jer je utvrđeno da bi omogućavanje pristupa traženim obrascima za upis podataka u navedeni Registar bilo suprotno svrsi i namjeni odredaba o dostupnosti (davanju) podataka koje su uređene Pravilnikom o Registru stvarnih vlasnika odnosno jer bi njihovo davanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje pravno uređenog postupka dostupnosti (davanja) podataka iz Registra sukladno poglavlju VII. Pravilnika o Registru stvarnih vlasnika.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi kako se već u samoj izreci rješenja konstruira situacija za odbijanje zahtjeva time što ga se naziva „odvjetnik Vlaho Hrdalo“, a ne „Vlaho Hrdalo“. Ističe, kako je Financijska agencija odbila zahtjev jer su odvjetnici obveznici s tzv. fakultativnim pristupom Registru pa se tako u rješenju navodi „Budući da je Korisnik – odvjetnik, on bi mogao, kao što ga je FINA prethodno savjetovala, zatražiti izravan pristup podacima iz Registra, a time posredno i podacima iz obrasca za upis u Registar.“ Nadalje, ističe kako Zakon o pravu na pristup informacijama ne jamči posredan uvid nego neposredan pa tako se tako u članku 17. istog Zakona izrijekom navodi da se davanje informacije vrši „neposrednim davanjem informacije“ i „izradom preslika dokumenata“ odnosno „dostavljanjem preslika dokumenata“, a on samo to i traži. Napominje, kako je on korisnik koji je sasvim slučajno i odvjetnik pa je nevažno što ima pravo tzv. fakultativnog pristupa u Registar jer on ni ne traži pravo na pristup u Registar nego preslike obrazaca. Smatra kako prihvaćanje takve logike Financijske agencije bi značilo da pravo na pristup informacijama u konkretnom slučaju uživa tek 4.000 korisnika, koliko ima odvjetnika u Hrvatskoj, a ostalih 4 milijuna korisnika ne. Također napominje da je zahtjev podnio kao Vlaho Hrdalo s privatnom adresom, a ne kao odvjetnik Vlaho Hrdalo iz odvjetničkog društva Hrdalo & Krnic d.o.o. Sugestiju Financijske agencije da kada je već odvjetnik da „izvadak zatraži od stranke, npr. od pojedine banke“ smatra besmislenom jer on kao odvjetnik ne zastupa nijednu banku, a iz njegova zahtjeva je jasno da njegov cilj da se utvrdi je li pojedina banka lažno navela da uživa iznimku od obveze upisa u Registar stvarnih vlasnika. Žalitelj navodi kako zahtijeva preslike obrazaca jer se samo iz njih može utvrditi što je točno pojedina banka sama navela kao razlog izuzeća, a tvrditi da je izvadak isto što i obrazac jer sadrži slične podatke je isto kao da od suda zatražite presliku tužbe, a sud vam dostavi presudu jer tamo ionako sve to isto piše. Nadalje, žalitelj navodi kako smatra da iako Financijska agencija navodi da je provela test razmjernosti i javnog interesa, tome uopće nije tako jer se u pobijanom Rješenju nigdje ne navodi da bi postojao neki razlog za ograničenje u smislu članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama već se navodi da bi dostavljanjem obrazaca korisnik došao do podataka iz Registra na besplatan način. Također, navodi kako je uvid u Registar besplatan i dostupan svakome, a ono što se naplaćuje je izdavanje Izvatka jer Izvadak ima dokaznu snagu javne isprave, a Obrazac to nema. Nadalje, pozivanje Financijske agencije na zaštitu osobnih podataka žalitelj smatra nelogičnim jer ako su u Izvatku i u Obrascu ionako dostupni isti podaci, kako onda Financijska agencija kaže da izvadak može dati, ali obrasce ne. Žalitelj ističe, kako ga uopće ne zanimaju osobni podaci te da Financijska agencija može slobodno anonimizirati čitav Obrazac osim u dijelu gdje banka sukladno članku 5. stavku 7. Pravilnika naznačuje "podatke o tome na kojoj burzi kotira i od kada, te ima li izdane dionice na donositelja". Nadalje ističe, kako ne stoji ni argument da bi dostavljanje preslika obrazaca moralo biti propisano Pravilnikom o Registru jer on traži isporuku preslika originalnih obrazaca, a što nije propisano Pravilnikom o Registru već pravo na pristup informacijama proizlazi iz propisa višeg reda - Zakona. Također, ističe kako nijedan od ovih argumenata nije postojao kad je Financijska agencija izvorno (šutnjom administracije) odlučila odbiti njegov zahtjev, a tada je kao argument navela da je iz Ureda za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma izrijekom rečeno da tražene informacije Financijska agencija ne smije dati. Zaključuje, kako Financijska agencija želi spriječiti uvid u podatke iz kojih će se sasvim sigurno vidjeti da je najmanje jedna banka temeljem lažnog navoda iskoristila pravo da ne upiše podatke o svojim stvarnim vlasnicima, a upravo da se to ne bi događalo postoji Zakon o pravu na pristup informacijama, kao i sam Registar stvarnih vlasnika. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom od 7. prosinca 2022. godine zatražio od Financijske agencije sljedeće: „Financijska agencija (FINA) je prema čl. 36. st. 1. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (dalje: ZSPNFT) ovlaštena provoditi nadzor nad pravnim subjektima koji su obvezni upisati stvarne vlasnike u Registar stvarnih vlasnika (RSV) te je prema čl. 36. st. 2. ZSPNFT ovlaštena i na pokretanje prekršajnih postupaka protiv onih subjekata koji nisu upisali podatke u RSV. Molimo Vas informaciju o broju nadzora provedenih nad poslovnim bankama u Republici Hrvatskoj, o broju prekršajnih postupaka koji su po tim nadzorima uslijedili, o ishodima tih prekršajnih postupaka te o kojim se konkretno bankama radi. Napominjemo da je Pravilnikom o registru stvarnih vlasnika u čl. 5. st. 7. za dionička društva propisana iznimka od obveze upisa u RSV pod uvjetom da se financijskim instrumentima tog dioničkog društva trguje na burzi ili uredjenom tržištu, ali su i takva dionička društva obvezna u registar stvarnih vlasnika upisati barem podatke o tome na kojoj burzi kotiraju i od kada, te imaju li izdane dionice na donositelja. Sedam hrvatskih poslovnih banaka u Hrvatskoj (tablica u privitku) medjutim nema upisan bilo kakav podatak o stvarnim vlasnicima (osim toga nisu dionice svih poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj uvrštene za trgovanje na burzi ili uredjenom tržištu)“. Nadalje, utvrđeno je da je Financijska agencija dana 8. prosinca 2021. godine, putem elektroničke pošte, odgovorila žalitelju kako se njegov podnesak ne smatra zahtjevom za pristup informacijama jer se traži svojevrsna analiza i stvaranje nove informacije u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. U odgovoru se također navodi, kako je podnesak upućen stručnoj službi Financijske agencije nadležnoj za vođenje raznih registara koja je dostavila sljedeći odgovor: „Sve banke, čiji popis ste priložili u dostavljenome mailu su provele upis u Registar stvarnih vlasnika. Banke uz koje ste naveli da nisu provele upis, su dionička društva koja kotiraju na burzi te nisu obvezne utvrditi stvarnoga vlasnika, upis su provele upravo na način kako je navedeno Pravilnikom o Registru stvarnih vlasnika u čl. 5., st. 7. , tj. navele su da kotiraju na burzi i navele podatak na kojoj burzi". Također je utvrđeno, kako je žalitelj nezadovoljan dobivenim odgovorom u zahtjevu podnesenim Financijskoj agenciji putem elektroničke pošte dana 8. prosinca 2021. godine zahvalio na dostavljenom odgovoru te istaknuo kako navodi stručne službe ne mogu biti točni jer dionice Erste&Steiermarkische Bank d.d. ne kotiraju na uređenom tržištu pa sukladno tome ne uživaju pravo na iznimku iz članka 5. stavka 7. Pravilnika (https://zse.hr/hr/papir/310?isin=HRRIBARA0001), a iste su izvrštene sa Zagrebačke burze još 2010., davno prije uspostavljanja Registra stvarnih vlasnika. Stoga moli očitovanje očitovanje stručne službe o toj činjenici, dok sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama moli preslike prijava u Registar stvarnih vlasnika banaka za koje je naveo da nisu provele upis, a za koje pak iz stručne službe navode da su sve one upis provele prema članku 5. stavku 7. Pravilnika navodeći da kotiraju na burzi i na kojoj.

Dana 9. prosinca 2021. godine Financijska agencija, putem elektroničke pošte, obavijestila je žalitelja da je predmetni zahtjev proslijeđen stručnoj službi za registre koja će mu odgovoriti ako smatra da su njegove primjedbe osnovane te se žalitelja nadalje obavještava sukladno odredbama članka 23. stavak 1. točka 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama da je dostupnost podataka iz Registra stvarnih vlasnika utvrđena poglavljem VII. Pravilnika o registru stvarnih vlasnika te da su određene informacije iz Registra stvarnih vlasnika i javno dostupne, sukladno članku 30.b spomenutog Pravilnika. Istoga dana Financijska agencija, Sektor javnih servisa, Centar za registre obavijestio je žalitelja da je iz Registra stvarnih vlasnika dostupan izvadak koji može zatražiti ovlaštena osoba pravnog subjekata na kojeg se izvadak odnosi ili od nje opunomoćena osoba te da na ovakav način ne može isporučiti izvadak niti presliku predanog obrasca. Također, navodi se da je Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika definirao korisnike i način korištena podataka iz Registra stvarnih vlasnika, odnosno točno definirao tko su obligatorni i fakultativni korisnici te korisnici s pravom na neizravni uvid na način da od stranke zatraže dostavu izvatka iz Registra. Po zaprimanju navedenog odgovora, žalitelj se ponovno obratio Financijskoj agenciji ističući kako se navedeno ne odnosi na Erste&Steiermärkische Bank d.d. te moli da mu se dostavi obrazac koji je navedena banka predala Financijskoj agenciji radi upisa podataka u Registar stvarnih vlasnika. Financijska agencija odgovorila je žalitelju da raspolaže obrascem o upisu u Registar stvarnih vlasnika dostavljenim od strane Erste&Steiermärkische Bank d.d., međutim nije ovlaštena isporučivati obrasce po zahtjevu. S obzirom da Financijska agencija nije odlučila o žaliteljevom zahtjevu za pristup informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, žalitelj je izjavio žalbu Povjereniku za informiranje, koji je rješenjem KLASA: UP/II-008-07/22-01/159, URBROJ: 401-01/11-22-1 od 23. svibnja 2022. godine, naložio Financijskoj agenciji da riješi zahtjev žalitelja od 8. prosinca 2021. godine sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Postupajući po citiranom rješenju Povjerenika za informiranje od 23. svibnja 2022. godine, Financijska agencija je donijela osporeno rješenje KLASA: 150-07/22-01/3, URBROJ: 10-1-22- od 7. lipnja 2022. godine, kojim je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa odbila zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi članka 15. stavka 3. točke 1. istog Zakona, jer je utvrđeno da bi omogućavanje pristupa traženim obrascima za upis podataka u Registar stvarnih vlasnika bilo suprotno svrsi i namjeni odredaba o dostupnosti (davanju) podataka koje su uređene Pravilnikom o Registru stvarnih vlasnika odnosno jer bi njihovo davanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje pravno uređenog postupka dostupnosti (davanja) podataka iz Registra sukladno poglavlju VII. Pravilnika o Registru stvarnih vlasnika.

U obrazloženju osporenog rješenja u bitnom se navodi da se člankom 1. Pravilnika o Registru stvarnih vlasnika („Narodne novine, broj 53/19 i 1/20, u daljnjem tekstu: Pravilnik o Registru) uređuje, između ostaloga, i sadržaj, oblik i način popunjavanja obrasca za upis podataka u Registar, postupak nadzora nad upisom, ažuriranjem i točnošću podataka u Registru te dostupnost podataka iz Registra. Nadalje, navodi se kako je sadržaj, oblik i način popunjavanja obrasca za upis podataka u Registar propisan člankom 17. Pravilnika o Registru, pa su tako propisane četiri vrste obrazaca za upis u Registar: obrazac RSV-1, obrazac RSV-2, obrazac RSV-3, obrazac RSV-4, a navedeni obrasci su zajedno s privitkom obrascu i Uputom za popunjavanje obrasca sastavni dio Pravilnika o Registru. Također se navodi kako upis podataka u odgovarajuće obrasce provode pravni subjekti iz članka 4., 5., 6. i 7. Pravilnika o Registru, a nadzor nad upisom podataka u Registar provodi Financijska agencija prema članku 18. Pravilnika o Registru te Porezna uprava prema članku 19. Pravilnika o Registru. U obrazloženju osporenog rješenja ističe se kako prema članku 13. stavku 3. Pravilnika o Registru, zaposlenik Financijske agencije usporedbom podataka iz predanoga obrasca (ime i prezime osobe ovlaštene za upis podataka u Registar) i službenoga osobnog dokumenta ili punomoći provjerava je li obrazac u poslovnicu Financijske agencije predala osoba ovlaštena za upis podataka u Registar te je li obrazac potpisan, a ukoliko u obrascu nisu upisani svi podaci propisani Uputom za popunjavanje obrasca iz članka 17. Pravilnika o Registru, sukladno članku 13. stavku 6. Pravilnika o Registru, zaposlenik Financijske agencije vratit će obrazac podnositelju na dopunu. Nadalje se ističe, kako je Financijska agencija povodom zahtjeva za pristup informacijama dana 9. prosinca 2021. godine odgovorila žalitelju pozivom na članak 23. stavak 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, navodeći da je dostupnost podataka iz Registra uređena poglavljem VII. Pravilnika o Registru te da su određene informacije iz Registra i javno dostupne sukladno članku 30. b. Pravilnika o Registru, smatrajući da su traženi obrasci zapravo traženi podaci (izvatci) iz Registra jer se podaci koji su sadržani u tim obrascima prepisuju i upisuju u Registar. Također se ističe, kako je tek nakon primitka rješenja Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/ll-008-07/22-01/159, URBROJ: 401-01/11-22-1 od 23. svibnja 2022. godine, Financijska agencija ustanovila kako Povjerenik za informiranje ne smatra da je obrazac za upis podataka u Registar isto što i izvadak iz Registra te je proveden test razmjernosti i javnog interesa kojim je utvrđeno: da su obrasci za upis podataka u Registar pomoćno sredstvo za upis podataka u Registar, tj. da sadrže one podatke koji se upisuju u Registar, da je dostupnost podataka iz Registra, a time zapravo i podataka sadržanih u obrascima za upis u Registar, uređena poglavljem VII. Pravilnika o Registru, a da je zaštita osobnih podataka u Registru, pa time i podataka koji se nalaze u obrascima za upis u Registar uređena člankom 34. Pravilnika o Registru. Nadalje je utvrđeno, kako je prema članku 24. stavku 2. točki 14. Pravilnika o Registru, odvjetnik obveznik s tzv. fakultativnim pristupom Registru te isti može od Financijske agencije zatražiti da izravno elektroničkim putem pristupa podatcima koji se nalaze u Registru sukladno odredbama Pravilnika o Registru, a s obzirom da je žalitelj odvjetnik on bi mogao, kao što ga je Financijska agencija prethodno savjetovala, zatražiti izravan pristup podacima iz Registra, a time posredno i podacima iz obrasca za upis u Registar, obzirom da traženi obrasci sadrže podatke koji su upisani u Registar, ili neizravno, na način da izvadak zatraži od stranke, npr. od pojedine banke, kako to propisuje članak 24. stavak 3. Pravilnika o Registru. Također je utvrđeno da Financijska agencija za izdavanje podataka iz Registra ima pravo na naknadu prema cjeniku Financijske agencije, kako propisuje članak 31. stavak 3. Pravilnika o Registru.

U obrazloženju osporenog rješenja nadalje se navodi kako Pravilnikom o Registru nije propisana mogućnost izdavanja obrazaca za upis podataka u Registar, nego izdavanja izvatka koji se naplaćuje sukladno cjeniku Financijske agencije te da je slijedom navedenog razvidno kako korisnik želi doći do obrazaca mogućnost izdavanja kojih uopće nije propisana Pravilnikom o Registru, već je tim Pravilnikom uređen sadržaj tih obrazaca. Također se navodi kako bi korisnik na taj način došao do tih obrazaca, a time zapravo do podataka iz Registra, na besplatan način, dakle, protivno odredbama Pravilnika o Registru o dostupnosti (davanju/korištenju) podataka iz Registra te protivno odredbama o zaštiti osobnih podataka iz Registra/iz obrasca za upis u Registar te protivno odredbama o plaćanju naknade za izdavanje podataka iz Registra. Ističe se, kako bi davanje korisniku, sada žalitelju ili bilo kojem drugom korisniku obrazaca za upis u Registar u obliku obične preslike tog obrasca narušilo svrhu koja se željela postići Pravilnikom o Registru, a to je davanje podataka iz Registra na način i u obliku kako je propisano tim Pravilnikom u članku 20., tj. izravnim uvidom u podatke Registra korištenjem web aplikacije, inicijalnim preuzimanjem podataka iz Registra i ispisom izvatka iz Registra. Nadalje se ističe, ukoliko bi Financijska agencija dala žalitelju tražene obrasce za upis u Registar na način da mu izda preslike tih obrazaca, žalitelj bi dobio sve podatke koje može dobiti na način i u obliku propisanim Pravilnikom o Registru, a tako bi Financijska agencija morala postupiti po svakom zahtjevu bilo kojeg drugog korisnika koji bi tražio preslike obrazaca za upis u Registar. Ujedno se ističe kako bi korisnik koji bi dobio preslike takvih obrazaca posjedovao sve podatke koji su upisani u Registar, a takvo postupanje Financijske agencije predstavljalo bi „izigravanje" odnosno nepoštivanje smisla i svrhe odredaba o dostupnosti podataka iz Registra. Napominje se, kako tako nitko ne bi tražio izvatke iz Registra jer bi sve podatke koje izvadak iz Registra sadrži posjedovao na temelju dobivene preslike obrasca za upis u Registar. U obrazloženju osporenog rješenja zaključuje se kako žalitelj traži isporuku preslika originalnih obrazaca, a što nije propisano Pravilnikom o Registru te bi u slučaju udovoljavanja njegovom zahtjevu, Financijska agencija ubuduće trebala jednako postupati po svakom takvom zahtjevu, što bi bilo suprotno Pravilniku o Registru. Sukladno članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, Financijska agencija je ograničila žalitelju pristup traženim obrascima za upis podataka u Registar.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, broj 108/17 i 39/19) Registar stvarnih vlasnika definiran je kao središnja elektronička baza podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske i trustova i s njima izjednačenih subjekata stranoga prava kojima je izdan OIB (u daljnjem tekstu: Registar).

U članku 32. stavku 1. istog Zakona propisano je da je Registar središnja elektronička baza podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima: a) pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske, a kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije jedini osnivač: 1. trgovačkih društava, 2. podružnica stranih trgovačkih društava, 3. udruga, 4. zaklada, 5. ustanova, b) trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava: 1. čiji upravitelj ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona ima prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj ili 2. čiji upravitelj ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona nema prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj ni u drugoj državi članici, a u ime trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava u Republici Hrvatskoj stječe nekretnine ili uspostavlja poslovni odnos s obveznikom iz članka 9. ovoga Zakona.

Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da Registar u ime Ureda operativno vodi Financijska agencija, a koja je sukladno stavku 3. istog članka Zakona dužna: 1. uspostaviti, održavati i upravljati Registrom, 2. prikupljati, evidentirati, obrađivati i arhivirati podatke iz Registra, 3. omogućiti upis i ažuriranje podataka u Registar u skladu s člankom 33. stavkom 4. ovoga Zakona, 4. omogućiti dostupnost podataka iz Registra u skladu s člankom 34. ovoga Zakona, 5. provjeravati podatke u Registru u skladu s člankom 36. stavkom 1. ovoga Zakona i 6. poduzimati i druge radnje u skladu s tim Zakonom.

Nadalje, sukladno stavku 6. istog članka Zakona Financijska agencija u svrhu vođenja Registra ovlaštena je upravljati bazom podataka Registra, održavati i osigurati zaštitu baze podataka Registra i dokumenata koji su pohranjeni u arhivu Registra, dok je sukladno stavku 7. Financijska agencija odgovorna za vjerodostojnost evidentiranja unesenih podataka i identifikaciju obveznika unosa podataka iz članka 33. stavka 4. ovoga Zakona.

Odredbama članka 34. i 35. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma propisana je dostupnost podataka o stvarnome vlasništvu odnosno javna dostupnost podataka iz Registra, dok Pravilnik o Registru detaljnije propisuje sadržaj i strukturu podataka, način vođenja, način upisa i rokove upisa podataka, način provjere upisanih podataka, dodatne podatke koje je potrebno prikupiti odnosno upisati, sadržaj, oblik i način popunjavanja obrasca za upis podataka, postupak nadzora nad dostavom i provjeru podataka, upisom, ažuriranjem i točnošću podataka, način provedbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na dostupnost podataka, vrste i visine naknada za pristup podatcima od strane obveznika iz članka 9. toga Zakona, način pristupa (registracija putem interneta kako bi se identificirale osobe koje traže pristup podatcima) i naknadu za pristup podatcima od strane pravnih i fizičkih osoba iz članka 34. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, pri čemu naknada ne smije biti veća od troškova stavljanja informacija na raspolaganje, uključujući troškove održavanja i daljnjeg razvoja Registra, te uporabu, čuvanje i zaštitu podataka, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.

Sukladno članku 11. Pravilnika o Registru pravni subjekt dužan je upisati u Registar odgovarajuće podatke iz članaka 4. do 9. ovoga Pravilnika, na jedan od sljedećih načina: 1. korištenjem web aplikacije uz certifikat ili 2. preko poslovnice Financijske agencije korištenjem Obrasca iz članka 17. ovoga Pravilnika, upravitelj trusta dužan je upisati u Registar odgovarajuće podatke iz članka 7. ovoga Pravilnika preko poslovnice Financijske agencije korištenjem Obrasca iz članka 17. ovoga Pravilnika.

Način korištenja podataka iz Registra propisan je u članku 20. navedenog Pravilnika, pa se tako podatci iz Registra mogu koristiti: 1. izravnim uvidom u podatke Registra korištenjem web aplikacije, 2. inicijalnim preuzimanjem podataka iz Registra, 3. ispisom izvatka iz Registra.

Člankom 21. stavkom 1. Pravilnika o Registru propisano je da je izravni uvid u podatke Registra putem web aplikacije omogućen: 1. obveznicima s obligatornim pristupom, 2. obveznicima s fakultativnim pristupom, 3. nadležnim državnim tijelima. Stavkom 2. propisano je kako je inicijalno preuzimanje podataka iz Registra i preuzimanje promjena iz Registra omogućeno obveznicima s obligatornim pristupom i obveznicima s fakultativnim pristupom, te da je Financijska agencija dužna osigurati da obveznici s obligatornim pristupom i obveznici s fakultativnim pristupom inicijalno preuzimaju podatke iz Registra i preuzimaju promjene iz Registra samo za svoje stranke, dok je stavkom 3. propisano da je izvadak iz Registra korištenjem web aplikacije dostupan pravnome subjektu za podatke o stvarnom vlasništvu toga pravnog subjekta, upravitelju trusta za trust kojim upravlja, obveznicima s obligatornim pristupom, obveznicima s fakultativnim pristupom te nadležnim državnim tijelima.

U članku 23. stavku 2. navedenog Pravilnika propisano je da su obveznici s obligatornim pristupom Registru: 1. banke, 2. podružnice banaka iz drugih država članica i trećih država koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad (članak 9. stavak 3. Zakona), 3. javni bilježnici. Nadalje, u članku 24. stavku 2. navedenog Pravilnika propisano je tko su obveznici s fakultativnim pristupom Registru pa se tako pod točkom 14. navodi odvjetnik, a pod točkom 15. odvjetničko društvo.

Nadalje, u odredbama članka 25. istog Pravilnika propisano je tko su obveznici kojima su neizravno dostupni podatci iz Registra, dok je u odredbama članka 26. propisana dostupnost podataka iz Registra ovlaštenim službenicima Ureda za sprječavanje pranja novca, u odredbama članka 27. dostupnost podataka iz Registra ovlaštenim osobama nadležnih državnih tijela, odredbama članka 28. dostupnost podataka iz Registra službenicima Porezne uprave, odredbama članka 29. dostupnost podataka iz Registra službenicima Financijskog inspektorata, odredbama članka 30. dostupnost podataka iz Registra zaposlenicima Financijske agencije.

Člankom 30.b stavkom 1. Pravilnika o Registru propisano je da su podaci iz Registra propisani člankom 35. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (ime i prezime, država prebivališta, mjesec i godina rođenja, državljanstvo, priroda i opseg stvarnoga vlasništva) dostupni domaćim ili stranim fizičkim i pravnim osobama putem sustava e-Građani. Stavkom 2. propisano je da se za pristup podacima sukladno stavku 1. toga članka ne naplaćuje naknada.

Iz odredbe članka 31. stavka 3. navedenog Pravilnika razvidno je da je istim propisano da se svako dodatno izdavanje izvatka iz Registra u poslovnici agencije osim izvadaka propisanih u stavku 2. ovoga članka naplaćuje prema cjeniku kojeg donosi Financijska agencija uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.

Nadalje, iz odredbi članka 32. istog Pravilnika razvidno je da obveznik plaća naknadu za pristup i inicijalno preuzimanje podataka iz Registra sukladno cjeniku kojega donosi Financijska agencija uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, a koji cjenik se objavljuje na službenim internetskim stranicama Financijske agencije i Ministarstva financija.

U žalbenom postupku izvršen je uvid u službene internetske stranice Financijske agencije te je utvrđeno da je na istima objavljen Cjenik za uvid u podatke Registra stvarnih vlasnika te inicijalno preuzimanje podataka iz registra i preuzimanje promjena i to konkretno na linku: https://www.fina.hr/documents/52450/311023/Cjenik+za+uvid+u+podatke+Registra+stvarnih+vlasnika+te+inicijalno+preuzimanje+podataka+iz+Registra+i+preuzimanje+promjena.pdf/a87a12e1-93b9-1015-da0f-8f737ffefc98?t=1660900769896.

Nadalje, u žalbenom postupku izvršen je uvid u Zapisnik o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa Financijske agencije KLASA: 150-07/22-01/3, URBROJ: 10-1-22-9/1 od 6. lipnja 2022. godine te je utvrđeno kako se u istom u bitnom navode razlozi za ograničenje kao i u obrazloženju osporenog rješenja. Slijedom navedenog, nejasan je zaključak žalitelja kako Financijska agencija nije provela test razmjernosti i javnog interesa jer da se u osporenom rješenju nigdje ne navodi da bi postojao neki razlog za ograničenje u smislu članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama već se navodi da bi dostavljanjem obrazaca korisnik došao do podataka iz Registra na besplatan način. Naime, iz obrazloženja osporenog rješenja i provedenog testa razmjernosti i javnog interesa proizlazi da je Financijska agencija ograničila žalitelju pristup traženim informacijama nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa temeljem članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku je utvrđeno kako je pristup traženim informacijama trebalo ograničiti, ali ne zbog ograničenja iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama već zbog ograničenja iz članka 15. stavka 2. točke 7. istog Zakona.

Naime, odredbom članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom. Iz odredbi Glave III. Poglavlja VI. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma razvidno je da je istima uređeno osnivanje, ustroj i vođenje registra stranih vlasnika te dostupnost podataka iz registra stvarnih vlasnika pa tako i njihova javna dostupnost. Dakle, sam zakonodavac je propisao dostupnost podataka iz Registra stvarnih vlasnika, a koja je onda detaljnije uređena Pravilnikom o Registru.

Točno je da žalitelj nije tražio izdavanje izvadaka iz Registra već je tražio preslike originalnih obrazaca smatrajući da se samo iz njih može utvrditi što je točno pojedina banka sama navela kao razlog izuzeća. Iz žalbenih navoda razvidno je da je žalitelj naveo kako je cilj njegova traženja da se utvrdi je li pojedina banka lažno navela da uživa iznimku od obveze upisa u Registar.

U žalbenom postupku Financijska agencija dostavila je kao dio spisa predmeta primjerak Izvatka iz Registra za jednu od 7 (sedam) poslovnih banaka iz tablice koju je žalitelj priložio zahtjevu od 7. prosinca 2021. godine, a za koje banke je žalitelj u zahtjevu naveo da nemaju upisan bilo kakav podatak o stvarnim vlasnicima. Također, Financijska agencija uz navedeni primjerak Izvatka, dostavila je i popunjeni Obrazac za upis podataka u Registar, Obrazac RSV-2, za istu poslovnu banku.

Na temelju dokumentacije spisa predmeta i uvidom u sadržaj dostavljenog Izvatka iz Registra i Obrasca za upis podataka u Registar, Povjerenik za informiranje priklonio se stajalištu Financijske agencije da su informacije koje žalitelj traži pomoćna sredstva za upis podataka u Registar odnosno da sadrže one podatke koji se upisuju u Registar, te da Pravilnikom o Registru, a kojim su detaljnije razrađene odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma vezano za dostupnost podataka iz Registra, nije propisana mogućnost izdavanja obrazaca za upis podataka već izdavanje izvatka koji se naplaćuje sukladno cjeniku Financijske agencije. Također, Povjerenik za informiranje priklonio se stajalištu Financijske agencije da ukoliko bi se tražene informacije omogućile žalitelju on bi na besplatan način i protivno odredbama Pravilnika o Registru došao do podatka iz Registra te bi Financijska agencija ubuduće trebala jednako postupati jer pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima te su korisnici ravnopravni u njegovu ostvarivanju, a udovoljavajući istom traženju od bilo kojeg drugog korisnika prava na pristup informacijama, Financijska agencija bi ostala bez dijela svojih prihoda. Nadalje, ukoliko bi se tražene informacije omogućile žalitelju u tom slučaju bi se primjenjivalo i načelo raspolaganja informacijom, propisano odredbom članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je određeno da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Osim navedenog, ističe se kako iz spisa predmeta te javno dostupnih informacija u žalbenom postupku nije utvrđeno da su se vodile ili vode bilo kakve javne rasprave vezano za informacije koje žalitelj traži, da se iste ne odnose na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, ili na pitanje raspolaganje javnim sredstvima te je zaključeno kako nije vjerojatno da bi objava tih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Slijedom svega navedenog, u žalbenom postupku je utvrđeno da je u konkretnom slučaju dostupnost traženih informacija ograničena Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te da ne prevladava javni interes u odnosu na zaštićeni interes.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine", broj 47/09 i 110/21) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne onih koji su navedeni u osporenom rješenju.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan