KLASA: UP/II-008-07/22-01/816

URBROJ: 401-01/04-23-4

Zagreb, 19. siječnja 2023.

 

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Turističke zajednice grada Zadra Ur.broj: 190/22 od 17. svibnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

1.    Poništava se rješenje Turističke zajednice grada Zadra Ur.broj: 190/22 od 17. svibnja 2022. godine.

2.    Odobrava se ......... pravo na pristup preslici:

- Specifikacije troškova „PROMO FILM MEET.FEEL.EXPLORE.ZADAR“,

- Ugovora od 15. rujna 2021. godine, sklopljenog između Turističke zajednice grada Zadra, kao Naručitelja i KREATHIA studija, kao Izvršitelja,

- Računa R2 broj: 19/KS1/11 od 22. rujna 2021. godine KREATHIA studija,

- Računa R2 broj: 20/KS1/11 od 26. listopada 2021. godine KREATHIA studija,

- Računa R2 broj: 5/KS1/11 od 9. svibnja 2022. godine KREATHIA studija,

- Računa broj: 3/1/2 od 17. svibnja 2022. godine trgovačkog društva FUSION WORKS d.o.o.,

- Ugovora o poslovnoj suradnji-oglašavanje od 28. travnja 2022. godine, sklopljenog između Turističke zajednice grada Zadra, kao Naručitelja i trgovačkog društva S.T.A.R. Digital d.o.o., kao Izvršitelja, te

- Fakture za usluge broj: 42/001330/313/1/2022 od 5. svibnja 2022. godine trgovačkog društva TURISTHOTEL d.d.

3.    Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici:

- R-1 računa-otpremnice broj: 22-304-000432/432-L1-6 od 11. svibnja 2022. godine LINEA studija za dizajn i tisak, na način da se na istoj prekrije ime i prezime referenta, kao i ime i prezime osobe navedene pod “Narudžbenica”,

- R-1 računa-otpremnice broj: 22-304-000474/474-L1-6 od 17. svibnja 2022. godine LINEA studija za dizajn i tisak, na način da se na istoj prekrije ime i prezime referenta, ime i prezime osobe navedene pod “Narudžbenica”, kao i ime i prezime i identifikacijski broj osobe, koja se navodi u okviru teksta računa-otpremnice,

te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

4.    Nalaže se Turističkoj zajednici grada Zadra da postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.


O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem Turističke zajednice grada Zadra odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (daljnjem tekstu: žalitelj) od 6. svibnja 2022. godine kojim je tražio da mu se prema Zakonu o pravu na pristup informacijama dostavi sljedeće: „1. Taksativni popis svih troškova za film koji je objavljen ovdje: https://youtu.be/HXNxpxjBfHY Koliko je koštala izrada filma? Pod popis svih troškova mislim doslovno popis svih troškova i to taksativno: od novca koji ste platili za izradu filma i promociju filma putem društvenih mreža kao što su Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i potencijalno ostalih. Također, prema spomenutom Zakonu o pravu na pristup informacijama dostavit ćete mi i popis naručenih članaka i medija kojima ste platili da vam objave video zapis u svojim publikacijama, bilo da se radi o web portalima, tiskanim medijima, televizijama ili radio postajama. Pod popis svih troškova mislim doslovno popis svih troškova. 2. Kopije svih računa koji su uzrokovali izradu filma i njegovu publikaciju, dakle, popis računa i za gore spomenute objave videa na web portalima, tiskanim medijima, televizijama ili radio postajama. Pod tim se podrazumijeva i originalni račun za film." Zahtjev žalitelja je odbačen temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj navodi da žalbu ulaže jer se radi o zlonamjernom i protuzakonitom kršenju Zakona o pravu na pristup informacijama od strane tijela javne vlasti. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 6. svibnja 2022. godine zatražio od Turističke zajednice grada Zadra, kao tijela javne vlasti, sljedeće: „Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama dostavit ćete mi: „1. Taksativni popis svih troškova za film koji je objavljen ovdje: https://youtu.be/HXNxpxjBfHY Koliko je koštala izrada filma? Pod popis svih troškova mislim doslovno popis svih troškova i to taksativno: od novca koji ste platili za izradu filma i promociju filma putem društvenih mreža kao što su Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i potencijalno ostalih. Također, prema spomenutom Zakonu o pravu na pristup informacijama dostavit ćete mi i popis naručenih članaka i medija kojima ste platili da vam objave video zapis u svojim publikacijama, bilo da se radi o web portalima, tiskanim medijima, televizijama ili radio postajama. Pod popis svih troškova mislim doslovno popis svih troškova. 2. Kopije svih računa koji su uzrokovali izradu filma i njegovu publikaciju, dakle, popis računa i za gore spomenute objave videa na web portalima, tiskanim medijima, televizijama ili radio postajama. Pod tim se podrazumijeva i originalni račun za film." Nadalje, utvrđeno je da je Turistička zajednica grada Zadra donijela rješenje Ur.broj: 190/22 od 17. svibnja 2022. godine kojim je odbacila žaliteljev zahtjev temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

U obrazloženju osporenog rješenja navodi se kako žalitelj kontinuirano zloupotrebljava informacije isključivo u svrhu grubog i neosnovanog napada na Turističku zajednicu grada Zadra te senzacionalistički obmanjuje javnost, iznosi insinuacije i pogrešne te neistinite navode.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti, jer nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama.

Naime, prilikom ocjene je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, prvo u obzir treba uzeti načelo međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije i korisnika prava na pristup informacijama. Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali, razumljivo, ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda. Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.

Kada se procjenjuje žaliteljeva namjeru da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, potrebno je razmotriti njegov interes za informacijama koje traži i relevantnost zatraženih informacija za širu zajednicu, učestalost podnošenja zahtjeva prema tijelu javne vlasti i način obraćanja prema tijelu, opseg zatraženih informacija i moguće opterećenje koje bi tijelo javne vlasti imalo prilikom omogućavanja pristupa informaciji.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku zatražio od Turističke zajednice grada Zadra da kao dio spisa predmeta pored informacija koje je žalitelj zatražio u svom zahtjevu za pristup informacijama, dostavi i sve žaliteljeve zahtjeve koje je Turistička zajednica grada Zadra zaprimila u 2021. i 2022. godini, kao i presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2021. i 2022. godinu.

Uvidom u Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2021. godinu utvrđeno je da je u istom evidentirano 5 zahtjeva, od kojih je 3 zahtjeva podnio žalitelj, a isti su se odnosili na dostavu: preslike ugovora za koncert Rita Ora, informacija o vlasništvu prijevoznih sredstava uz popis imovine, informacije o modelu prijevoznog sredstva u vlasništvu Turističke zajednice grada Zadra.

Iz dostavljenog Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2022. godinu razvidno je da je u istom do dana 6. svibnja 2020. godine evidentirano 3 zahtjeva, od kojih je 2 zahtjeva podnio žalitelj, a isti su se odnosili na dostavu preslike računa za svu nabavljenu imovinu u vlasništvu Turističke zajednice grada Zadra u razdoblju od 2017. do 2021. godine te dostavu informacija o troškovima izrade promo filma.

Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Uvidom u sadržaj zahtjeva vidljivo je da svi oni bilo neposredno ili posredno odnose na traženje informacija o raspolaganju javnim sredstvima Turističke zajednice grada Zadra kao tijela javne vlasti na koje je primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Na temelju dostavljene dokumentacije utvrđeno je kako Turistička zajednica grada Zadra ne zaprima veliki broj zahtjeva za pristup informacijama na godišnjoj razini i da se istima traže informacije o radu i utrošenim sredstvima navedenog tijela javne vlasti. Nadalje, uvidom u zahtjeve podnesene od strane žalitelja razvidno je da ne radi o traženju velike količine informacija, a da se informacije odnose na raspolaganje javnim sredstvima.
Prema ocjeni Povjerenika za informiranje procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito uzevši u obzir ukupan broj zaprimljenih zahtjeva, ukupan broj žaliteljevih zahtjeva te informacije koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama od strane žalitelja smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljena je sljedeća dokumentacija koja sadrži tražene informacije: Ugovor od 15. rujna 2021. godine, sklopljen između Turističke zajednice grada Zadra, kao Naručitelja i KREATHIA studija, kao Izvršitelja, Račun R2 broj: 19/KS1/11 od 22. rujna 2021. godine KREATHIA studija, Račun R2 broj: 20/KS1/11 od 26. listopada 2021. godine KREATHIA studija, Račun R2 broj: 5/KS1/11 od 9. svibnja 2022. godine KREATHIA studija, Račun broj: 3/1/2 od 17. svibnja 2022. godine trgovačkog društva FUSION WORKS d.o.o., Ugovor o poslovnoj suradnji-oglašavanje od 28. travnja 2022. godine sklopljen između Turističke zajednice grada Zadra, kao Naručitelja i trgovačkog društva S.T.A.R. Digital d.o.o., kao Izvršitelja, Faktura za usluge broj: 42/001330/313/1/2022 od 5. svibnja 2022. godine, R-1 računa-otpremnice broj: 22-304-000432/432-L1-6 od 11. svibnja 2022. godine LINEA R-1 računa-otpremnice broj: 22-304-000474/474-L1-6 od 17. svibnja 2022. godine LINEA studija za dizajn i tisak.

Također, utvrđeno je da je Turistička zajednica grada Zadra dostavila u spis predmeta i određenu dokumentaciju koja je nastala nakon donošenja osporenog rješenja: Račun broj: 115/1/1 od 28. lipnja 2022. godine trgovačkog društva S.T.A.R. Digital d.o.o., R2 računa broj: 40-1-1 od 1. lipnja 2022. godine obrta ALBA DIGITAL, Račun broj: 21/1/1 od 20. svibnja 2022. godine Koncertnog ureda Zadar, a koja nije predmet postupka te stoga ista nije razmatrana u ovom žalbenom postupku.

Uvidom u dostavljenu dokumentaciju razmotreno je da li u odnosu na istu postoje ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama te je utvrđeno da ista sadrži određene osobne podatke.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredbom broj 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

Nadalje, uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.

U odnosu na zaštitu osobnih podataka potrebno je naglasiti da kada se utvrdi da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u navedenom slučaju zaštićen. Osim navedenog, bitno je naglasiti da kada se upotrebljavaju odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka kao temelj odbijanja zahtjeva korisnika prava na informaciju, potrebno je razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta upotrebom nečijih osobnih podataka. Također, potrebno je naglasiti i to kako se Opća uredba o zaštiti podataka ne odnosi na pravne osobe.

Tako se u konkretnom slučaju u dostavljenim ugovorima i računima primjerice ne štiti ime i prezime direktora s kojim je sklopljen ugovor, ime i prezime direktora obrta s koji je sklopljen ugovor, ime i prezime direktora Turističke zajednice grada Zadra, kao niti potpisi odgovornih osoba.

U konkretnom slučaju radi se o potrošnji sredstava tijela javne vlasti, što predstavlja raspolaganje javnim sredstvima, a za što se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste navedena sredstva. Slijedom navedenog, takva vrsta informacija, temeljem izričite zakonske odredbe, trebala bi biti dostupna javnosti.

Nadalje, u odnosu na osobne podatke kao što su imena i prezimena fizičkih osoba, koja se navode u pojedinim računima, a koja nisu zaposlenici tijela javne vlasti, direktori trgovačkog društva, odgovorne osobe, zakonski predstavnici ili vlasnici obrta, u žalbenom postupku je utvrđeno kako je iste potrebno zaštititi. Naime, u pogledu tih podataka navedenih u točki 3. ovog rješenja ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život tih osoba. Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene informacije, da se iste ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša te nije vjerojatno da bi objava istih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja.

Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim, stoga u odnosu na osobne podatke iz točke 3. izreke ovog rješenja, Povjerenik za informiranje smatra da je iste potrebno zaštititi, te je u tom dijelu zahtjev žalitelja neosnovan, dok se u preostalom dijelu može omogućiti pristup traženim informacijama.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21), a u vezi s člankom 25. stavkom 7. i člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u izreci ovog rješenja.

Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22) propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                               POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan