KLASA: UP/II-008-07/22-01/1238

URBROJ: 401-01/04-22-2

Zagreb, 22. studenoga 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske Broj: 511-12-01-UP/I-492/1-2022. od 21. lipnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske Broj: 511-12-01-UP/I-492/1-2022. od 21. lipnja 2022. godine.

2. Odbacuje se zahtjev za pristup informacijama ......... od 18. lipnja 2022. godine.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 18. lipnja 2022. godine, kojim je od Ministarstva unutarnjih poslova zatražio ispis iz službene evidencije o svim intervencijama službe radi javnog reda i mira u ulici Ninčevića 7, 4, 11 i 13 u Splitu za vremenski period od 2013. do 2022. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 1., a u vezi članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama navodeći da je tim stavkom normirano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.

Žalitelj je protiv navedenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi da rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Ističe da je zahtjevom za pristup informacijama tražio ispis broja intervencija, a nije tražio ničije osobne podatke, niti je tražio informacije koje su bilo kakva tajna, a niti je ometao bilo kakav sudski, upravni ili drugi postupak. Nadalje ističe, kako je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 15. i članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev, a odbijanjem zahtjeva mu je uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama. Smatra kako je broj intervencija u predmetnoj ulici javna informacija kao što je broj prometnih nesreća u Republici Hrvatskoj u 2021. godini također javna informacija. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 18. lipnja 2022. godine zatražio od Ministarstva unutarnjih poslova ispis iz službene evidencije o svim intervencijama službe radi javnog reda i mira u ulici Ninčevića 7, 4, 11 i 13 u Splitu za vremenski period od 2013. do 2022. godine. Nadalje, utvrđeno je da je u zahtjevu, kao način na koji želi pristupiti informaciji, žalitelj podcrtao dostavljanje preslika i u zahtjevu napisao „Ispis svakog dana kada je evidentirana prijava vašoj službi.“

Odlučujući o zahtjevu žalitelja Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava splitsko-dalmatinska, kojoj je proslijeđen predmet u rad, donijela je rješenje Broj: 511-12-01-UP/I-492/1-2022. od 21. lipnja 2022. godine, kojim je odbila zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 1., a u vezi članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama navodeći da je tim stavkom normirano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.

U obrazloženju osporenog rješenja u bitnom se navodi da se podaci o postupanjima policije u elektroničkom obliku nalaze evidentirani u evidencijama dojava i evidencijama događaja u Informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova, a navedeni sustav je zaštićen i pristup sustavu imaju samo ovlaštene službene osobe koje su u obvezi čuvati službenu tajnu. Nadalje se navodi, kako odavanje podataka neovlaštenim osobama i neovlašteno ili nenamjensko korištenje sredstava Ministarstva predstavlja težu povredu službene dužnosti. Također, navodi se kako traženi ispisi događaja i dojava sadržavaju osobne podatke kako dojavitelja tako i drugih osoba i da su te informacije zaštićene zakonom jer sadrže potpune osobne podatke osoba, ali i moguće podatke vezane uz prekršajnu, odnosno kaznenu evidenciju, a koji podaci spadaju u kategoriju zaštićenih osobnih podataka.

U obrazloženju osporenog rješenja ističe se da je Pravilnikom o tajnosti službenih podataka Ministarstva unutarnjih poslova („Narodne novine“, broj 107/12) i to člankom 11. stavkom 1. točkom 20. propisano da je identitet osobe koja je policiji dala obavijesti iz članka 78. i 99. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima označen oznakom OGRANIČENO, a da je člankom 11. stavkom 1. istog Pravilnika propisano i da se oznakom OGRANIČENO označavaju podaci i svi izvori podataka čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća Ministarstva u obavljanju poslova iz njegove nadležnosti. Također, ističe se da je člankom 23. stavkom 3. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima propisano kako u prikupljanju, obradi, pohrani i korištenju podataka policija posebno skrbi o zaštiti osobnih i drugih podataka, o njihovoj tajnosti i povjerljivosti, a sukladno članku 26. stavku 2. istog Zakona, trajno se čuvaju podaci o događajima koji su dojavljeni policiji ili o kojima je policija saznala na drugi način, dok nadzor nad zbirkama podataka koje vodi Ministarstvo, a u kojima su pohranjeni osobni podaci iz članka 24. istog Zakona, obavlja tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Nadalje, u obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je Zakonom o pravu na pristup informacijama, člankom 15. stavkom 1. propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka te da je sukladno navedenoj zakonskoj odredbi tijelo javne vlasti provelo postupak utvrđivanja svih odlučnih činjenica i utvrdilo kako su ispunjeni svi zakonski uvjeti za donošenje rješenja kojim se odbija zahtjev stranke.

Ured povjerenika za informiranje je dopisom KLASA: 008-04/22-01/779, URBROJ: 401-01/04-22-2 od 1. srpnja 2022. godine, a sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku dostavio Ministarstvu unutarnjih poslova predmetnu žalbu žalitelja.

Dana 2. studenoga 2022. godine Ured povjerenika za informiranje zaprimio je dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske u prilogu kojeg je dostavljena preslika dopisa navedene Policijske postaje Broj: 511-12-01-UP/I-492/2-2022 od 19. srpnja 2022. godine, upućenog žalitelju. Uvidom u presliku priloženog dopisa razvidno je da se tim dopisom žalitelj obavještava vezano za njegovo traženje od 20. lipnja 2022. godine, a koje je isti specificirao u žalbi protiv rješenja od 30. lipnja 2022. godine na način da traži dostavu statističkih podataka odnosno broja evidentiranih dojava po kućnim brojevima u Ninčevićevoj ulici u Splitu i to za kućne brojeve 7, 4, 11 i 13, da mu nisu u mogućnosti dostaviti traženu informaciju jer ne posjeduju statistički pregled dojava po adresama dojavitelja, već samo podatak ukupnog broja dojava na teritorijalnom području određene policijske postaje, u određenom vremenskom periodu.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.

Nastavno na citirane ustavne i zakonske odredbe, potrebno je istaknuti kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. U tom smislu, tijelo javne vlasti je dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima podupire postojanje izuzetka od pristupa propisanog člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Odredbom članka 5. stavka 1. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Nastavno na navedene zakonske odredbe, u žalbenom postupku je utvrđeno kako je prvostupanjsko tijelo žalitelju uskratilo pristup traženoj informaciji pozivajući se na pogrešnu točku članka 23. stavka 2., kao i pogrešan stavak članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, iako je uskratilo pristup traženoj informaciji, prvostupanjsko tijelo nije provelo test razmjernosti i javnog interesa, a niti je u slučaju klasificirane informacije zatražilo mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Prema ocjeni Povjerenika za informiranje prvostupanjsko tijelo je nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje, načinilo bitne povrede upravnog postupka i pogrešno primijenilo zakonske odredbe, stoga je žaliteljeva žalba u tom dijelu osnovana.

Ako se prihvate kao osnovani navodi žalitelja da je on zahtjevom za pristup informacijama zapravo tražio broj intervencija, a nije tražio kako sam žalitelj navodi ničije osobne podatke, niti je tražio informacije koje su bilo kakva tajna, te uzimajući u obzir dopis prvostupanjskog tijela Broj: 511-12-01-UP/I-492/2-2022 od 19. srpnja 2022. godine upućen žalitelju iz kojeg proizlazi da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje statistički pregled dojava po adresama dojavitelja, već samo podatak ukupnog broja dojava na teritorijalnom području određene policijske postaje u određenom vremenskom periodu i da mu stoga nisu u mogućnosti dostaviti traženu informaciju o broju evidentiranih dojava po kućnim brojevima u Ninčevićevoj ulici u Splitu za kućne brojeve navedene u zahtjevu, Povjerenik za informiranje je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21), u žalbenom postupku odlučio samostalno riješiti žaliteljev zahtjev za pristup informacijama od 18. lipnja 2022. godine.

Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

U žalbenom postupku je utvrđeno da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje statistički pregled dojava po adresama dojavitelja, već samo podatak ukupnog broja dojava na teritorijalnom području određene policijske postaje u određenom vremenskom periodu i da stoga žalitelju nisu u mogućnosti dostaviti traženi broj evidentiranih dojava po kućnim brojevima u Ninčevićevoj ulici u Splitu.

S obzirom da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje informaciju koju je žalitelj u žalbi specificirao kao ispis broja intervencija, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan