KLASA: UP/II-008-07/22-01/1237

URBROJ: 401-01/11-22-2

Zagreb, 29. studenoga 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja KLASA: UP/I 008-01/22-01/001, URBROJ: 580-06/88-2022-002 od 6. listopada 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja KLASA: UP/I 008-01/22-01/001, URBROJ: 580-06/88-2022-002 od 6. listopada 2022. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 28. rujna 2022. godine kojim je zatražio sljedeće: „Koje radnje u postupku su poduzete nakon što je g. ......... prešao u radni odnos kod okrivljenika HRVATSKI TELEKOM d.d.? Da li je g. ......... stupivši u radni odnos kod okrivljenika HRVATSKI TELEKOM d.d. povrijedio dodatak ugovora o radu koji sklapa svaki zaposlenik Agencije te da li je g. ......... spornim postupanjem povrijedio Etički kodeks Agencije te Izjavu o povjerljivosti i nepristranosti? Da li je Agencija obavijestila državno odvjetništvo da je službena osoba koja je upravljala postupkom, u tijeku tog postupka koji se vodi protiv okrivljenika HRVATSKI TELEKOM d.d., prešla u radni odnos kod istog tog okrivljenika?“

Predmetni zahtjev odbijen je temeljem članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona pravu na pristup informacijama jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da kako i nakon zaprimanja pobijanog rješenja kojim je odbijen njegov zahtjev i dalje smatra da ima pravo na pristup informacijama. Nadalje, navodi da smatra da je kao podnositelj inicijative dokazao svoj pravni interes te da ima pravo uvida u predmet bez obzira što se u formalno pravnom smislu ne smatra strankom u postupku. Predlaže da se žalba usvoji i preinači pobijano rješenje na način da se usvoji njegov zahtjev.

Žalba je neosnovana.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.

S obzirom na citirane ustavne i zakonske odredbe, potrebno je istaknuti kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj u podnesku zaprimljenom u tijelu javne vlasti dana 28. rujna 2022. godine, istaknuo zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio sljedeće: „Koje radnje u postupku su poduzete nakon što je g. ......... prešao u radni odnos kod okrivljenika HRVATSKI TELEKOM d.d.? Da li je g. ......... stupivši u radni odnos kod okrivljenika HRVATSKI TELEKOM d.d. povrijedio dodatak ugovora o radu koji sklapa svaki zaposlenik Agencije te da li je g. ......... spornim postupanjem povrijedio Etički kodeks Agencije te Izjavu o povjerljivosti i nepristranosti? Da li je Agencija obavijestila državno odvjetništvo da je službena osoba koja je upravljala postupkom, u tijeku tog postupka koji se vodi protiv okrivljenika HRVATSKI TELEKOM d.d., prešla u radni odnos kod istog tog okrivljenika?“

Nadalje, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je tijelo javne vlasti o žaliteljevom zahtjevu odlučilo rješenjem KLASA: UP/I 008-01/22-01/001, URBROJ: 580-06/88-2022-002 od 6. listopada 2022. godine kojim se zahtjev odbija temeljem članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona pravu na pristup informacijama jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnome se navodi da je u prvostupanjskom postupku utvrđeno da se žaliteljevom zahtjevu ne može udovoljiti s obzirom da se istim traže informacije koje se ne smatraju informacijom u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podataka koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Prema odredbi članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Sukladno navedenome, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjev, npr. određenog dokumenta ili drugog zapisa podataka.

Sukladno navedenom u žalbenom postupku je utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, te je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Budući da iz spisa predmeta proizlazi da žalitelj svojim zahtjevom traži odgovore na postavljena pitanja, odnosno pojašnjenja i tumačenja od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja što se ne može smatrati traženjem informacije u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, žalbeni navodi ne mogu se prihvatiti kao osnovani.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.

Vezano uz navode žalitelja u žalbi da bi kao podnositelj inicijative za pokretanje postupka pred Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja trebao imati pravo uvida u spis predmeta, valja naglasiti da nije u nadležnosti Povjerenika za informiranje utvrđivanje odlučivati o osnovanosti žaliteljevog zahtjeva za ostvarivanje prava na uvid u spis predmeta sukladno posebnim propisima, odnosno ovdje odredbama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja („Narodne novine“, broj 79/09., 80/13. i 41/21.). Pri tome valja istaknuti i da je odredbom članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da se odredbe ovog zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan