KLASA: UP/II-008-07/22-01/1167
URBROJ: 401-01-10-22-2
Zagreb, 28. studenog 2022. godine
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25-13, 85-15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Murskog Središća, KLASA: 035-01/20-01/2, URBROJ: 2109/11-22-01/1-5 od 30. kolovoza 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Murskog Središća, KLASA: 035-01/20-01/2, URBROJ: 2109/11-22-01/1-5 od 30. kolovoza 2022. godine
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žaliteljica) kojim je tražila informaciju o svim prometima po računu (ili računima) Grada Murskog Središća u 2019. godini, tj. izvatke prometa po računu (računima) grada ili slične isprave, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da žaliteljica zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da joj je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama. Ističe da rješenje kao nevjerodostojno osporavaju u cijelosti, te po dijelovima koji su navedenu u nastavku žalbe i to zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Navodi da je osporeno rješenje posljedica preporuke Užeg predsjedništva Udruge gradova, odnosno da je osporeno rješenje posljedica političke direktive, a ne pravnog postupka, tj. utvrđivanja svih činjenica i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari. Dalje navodi da iz postupanja Užeg predsjedništva Udruge gradova proizlazi veliki broj u osporavanom rješenju nametnutih teza, neosnovanih pretpostavki i logičkih grešaka. U žalbi navodi 8 logičkih pogrešaka koje je počinilo prvostupanjsko tijelo. Navodi da prvostupanjsko tijelo nije utvrdilo točan broj stranica na koje se rješenje odnosi, odnosno daje nejasno je li tijelo javne vlasti zaprimilo informaciju u elektroničkom obliku. Smatra da prvostupanjsko tijelo pretjeruje s brojem stranica izvoda, i da iz navedenog izvodi pogrešan zaključak o potrebnom angažmanu. Ističe da tijelo javne vlasti nije postupalo samostalno, odnosno da je preporuka Užeg predsjedništva prekoračila pravnu i moralnu granicu postupanja u demokratskom društvu. Dalje navodi da joj je dio gradova dostavio tražene informacije. Zaključno predlaže da Povjerenik za informiranje uvaži žalbu te omogući pristup zatraženoj informaciji.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 13. studenog 2020. godine od prvostupanjskog tijela tražila doslovno sljedeće:
„Poštovani, molimo Vas da nam odgovorom na ovaj e-mail dostavite informaciju o svim prometima na računu (ili računima) Vašeg grada u 2019. godini - tj. izvatke prometa po računu (računima) grada (u elektroničkom obliku), na kojima su te transakcije vidljive, ili slične isprave istog sadržaja.“
Uvodno se ističe da je rješenjem Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/20-01/1448, URBROJ: 401-01/05-21-2 od 30. ožujka 2021. godine poništeno rješenje prvostupanjskog tijela, KLASA: 035-01/20-01/2, URBROJ: 2109/11-20-01/1-1 od 27. studenog 2020. godine te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. U navedenom rješenju Povjerenik za informiranje je ukazao prvostupanjskom tijelu na praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske prema kojoj se ne može razmatrati pitanje zlouporabe prava na pristup informacijama u slučaju traženja informacija o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Također je prvostupanjsko tijelo upućeno na mogućnost primjene članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, ako smatra da se radi o neodređenom zahtjevu. Posebno je naglašeno da prvostupanjsko tijelo ima pravo postupiti sukladno članku 19. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno tražiti korisnika naknadu stvarnih i materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, te je prvostupanjskom tijelu ukazano na postupak koji se odnosi na traženje korisnika da unaprijed položi iznos stvarnih materijalnih troškova, te pravne posljedice ako ne postupi na navedeni način.
Postupajući po zahtjevu žaliteljice, prvostupanjsko tijelo je u ponovljenom postupku donijelo osporeno rješenje.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija ne predstavlja klasificiran podatak.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da se zahtjev žaliteljice odbacuje, pri čemu je prvostupanjsko rješenje doneseno sukladno članku 23. stavku 5. točki 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. U rješenju se također konstatira da je žaliteljica postupila sukladno pozivu za ispravak prvostupanjskog tijela, te se u rješenju u bitnom opisuju radnje koje bi prvostupanjsko tijelo trebalo poduzeti radi udovoljavanja zahtjevu žaliteljice, te procjena utrošenog vremena za navedeno.
Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Kao prvo, nesporno je da je žaliteljica elektroničkom porukom od 15. kolovoza 2022. godine postupila sukladno pozivu prvostupanjskog tijela za ispravkom zahtjeva, KLASA: 035-01/20-01/2, URBROJ: 2109/11-22-01/1-1 od 1. kolovoza 2022. godine (koji je žaliteljici upućen elektroničkom poštom dana 10. kolovoza 2022. godine), te je detaljno navela što smatra pod „sličnom ispravom drugog sadržaja“.
Slijedom navedenog, jasno je da nije bilo mjesta odbačaju zahtjeva temeljem članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je žaliteljica pojasnila svoj zahtjev.
Kao drugo, osporeno rješenje je doneseno primjenom odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u kojem slučaju se donosi rješenje o odbijanju, a ne o odbačaju zahtjeva, što čini izreku rješenja proturječnu samom obrazloženju.
U odnosu na pitanje primjene članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, u ranijem rješenju Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/20-01/1448, URBROJ: 401-01/05-21-2 od 30. ožujka 2021. godine detaljno su izneseni razlozi zbog kojih se u konkretnom slučaju ne može razmatrati pitanje zlouporabe prava na pristup informacijama iz članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa se radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja upućuje na obrazloženje navedenog rješenja, posebno stranicu 3 na kojoj je i detaljno izložena relevantna praksa Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.
Slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) trebalo je poništiti prvostupanjsko rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, jer u konkretnom slučaju Povjerenik za informiranje nije mogao sam riješiti ovu upravnu stvar.
Osim toga, prvostupanjsko tijelo u ponovljenom postupku nije uzelo u obzir uputu iz ranijeg rješenja Povjerenika za informiranje, pa Povjerenik za informiranje ponovno ističe kako slijedi.
U skladu s odredbom članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama prvostupanjsko tijelo ima pravo tražiti od korisnika naknadu stvaranih i materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, sukladno članku 17. navedenog Zakona, kao i naknadu troškova dostave tražene informacije.
Na izračun navedene naknade primjenjuju se Kriteriji za određivanje visine naknade stvarnih i materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14.) (dalje u tekstu: Kriteriji).
Ako se radi o iznosu koji prelazi 150 kn, sukladno članku 4. stavku 2. Kriterija tijelo javne vlasti može zatražiti od korisnika da unaprijed položi iznos stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije, a ako korisnik ne položi zahtijevani iznos troškova u roku od 8 dana, tada se smatra da je korisnik odustao od zahtjeva.
Ako se smatra da je korisnik odustao od zahtjeva, tada se protekom ranije spomenutog roka donosi rješenje o obustavi postupka temeljem članka 46. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku.
Slijedom navedenog, u ponovljenom postupku prvostupanjsko tijelo će postupiti sukladno navedenom, imajući u vidu da se iz obrazloženja osporenog rješenja može zaključiti da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje tražene informacije u elektroničkom obliku, već u 8 registratora s približno 2400 stranica.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan