KLASA: UP/II-008-07/22-01/1108

URBROJ: 401-01/06-22-2

Zagreb, 3. studenoga 2022. godine

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, KLASA: 130-02/22-01/07, URBROJ: 2158-83-02-22-6 od 26. srpnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, KLASA: 130-02/22-01/07, URBROJ: 2158-83-02-22-6 od 26. srpnja 2022. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je od Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku tražio podatke o studiranju ......... na navedenom fakultetu, temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno iz razloga što su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da ga osporava zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba postupka te povrede materijalnog prava. Navodi kako u obrazloženju osporenog rješenja nije navedeno u čemu se sastoji prevladavajuća potreba zaštite prava na ograničenje pristupa traženim informacijama. Ističe da je u svom zahtjevu jasno naveo zbog čega traži te informacije odnosno navodi kako postoje osnove sumnje da je ......... krivotvorio svoju diplomu te da je dužnost svakog građanina Republike Hrvatske da prijavi kazneno djelo za koje sazna, a da je krivotvorenje isprave definitivno kazneno djelo koje je državni službenik bio dužan provjeriti i prijaviti, jer je neprijavljivanje kaznenog djela također kazneno djelo, a u konkretnom slučaju moguće i kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti od strane službenika za informiranje. Žalitelj zaključno navodi da je iz svega navedenog razvidno da je njegov zahtjev neosnovano odbijen, jer su tražene informacije ključne za pokretanje kaznenog postupka protiv .......... Predlaže Povjereniku za informiranje da poništi osporeno rješenje i podredno ga vrati na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu. Predlaže da se žalba usvoji.

Žalba je neosnovana.

U žalbenom postupku Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku je povodom žalbe žalitelja, aktom KLASA: 130-02/22-01/07, URBROJ: 2158-83-02-22-7 od 31. kolovoza 2022. godine dostavio Povjereniku za informiranje spis predmeta na nadležno postupanje.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj 18. srpnja 2022. godine zahtjevom za pristup informacijama od Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, kao tijela javne vlasti, zatražio da mu dostavi podatke o studiranju ......... na navedenom fakultetu odnosno podatke: u kojem periodu je ......... bio njihov student, na kojem smjeru je studirao, koju godinu fakulteta je završio te broj pod kojim se vodio kao student na tom fakultetu. U nastavku svog zahtjeva žalitelj je obrazložio razloge zbog kojih traži navedene podatke odnosno da su mu isti potrebni radi podnošenja kaznene prijave protiv ......... zbog krivotvorenja isprave. U prilogu svog zahtjeva žalitelj je priložio medijski sadržaj od 13. lipnja 2017. godine te Uvjerenje o visokoj stručnoj spremi izdano ..........

Također je utvrđeno da je Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku po zahtjevu žalitelja donio osporeno rješenje KLASA: 130-02/22-01/07, URBROJ: 2158-83-02-22-6 od 26. srpnja 2022. godine, kojim je odbio zahtjev, pozivajući se na ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno na odredbe zakona koji uređuje područje zaštite osobnih podataka. Iz spisa predmeta je također utvrđeno da je prije donošenja navedene odluke prvostupanjsko tijelo provelo test razmjernosti i javnog interesa, o čemu postoji Zapisnik KLASA: 130-02/22-01/07, URBROJ: 2158-83-02-22-5 od 25. srpnja 2022. godine.

U obrazloženju osporenog rješenja je naveden sadržaj predmetnog zahtjeva te da je u postupku utvrđeno kako u odnosu na tražene podatke prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informacijama zbog zaštite osobnih podataka, slijedom čega je zahtjev valjalo odbiti. Iz Zapisnika o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa prvostupanjskog tijela je utvrđeno kako je prilikom provođenja istog izvršen uvid u matične knjige izvanrednih studenata Pedagoškog fakulteta u Osijeku, čiji su pravni sljednici, te je izvršen uvid u podatke koji se odnose na ........., nakon čega je utvrđeno da se radi o zaštićenim osobnim podacima odnosno kako ne prevladava javni interes za dostupnošću podataka o studiranju imenovane fizičke osobe, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa tim informacijama. U navedenom je testu zaključeno da omogućavanje pristupa traženim informacijama ne bi doprinijelo javnom interesu, jer se te informacije ne odnose na pitanja od javnog interesa i nije vjerojatno da bi njihova dostupnost doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka.

Sukladno članku 115. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09. i 110/21.) drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima.

Stoga je u žalbenom postupku razmotrena pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa od strane prvostupanjskog tijela, te su razmotreni žalbeni navodi, kao i navodi iz osporenog rješenja.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj uz predmetni zahtjev sam priložio uvjerenje o stručnoj spremi osobe za koju traži podatke o studiranju od prvostupanjskog tijela, pri čemu pretpostavlja da se radi o krivotvorenoj ispravi, iz čega proizlazi da žalitelj zapravo sam želi izvršiti provjeru postojećih informacija o stručnoj spremi druge fizičke osobe. Sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama korisnici nisu obvezni navoditi razloge zbog kojih traže određenu informaciju, pa navedeno nije relevantno niti u ovom postupku, nego je pri donošenju odluke drugostupanjsko tijelo dužno utvrditi je li prvostupanjsko rješenje zakonito ograničilo pristup informacijama o studiranju ......... zbog zaštite osobnih podataka.

Prema odredbi članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Dana 25. lipnja 2022. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 69/22.) prema kojem je dotadašnji stavak 5. članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama postao stavak 6. istog članka.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u : a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

S obzirom da se traženi podaci odnose na studiranje određene fizičke osobe koja je državljanin druge države, u žalbenom je postupku u odnosu na ograničenje pristupa informacijama zbog zaštite osobnih podataka razmotreno postojanje javnog interesa za dostupnošću traženih podataka iz predmetnog zahtjeva. Iz medijskog sadržaja koji je žalitelj priložio uz žalbu proizlazi da se u Crnoj Gori, u Višem sudu u Podgorici vodio određeni sudski postupak, na kojem je jedan od svjedoka bio ......... za kojeg se u konkretnom slučaju traže podaci o studiranju, odnosno da je na tom suđenju optuženi doveo u pitanje vjerodostojnost diplome ..........

Pretragom medijskih sadržaja koji su objavljeni u Crnoj Gori vezano za provjeru vjerodostojnosti diploma odnosno isprava kojima se dokazuje stručna sprema, primjerice na poveznicama https://volimpodgoricu.me/novosti/pocela-provjera-diploma-u-mup-u-policijski-sluzbenici-bice-procesuirani-ako-dodje-do-nepravilsnoti, https://press.co.me/predstavnik-alternative-dio-radne-grupe-koja-ce-se-baviti-provjerom-laznih-diploma/, https://www.pobjeda.me/clanak/spremno-300-tuzbi-zbog-laznih-diploma-54-vec-u-tuzilastvu, i https://press.co.me/demant-dragana-stevanovica-diploma-postoji-u-mom-dosijeu-u-upravi-policije/, vidljivo je da je predmet medijskih objava u 2022. godini provjera diploma zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore, pri čemu se posebno polemiziralo o postojanju odnosno nepostojanju diplome Glavnog policijskog inspektora ..........

Iz navedenih medijskih objava je vidljivo kako je imenovani ......... objavio i demantij u kojem je, između ostalog, naveo i podatke o tome gdje se nalaze uvjerenje i diploma o završenoj visokoj školskoj spremi od 1994. godine. Također je vidljivo da je u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore formirana Komisija za provjeru validnosti obrazovnih isprava policijskih službenika u siječnju 2022. godine te da je navedena Komisija u svom priopćenju navela da će se sve informacije o potencijalno krivotvorenim diplomama koje su medijima dostavljene iz drugih izvora detaljno provjeriti.

U odnosu na žalbene navode žalitelja u kojima pojašnjava razloge svog traženja podataka o studiranju ........., ističe se da nitko ne sprječava žalitelja da podnese određenu kaznenu prijavu, a da je zadaća nadležnog tijela kojem istu podnosi da provede radnje kojima će utvrditi postoje li u nekom konkretnom slučaju elementi kaznenog djela, i da li će u takvom slučaju doći do podizanja optužnice. Osim navedenog, ističe se kako iz navoda žalitelja proizlazi da je on već utvrdio kako je počinjeno kazneno djelo krivotvorenja isprave, pa bi se onda moglo postaviti pitanje u svrhe traženja podataka navedenih u njegovom zahtjevu.

Stoga je u konkretnom slučaju zaključeno kako se ne radi o prevladavajućem javnom interesu vezanom za predmetne informacije o studiranju, nego da se radi o pojedinačnom interesu žalitelja, gdje isti kao pojedinac želi provesti postupak provjere podataka o stjecanju stručne spreme odnosno uvjerenja o stručnoj spremi fizičke osobe, premda takav postupak u slučaju sumnje u vjerodostojnost nečije diplome provodi nadležno tijelo. Osim navedenog, iz javno dostupnih informacija je utvrđeno kako se u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore provodi postupak provjere diploma, a da je po prirodi stvari fizička osoba na koju se odnosi konkretni zahtjev obuhvaćena tom provjerom, obzirom da se radi o njegovom Glavnom policijskom inspektoru ..........

Naime, uzimajući u obzir da svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i određeni čimbenici svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe, u žalbenom je postupku zaključeno da bi omogućavanje pristupa podacima o studiranju određene fizičke osobe, predstavljalo nepotrebno zadiranje u tuđi privatni život, osobito imajući u vidu da sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Stoga razlozi koje žalitelj navodi u žalbi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženim informacijama za koju ne postoji širi javni interes u cjelini, a u žalbenom postupku je utvrđeno da bi otkrivanjem tih osobnih podataka fizičke osobe u konkretnom slučaju došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenom obradom od strane primatelja tih podataka, u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i da bi moglo doći do zlouporabe tih podataka.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenik za informiranje je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku bilo određenih nedostataka u pogledu pozivanja na određenu zakonsku odredbu te u pogledu nedostatnog obrazloženja u osporenom rješenju, ali da navedeni nedostatci nisu mogli biti od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan