KLASA: UP/II-008-07/22-01/993

URBROJ: 401-01/06-22-7

Zagreb, 3. studenoga 2022. godine

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba, KLASA: 008-02/22-002/264, URBROJ: 251-02-02/015-22-3 od 29. lipnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, KLASA: 008-02/22-002/264, URBROJ: 251-02-02/015-22-3 od 29. lipnja 2022. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 23. lipnja 2022. godine, kojim je od Grada Zagreba zatražila dostavu imena svih kandidata za pročelnika/pročelnicu Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade, koji su imali pravo pristupa testiranju, temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije zaštićene zakonom koji uređuje zaštitu osobnih podataka.

Žaliteljica je protiv navedenog rješenja pravovremeno izjavila žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako je kao kandidatkinja na javnom natječaju za imenovanje pročelnika/ice Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba bila na testiranju, nakon kojeg je zahtjevom za pristup informacijama zatražila da joj se dostave imena svih kandidata koji su na njemu sudjelovali, a koji joj je istim rješenjem neopravdano odbijen. Žaliteljica nadalje navodi da ako je takva informacija tajna, da je u tom slučaju Hrvatska država nepravdi i da je institucija Povjerenika za informiranje nepotrebna. Predlaže da se njezina žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

U žalbenom postupku Grad Zagreb je povodom žalbe žaliteljice, aktom KLSA: 008-02/22-02/264, URBROJ: 251-02-02/012-22-9 od 25. kolovoza 2022. godine dostavio Povjereniku za informiranje spis predmeta na nadležno postupanje, a slijedom traženja iz akta KLASA: UP/II-008-07/22-0/993. URBROJ: 401-01/06-22-2 od 31. kolovoza, putem elektroničke pošte 5. rujna 2022. godine i dokument iz kojeg je su vidljive informacije koje su predmet postupka.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica 23. lipnja 2022. godine zahtjevom za pristup informacijama od Grada Zagreba, kao tijela javne vlasti, zatražila da joj dostavi imena svih kandidata za pročelnicu/ka Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade, koji su imali pravo pristupa testiranju.

Također je utvrđeno da je Grad Zagreb po zahtjevu žaliteljice donio osporeno rješenje KLASA: 008-02/22-002/264, URBROJ: 251-02-02/015-22-3 od 29. lipnja 2022. godine, kojim je odbio zahtjev, pozivajući se na ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 4. navedenog Zakona odnosno na odredbe zakona koji uređuje područje zaštite osobnih podataka. Iz spisa predmeta je također utvrđeno da je prije donošenja navedene odluke Grad Zagreb proveo test razmjernosti i javnog interesa, o čemu postoji Službena bilješka KLASA: 008-02/22-02/264, URBROJ: 251-02-02/015-22-2 od 26. svibnja 2022. godine.

U obrazloženju osporenog rješenja je naveden sadržaj predmetnog zahtjeva te je slijedom činjenice da su se tražili osobni podaci kandidata na natječaju Grada Zagreba istaknuto da je u Republici Hrvatskoj dana 25. svibnja 2018. stupila na snagu Opća uredba o zaštiti podataka. U nastavku su citirane odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka te da je prilikom provođenja testa razmjernosti i javnog interesa uzeta u obzir činjenica da podnositeljica traži dostavu dokumentacije u odnosu na kandidate koji nisu izabrani na natječaju za pročelnika/pročelnicu Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade. Istaknuto je da je dokumentacija kandidata koji su se natjecali, a nisu izabrani zaštićena odredbama navedenog propisa, a da ne postoji javni interes za njenom dostavom obzirom da se ne radi o osobama koje su zaposlene u Gradu Zagrebu, a niti se radi o potrošnji javnog novca. U obrazloženju se Grad Zagreb pozvao i na mišljenje Povjerenika za informiranje KLASA: 008-08/15-01/02, URBROJ: 401-01/04-15-420 od 12. studenog 2015. godine u kojem je zauzet stav da u pogledu kandidata koji nisu primljeni na radno mjesto i neće biti plaćeni za svoj rad iz javnih sredstava ne postoji interes javnosti za omogućavanje pristupa informacijama koje se odnose na njih. Zaključno je navedeno kako je povodom predmetnog zahtjeva utvrđeno da preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, slijedom čega je valjalo odbiti zahtjev sukladno odredbi članka 23. stavka 5. točka 2. navedenog Zakona.

Sukladno članku 115. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09. i 110/21.) drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima.

Stoga je u žalbenom postupku razmotrena pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa od strane prvostupanjskog tijela, te su razmotreni žalbeni navodi, kao i argumenti iz obrazloženja osporenog rješenja.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žaliteljica bila kandidatkinja na predmetnom natječaju iz kojeg traži dokumentaciju, ali istim uvidom nije bilo moguće utvrditi je li ona kao sudionica natječaja zatražila uvid u informacije koje je zanimaju sukladno posebnim propisima odnosno jesu li joj iste bile dostupne kao kandidatkinji na natječaju. Stoga je uzimajući u obzir da svaka osoba ima pravo podnijeti zahtjev za pristup informacijama i od tijela javne vlasti zatražiti određenu informaciju, u žalbenom postupku valjalo razmotriti može li se imenima i prezimenima kandidata koje je žaliteljica tražila u konkretnom slučaju odobriti pristup sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku izvršio uvid u akt koji sadrži informacije koje su predmet ovog postupka odnosno imena i prezimena kandidata koji su na predmetnom natječaju pristupili testiranju, a također i u javno objavljene informacije vezane za predmetni natječaj te je s obzirom da se radi o osobnim podacima fizičkih osoba razmotrio da li se tim informacijama može odobriti pristup, odnosno može li se pristup ograničiti iz nekog zakonski propisanog razloga odnosno uzeo je u obzir da iste sadrže moguće razloge za ograničenje pristupa informacijama, ali i odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da ako informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u : a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Budući da se zatražena informacija sastoji od imena i prezimena svih kandidata koji su sudjelovali na testiranju na predmetnom natječaju u žalbenom je postupku razmotreno i je li moguće žaliteljici djelomično odobriti pristup dokumentu na kojem se ona nalaze na način da bude vidljivo ime i prezime odabranog kandidata, a da se sva ostala imena i prezimena prekriju, ali to nakon provedenog postupka nije ocijenjeno svrsishodnim, s obzirom da je žaliteljici informacija o imenu i prezimenu odabranog kandidata već poznata, a ista je informacija poznata i široj javnosti.

Naime, uvidom u spis predmeta te javno objavljene informacije na internetskoj stranici prvostupanjskog tijela na poveznici https://www.zagreb.hr/en/gradski-ured-za-obrazovanje-sport-i-mlade/177884, utvrđeno je kako su na istoj javno objavljeni tekst predmetnog natječaja, uputa o pravima ispitanika, opis poslova i podaci o plaći, obavijest o provođenju provjere znanja i sposobnosti te poziv na testiranje i intervju. Uvidom u javno objavljeni poziv na testiranje i intervju utvrđeno je da je na testiranje pozvano 11 kandidata navođenjem njihovih inicijala i lozinki. Pretragom medijskih sadržaja vezanih za predmetni natječaj utvrđeno je da je na poveznici https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/gradonacelnik-tomasevic-objavio-tko-je-novi-zagrebacki-procelnik-za-obrazovanje-mlade-i-sport-15207355, dana 7. lipnja 2022. godine, javno objavljena informacija o tome da je na predmetnom natječaju odabran pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, mlade i sport, a uvidom u poveznicu https://www.zagreb.hr/gradski-ured-za-obrazovanje-sport-i-mlade/175275 je utvrđeno kako je javno objavljena informacija o pročelniku navedenog gradskog ureda.

Stav žalbenog tijela u slučajevima kada se traže informacije koje se odnose na odabrane kandidate na natječajima tijela javne vlasti, a uzimajući u obzir da će se sredstva za njihov rad financirati iz javnih sredstava, jest da javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom ispunjava li izabrani kandidat uvjete iz natječaja, uz zaštitu određenih osobnih podataka. Iz gore navedenih javno objavljenih informacija može se doći do saznanja o imenu i prezimenu jednog od kandidata na natječaju koji je i odabran, a iz konkretnog spisa predmeta je razvidno da je žaliteljica vezano za predmetni natječaj Gradu Zagrebu podnijela još jedan zahtjev za pristup informacijama u kojem joj je djelomično odobren pristup životopisu odabranog kandidata. Pri navedenom se napominje kako se ovim rješenjem ne odlučuje o drugoj natječajnoj dokumentaciji i dokumentaciji odabranog kandidata, s obzirom da se zahtjevom u konkretnom slučaju traže imena i prezimena osoba koje su sudjelovale na testiranju na predmetnom natječaju.

Međutim, u slučaju kada se traže informacije koje se odnose na kandidate na natječajima koji nisu odabrani, Povjerenik za informiranje u žalbenim postupcima nije prepoznao javni interes za otkrivanjem njihovih osobnih podataka, osim što su oni predmet pojedinačnih interesa korisnika, a kako je to i ovdje slučaj. Vezano za navedeno se ističe da je Povjerenik za informiranje donio više drugostupanjskih odluka u kojima je zauzet takav stav žalbenog tijela, a koji je naknadno potvrđen i presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, primjerice UsII-338/17 od 14. ožujka 2018. godine i UsII-48/18-5 od 20. travnja 2018. godine.

Naime, uzimajući u obzir da svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i određeni čimbenici svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe, omogućavanje pristupa osobnim imenima i prezimenima kandidata na natječaju koji na njemu nisu odabrani predstavljalo bi nepotrebno zadiranje u tuđi privatni život, osobito imajući u vidu da sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi. Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se u pogledu tih informacija vodile bilo kakve javne rasprave, niti da se iste odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi njihova objava doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Stoga razlozi koje žaliteljica navodi u žalbi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženoj informaciji za koju ne postoji širi javni interes u cjelini, a u žalbenom postupku je utvrđeno da bi otkrivanjem tih osobnih podataka fizičkih osoba u konkretnom slučaju došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenom obradom od strane primatelja tih podataka, u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i da bi moglo doći do zlouporabe tih podataka.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan