KLASA: UP/II-008-07/22-01/904
URBROJ: 401-01/10-22-2
Zagreb, 28. studenog 2022. godine
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba, KLASA: 008-02/22-02/231, URBROJ: 251-02-02/013-22-13 od 8. srpnja 2022. godine, u postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Zagreba, KLASA: 008-02/22-02/231, URBROJ: 251-02-02/013-22-13 od 8. srpnja 2022. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je tražio dostavu rješenja o izvedenom stanju, KLASA: UP/I-350-05/2013-007/4546, URBROJ: 251-13-22/14-2014-11 od 12. prosinca 2014. godine, arhitektonsku snimke izvedenog stanja rekonstrukcije, te Projekt 481/15 iz studenog 2015. godine, temeljem članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio u kojoj u bitnom navodi što je bilo predmet zahtjeva za pristup informacijama. Navodi da je Grad Zagreb putem svojih tijela ozakonio prenamjenu zajedničkog prostora (podruma) zgrade Oktogona, koja je pojedinačno zaštićeni spomenik kulture, u poslovni prostor, kojeg Grad Zagreb daje u zakup. Dalje ističe da zgrada Oktogona nije etažirana, te da Grad Zagreb takvim postupanjem ima direktne koristi od svog postupanja. Također navodi da Grad Zagreb neosnovano ističe da su vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava imali pravo uvida u spis radi izjašnjenja tijekom postupka, jer takva činjenica nije od utjecaja na pravo na pristup informacijama. Posebno ističe da se tijelo javne vlasti propustilo pozvati na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama kojima su uređena zakonska ograničenja, te izričito navodi da nije tražio uvid u spis predmeta. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 26. svibnja 2022. godine od prvostupanjskog tijela tražio sljedeće informacije:
1. Projekt 481/15 iz studenog 2015. godine, izrađen od strane Materija d.o.o. iz Zagreba, Vončinina 2/1, koji prileži rješenju Grada Zagreba, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, KLASA: UP/I-612-08/15-06/903, URBROJ: 251-18-03-15-04 od 18. studenog 2015. godine
2. Zapisnik o provedenom konzervatorskom nadzoru prilikom uređenja interijera poslovnog prostora i prenamjenu u ugostiteljstvo sukladno uputi i prethodnoj suglasnosti iz rješenja Grada Zagreba, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, KLASA: UP/I-612-08/15-06/903, URBROJ: 251-18-03-15-04 od 18. studenog 2015. godine
4. Arhitektonska snimka izvedenog stanja nezakonite rekonstrukcije dijela (podrum) zahtjevane zgrade izrađenom od SANCIO j.d.o.o. Bademovac 7 iz Zagreba, oznaka projekta TD 132/2018 od studenog 2019. godine
5. Žalba investitora NETOM NEKRETNINE d.o.o., Preradovićeva 17, Zagreb, zastupanog po SANCIO j.d.o.o., Bademovac 7 iz Zagreba protiv rješenja Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, KLASA: UP/I-612-08/18-06/1223, URBROJ: 251-18-02-19-02 od 3. siječnja 2019. godine u postupku izdavanja potvrde za izvedeno stanje nezakonito rekonstruiranog podruma zgrade u Margaretskoj 1
6. Rješenje o izvedenom stanju izdano od nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba sukladno rješenju Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, KLASA: UP/I-612-08/18-06/1223, URBROJ: 251-18-02-19-7.
Uvodno se ističe da je u odnosu na točku 2. zahtjeva žalitelja prvostupanjsko tijelo donijelo rješenje, KLASA: 008-02/22-02/231, URBROJ: 251-02-02/013-22-11 od 8. srpnja 2022. godine kojim je odbačen zahtjev žalitelja jer prvostupanjsko tijelo ne posjeduje tražene informacije, dok su informacije pod točkama 3. i 5. zahtjeva (rješenje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, KLASA: UP/I-612-08/18-06/1223, URBROJ: 251-18-02-19-02 od 3. siječnja 2019. godine i žalba investitora NETOM NEKRETNINE d.o.o.) dostavljene žalitelju elektroničkom porukom prvostupanjskog tijela od 15. lipnja 2022. godine.
Slijedom navedenog, predmet žalbenog postupka je osporeno rješenje kojim je odlučeno o točkama 1., 4. i 6. zahtjeva žalitelja.
Sukladno članku 15. stavku 2. točki 7. Zakona o pravu na pristup tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz obrazloženja osporenog rješenja, odnosno provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, proizlazi da se pristup informaciji uskraćuje pozivom na odredbu članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što predmetna nekretnina nije financirana javnim novcem niti se predmetne informacije odnose na pitanje javnog zdravlja, zaštite okoliša ili pitanja javne sigurnosti.
Naime, ako se prvostupanjsko tijelo poziva na odredbu članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, tada navedena zakonska odredba mora biti dovedena u vezu s nekim drugim ograničenjem koje je propisano posebnim zakonom.
U konkretnom slučaju, prvostupanjsko rješenje ne sadrži konkretnu zakonsku odredbu koja bi se mogla dovesti u vezu s odredbom članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz čega proizlazi da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo navedenu zakonsku odredbu.
Osim toga, u žalbenom postupku je izvršen uvid u zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. 148., k.o. Grad Zagreb te je utvrđeno da se predmetna nekretnina sastoji od više zemljišnoknjižnih tijela i to katastarska čestica 3239, kuća popisni broj 1230 i dva dvorišta u Ilici br. 5, katastarska čestice br. 3240, kuća popisni broj 1230 i dvorište u Margaretskoj ulici 1, te katastarska čestica 3241 kuća popisni broj 1230 i dva dvorišta u Margaretskoj ulici br. 3.
Iz navedenog zemljišnoknjižnog izvatka nadalje proizlazi da su nekretnine u A I uknjižene kao općenarodna imovina, te je Poduzeće stambenih zgrada rajona I Zagreb upisano kao nositelj prava upravljanja na česticama 3240 i 3241, dok se u odnosu na česticu 3239 vodi postupak radi utvrđivanju vlasništva Republike Hrvatske na posebnim dijelovima nekretnine.
Osim toga, iz navedenog zemljišnoknjižnog uloška razvidno je da kuća popisni broj 1230 i dva dvorišta u Ilici 5, Margaretskoj 1 i Margaretskoj 3 na katastarskim česticama 3241, 3240, 3239, imaju svojstvo kulturnog dobra.
S tim u vezi, osnovano žalitelj u žalbi navod da predmetna nekretnina nije u cijelosti etažirana, jer navedeno ne proizlazi iz zemljišnoknjižnog izvatka.
Uzimajući u obzir sve navedeno, Povjerenik za informiranje ističe kako slijedi.
Kao prvo, nejasno je zbog čega prvostupanjsko tijelo različito postupa u odnosu na dio informacija koje su predmet postupka te iste dostavlja žalitelju (informacije pod točkama 3. i 5. zahtjeva, koje su također dio spisa predmeta), dok u odnosu na ostale informacije odbija zahtjev žalitelja navodeći da nije smisao Zakona o pravu na pristup informacijama da se osobama kojima u Zakonom propisanom postupku nije moguće ostvariti uvid u spis predmeta, omogući uvid u informacije koje su sadržane u spisu tog predmeta.
Kao drugo, prvostupanjsko tijelo uopće nije uzelo u obzir činjenicu da je predmetna nekretnina kulturno dobro.
Kao treće, nije uzeta u obzir niti odredba članka 360. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prema kojoj je pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu postalo je pretvorbom nositelja toga prava - pravo vlasništva one osobe koja je pretvorbom postala sveopći pravni sljednik dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva; osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije.
Kao četvrto, sama činjenica da su snimka i projekt izrađeni od strane privatnog trgovačkog društva nisu dovoljni za zaključak da ne postoji javni interes za traženim informacijama, pri čemu iz prvostupanjskog postupka nije razvidno tko je vlasnik navedenog prostora (trgovina tekstilom), posebno stoga što žalitelj u žalbi navodi da je Grad Zagreb zakupodavac.
Slijedom svega navedenog, zbog pogrešne primjene članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, valjalo je temeljem članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
U konkretnom slučaju Povjerenik za informiranje nije mogao sam riješiti ovu upravnu stvar, jer sve činjenice koje se tiču navedenog prostora na kojeg se odnose informacije koje su predmet postupka nisu u potpunosti utvrđene.
U ponovljenom postupku, prvostupanjsko tijelo će uzeti u obzir sporna pitanja na koja je ukazano ovim rješenjem, te utvrditi može li na tražene informacije primijeniti neko od zakonskih ograničenja iz članka 15. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, te će po potrebi provesti test razmjernosti i javnog interesa, odnosno utvrditi ima li mjesta primjeni odredbe članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan