KLASA: UP/II-008-07/22-01/800

URBROJ: 401-01/10-22-8

Zagreb, 14. studenog 2022. godine

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbi ......... izjavljenih protiv obavijesti Državnog inspektorata, KLASA: 008-02/22-01/62, URBROJ: 443-01-02-02-22-2 od 19. svibnja 2022. godine i rješenja Državnog inspektorata, KLASA: UP/I-008-02/22-01/2, URBROJ: 443-01-02-02-22-1 od 7. lipnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se obavijest Državnog inspektorata, KLASA: 008-02/22-01/62; URBROJ: 443-01-02-02-22-2 od 19. svibnja 2022. godine.

2. Poništava se rješenje Državnog inspektorata, KLASA: UP/I-008-02/22-01/2, URBROJ: 443-01-02-02-22-1 od 7. lipnja 2022. godine.

3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup rješenju Državnog inspektorata, KLASA: UP/I-362-02/22-02/282, URBROJ: 443-02-05-19-22-02 od 18. ožujka 2022. godine na način da se na istom prekriju imena i prezimena, adrese te osobni identifikacijski brojevi vlasnika nekretnine, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

4. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup Elaboratu ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije za uklanjanje uništene zgrade ili dijela zgrade (k.č. 1615 i 1616/1 k.o. Glina) iz siječnja 2022. godine na način da se u istom prekriju imena i prezimena, adrese te osobni identifikacijski brojevi vlasnika nekretnine (u zemljišnoknjižnim izvacima), te podatak o adresi i osobnom identifikacijskom broju direktora društva (u izvatku iz sudskog registra), te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

5. Nalaže se Državnom inspektoratu da postupi sukladno točkama 3. i 4. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenom obavijesti Državnog inspektorata od 19. svibnja 2022. godine odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica), kojim je tražila kopiju rješenja o uklanjanju zgrade, te kopiju pripadajućeg elaborata koji predstavlja podlogu za rješenje, temeljem članka 57. stavka 6. Zakona o Državnom inspektoratu, jer se traženi podaci mogu dati samo sudovima i drugim državnim tijelima na njihov zahtjev.

Protiv navedene obavijesti žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj navodi da navedenu obavijest smatra negativnim rješenjem. Ističe da žalbu ulaže zbog povrede materijalnog prava, povrede pravila postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Ističe da je prvostupanjsko tijelo moralo donijet rješenje, odnosno da sporna obavijest ne sadrži obrazloženje o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa. Navodi da interes zaštite osobnih podataka svakako nije važniji od interesa javne dostupnosti podataka koji se tiču uklanjanja zgrade oštećene u potresu. Ističe da Zakon o obnovi kao specijalni zakon ne propisuje uskratu informacija te ne isključuje primjenu Zakona o pravu na pristup informacijama. Smatra da se obavijest pogrešno poziva na odredbe Zakona o državnom inspektoratu o zaštiti inspekcijske tajne. Dalje navodi da je pogrešan stav prvostupanjskog tijela o tome da se traže podaci iz inspekcijskog nadzora, odnosno da se traže podaci vezano za uklanjanje zgrade koja predstavlja opasnost za ljude i imovinu. Predlaže da se žalba prihvati.

Osporenim rješenjem Državnog inspektorata od 7. lipnja 2022. godine ponovno je odbijen zahtjev ranije citirani zahtjev za pristup informacijama žaliteljice, jer prvostupanjsko tijelo smatra da žaliteljica nije stranka u postupku.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu i to zbog povrede materijalnog prava, povrede pravila postupka, te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Smatra da je pogrešan stav prvostupanjskog tijela da nije stranka u postupku, jer se postupak vodi upravo temeljem njezina zahtjeva za pristup informacijama. Navodi da nije proveden test razmjernosti i javnog interesa. Osporava primjenu odredbe članka 57. Zakona o Državnom inspektoratu, te ističe da izrada elaborata i donošenje akta o uklanjanju zgrade nisu radnje izvršene temeljem predstavke o povredi zakona, nego temeljem izričite i zakonom propisane javne ovlasti iz Zakona o obnovi zgrada oštećenih u potresu. Predlaže da se žalba prihvati.

Žalbe su osnovane.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 17. svibnja 2022. godine od prvostupanjskog tijela tražila sljedeće informacije:

1. Kopiju rješenja o uklanjanju zgrade u Glini, Kralja Tomislava 8 (k.č. broj 1616/1 u k.o. Glina), KLASA: UP/I-362-02/22-02/282, URBROJ: 443-02-05-19-22-02 od 18. ožujka 2022. godine i

2. Kopiju pripadajućeg elaborata koji predstavlja stručnu podlogu za donošenje rješenje pod točkom 1. zahtjeva

Posebno se ističe da je prvostupanjsko tijelo, postupajući po žalbi žaliteljice protiv obavijesti, KLASA: 008-02/22-01/52; URBROJ: 443-01-02-02-22-2 od 19. svibnja 2022. godine donijelo rješenje KLASA: UP/I-008-02/22-01/2, URBROJ: 443-01-02-02-22-1 od 7. lipnja 2022. godine, odnosno oba osporena akta donesena su u istom postupku po istom zahtjevu žaliteljice.

S obzirom na to da se obavijest prvostupanjskog tijela, KLASA: 008-02/22-01/52; URBROJ: 443-01-02-02-22-2 od 19. svibnja 2022. godine te rješenje prvostupanjskog tijela, KLASA: UP/I-008-02/22-01/2, URBROJ: 443-01-02-02-22-1 od 7. lipnja 2022. godine odnose na isti zahtjev za pristup informacijama, te se oba akta u bitnom temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, temeljem članka 44. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09, 110/21), navedeni postupci su spojeni te se vode kod Povjerenika za informiranje pod KLASOM: UP/II-008-07/22-01/800 (zaključak Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/22-01/800, URBROJ: 401-01/10-22-7 od 14. studenog 2022. godine)

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 57. stavkom 6. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18, 117/21) propisano je da je Državni inspektorat dužan čuvati kao inspekcijsku tajnu svu dokumentaciju (zabilješku, zapisnik, nacrt rješenja, rješenje, zaključak, prekršajni akt, kaznenu prijavu, uputu za rad, izjavu stranke, predstavku, pritužbu) te sve druge podatke i dokaze utvrđene odnosno nastale u vezi s inspekcijskim nadzorom, dok je stavkom 7. istog članka propisano da svu dokumentaciju i podatke navedene u stavku 6., prikupljene ili utvrđene u inspekcijskom nadzoru, te identitet podnositelja predstavke Državni inspektorat može dati samo sudovima, tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, na njihov obrazloženi pisani zahtjev u postupcima iz njihove nadležnosti.

Iz obrazloženja osporene obavijesti proizlazi da se žaliteljici pristup traženoj informaciji uskraćuje pozivom na odredbu članka 57. stavka 6. i 7. Zakona o Državnom inspektoratu, dok iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da se žaliteljici pristup traženim informacijama uskraćuje iz razloga što žaliteljica nije stranka u navedenom postupku

Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Naime, osnovano žaliteljica navodi da navedena obavijest ima karakter negativnog rješenja, jer je navedenom obavijesti zapravo odbijen zahtjev žaliteljice, bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa i bez davanja upute o pravnom lijeku.

Što se tiče samog rješenja prvostupanjskog tijela, sama činjenica što žaliteljica nije stranka u tom postupku uklanjanja zgrade, ne predstavlja zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Suprotno stavu žaliteljice, Povjerenik za informiranje smatra da se u konkretnom slučaju može primijeniti odredba članka 57. stavka 6. Zakona o državnom inspektoratu, jer se i u postupku uklanjanja zgrada radi o inspekcijskom nadzoru u širem smislu, odnosno o postupanju građevinskih inspektora.

Međutim, navedena odredba (koja predstavlja zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama), u konkretnom slučaju ne prevladava u odnosu na javni interes, iz kojeg razloga Povjerenik za informiranje ne prihvaća test razmjernosti i javnog interesa koji se navodi u osporenom rješenju od 7. lipnja 2022. godine.

Osim toga, smisao testa razmjernosti i javnog interesa je stvarna analiza razloga za i protiv omogućavanja pristupa informaciji, kako to propisuje odredba članka 5. stavka 1. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, što je u konkretnom izostalo, jer se test razmjernosti u osporenom rješenju svodi na puko reproduciranje zakonske odredbe.

Posebno se ističe i da sama obavijest prvostupanjskog tijela od 19. svibnja 2022. godine ima karakter odbijajućeg rješenja, pa nije jasno temeljem koje odredbe je prvostupanjsko tijelo donosilo rješenje od 7. lipnja 2022. godine, jer je sasvim jasno da temeljem članka 113. Zakona o općem upravnom postupku prvostupanjsko tijelo nije bilo ovlašteno donijeti rješenje kojim se ponovno odbija zahtjev, a koji je već ranije odbijen izdavanjem obavijesti koja ima karakter odbijajućeg rješenja.

S obzirom na to da žaliteljica traži informacije koje se tiču uklanjanja oštećene zgrade u potresu, u nastavku se iznose relevantne zakonske odredbe.

Sukladno članku 2. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije („Narodne novine“, broj 102/20, 10/21, 117/21) provedba navedenog Zakona je u interesu Republike Hrvatske i u javnom interesu.

Prema stavku 4. navedenog članka propisano je da se uklanjanje zgrada koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i stabilnost u toj mjeri da su uništene ili njihova obnova nije moguća, a koje su uklanjanju na temelju navedenog Zakona, financira se iz sredstava državnog proračuna.

Iz članka 25a stavka 1. navedenog Zakona, u bitnom proizlazi da u postupku uklanjanja zgrade uništene ili oštećene potresom čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi, drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu, građevinski inspektor odmah po službenoj dužnosti donosi rješenje o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade.

Sukladno stavku 3. navedenog članka propisano je da je prije donošenja rješenja iz stavka 1. navedenog članka, građevinski inspektor ovlašten zatražiti izradu elaborata o ocjeni postojećeg stanja građevine konstrukcije za uklanjanje uništene zgrade ili dijela zgrade.

Prema stavku 9. navedenog članka propisano je da se troškovi izvršenja rješenja iz stavka 1. navedenog članka, uključujući troškove zbrinjavanja i obrade građevinskog otpada namiruju iz državnog proračuna.

Razmatrajući navedene zakonske odredbe, Povjerenik za informiranje ističe da u odnosu na tražene informacije prevladava javni interes, a zbog sljedećeg.

Kao prvo, sam postupak obnove je od javnog interesa i interesa za Republiku Hrvatsku, što jasno proizlazi iz citirane zakonskih odredbi.

Kao drugo, u konkretnom slučaju se radi o rješenju o uklanjanju građevine i elaboratu, a troškovi izvršenja kojeg rješenja se financiraju iz državnog proračuna.

Kao treće, radi se o uklanjanju građevine od koje prijeti opasnost za zdravlje ljudi, pa je jasno da je uklanjanje takve nekretnine u javnom interesu.

Kad se sve navedeno dovede u vezu s odredbom članka 57. stavka 6. Zakona o Državnom inspektoratu, jasno je da pravična ravnoteža između zaštite prava na ograničenje i omogućavanja pristupa traženim informacijama ide u korist omogućavanja pristupa traženim informacijama jer za iste postoji nedvojbeni javni interes.

Uvidom u rješenje o uklanjanju građevine utvrđeno je da isto sadrži osobne podatke, i to ime i prezime, adresu i osobni identifikacijski broj vlasnika nekretnine.

Nadalje, uvidom u Elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije za uklanjanje uništene zgrade ili dijela zgrade za kč. 1616 i 1616/1 iz siječnja 2022. godine utvrđeno je da prilozi navedenog elaborata (izvatci iz zemljišnih knjiga i izvadak iz sudskog registra) također sadrže osobne podatke (ime i prezime vlasnika nekretnine, adresa, osobni identifikacijski broj).

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.

Po mišljenju Povjerenika za informiranje, u odnosu na podatak o imenima i prezimenima, adresama te osobnim identifikacijskim brojevima vlasnika nekretnine (sadržanog u rješenju o uklanjanju zgrade i Elaboratu), kao i u odnosu na podatke o adresi i osobnom identifikacijskom broju direktora društva (sadržan u izvatku iz sudskog registra kao sastavnom dijelu Elaborata), prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes, jer bi omogućavanje pristupa navedenoj informaciji predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba, pa je temeljem članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke.

Drugim riječima, javni interes se očituje u dostavi rješenja i elaborata, a omogućavanje pristupa osobnim podacima vlasnika nekretnine ni na koji način ne doprinosilo javnom interesu, posebno što se i radnje uklanjanja nekretnine provodi bez obzira na postojanje suglasnosti vlasnika nekretnine

Slijedom svega navedenog, trebalo je poništiti osporenu obavijest i rješenje prvostupanjskog tijela i žaliteljici djelomično omogućiti pristup traženim informacijama, iz kojeg razloga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo riješiti kao pod točkama 1. do 5. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan