KLASA: UP/II-008-07/22-01/341
URBROJ: 401-01/03-22-6
Zagreb, 11. studenoga 2022. godine
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja ustanove Upravljanje sportskim objektima ID: 196-2/22/1, UR.BR.: 100-04-22-22-8 od 2. ožujka 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljene protiv rješenja ustanove Upravljanje sportskim objektima ID: 196-2/22/1, UR.BR.: 100-04-22-22-8 od 2. ožujka 2022. godine, kao neosnovana.
Obrazloženje
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim traži popis svih fizičkih osoba, korisnika Hipodroma Zagreb, koji su USO ostali dužni više od 5.000,00 kuna, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer zatražene informacije predstavljaju zaštićeni osobni podatak. Nadalje, istim rješenjem je usvojen zahtjev ......... kojim mu se odobrava dostavljanje podataka za dužnike koji su pravne osobe.
Protiv navedenog rješenja u dijelu kojim mu je odbijen zahtjev za pristup informacijama žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da bi podatak o dugovima fizičkih osoba morao biti javno dostupan. Navodi da je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristupa informacijama odbilo njegov zahtjev zbog zaštite osobnih podatka dužnika. Navodi da rješenje osporava u dijelu gdje mu se uskraćuju podatci o fizičkim osobama – dužnicima te rješenje pobija radi nepotpuno i pogrešnog utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona jer mu tijelo javne vlasti nije dostavilo podatak o raspolaganju javnim sredstvima. Predlaže da se uvaži žalba i omogući mu se pristup informaciji.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 9. veljače 2022. godine zatražio od trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o. dostavu informacije popis svih korisnika Hipodroma Zagreb koji su ustanovi Upravljanje sportskim objektima ostali dužni više od 5.000 kuna.
Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da je trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. istoga dana ustupilo predmetni zahtjev tijelu javne vlasti ustanovi Upravljanje sportskim objektima.
Također je utvrđeno da je tijelo javne vlasti povodom navedenog zahtjeva donijelo osporeno rješenje ID: 196-2/22/1, UR.BR.: 100-04-22-22-8 od 2. ožujka 2022. godine. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da na dan 31. siječnja 2022. godine ukupan dug korisnika Hipodroma Zagreb koji prema Hipodromu duguju više od 5.000,00 kuna iznosi 1.360.152,85 kuna te da je riječ o ukupno 37 dužnika, od čega su njih 26 fizičke osobe, a 11 pravne osobe. Nadalje, u pogledu pravnih osoba navodi se da će se žalitelju dostaviti dokazi o dugovima pravnih osoba. Vezano za fizičke osobe, navodi se da je prije donošenja osporenog rješenja proveden test razmjernosti i javnog interesa, kojim je utvrđeno da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite osobnih podataka fizičkih osoba u odnosu na javni interes, zbog čega se tražene informacije neće učiniti dostupnima. Nadalje, navodi se da se s dužnicima pronalaze rješenja da se dugovi otplate nagodbom, u ratama, uz odgodu plaćanja, da će se prema osobama koje dug neće ili ne mogu podmiriti pokrenuti ovršni postupci radi naplate glavnice, kamata i troškova ovršnog postupka te da se i na ovakav način treba zaštiti razvoj i napredak konjičkog sporta u Zagrebu.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta zajedno s traženim informacijama koje su predmet ovog postupka.
Odredbom članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva, propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. toga Zakona.
Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 4. dužno prije donošenje odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, stavkom 2. istoga članka propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. tog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
U članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne su javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. toga članka, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Odredbom članka 4. stavka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka definirano je da su „osobni podaci” svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
U stavku 2. istoga članka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje. Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonitosti obrade osobnih podataka.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U članku 6. stavku 3. Opće uredbe o zaštiti podataka navodi se kako se pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuju odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.
U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da je tijelo javne vlasti u obrazloženju osporenog rješenja žalitelju dalo podatke o ukupnom dugu korisnika Hipodroma Zagreb koji Hipodromu Zagreb duguju više od 5.000,00 kn, o broju dužnika (fizičkih i pravnih osoba) te je žalitelju omogućilo pristup traženoj informaciji popis korisnika pravnih osoba koji Hipodromu Zagreb duguju više od 5.000,00 kn.
Nadalje, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da u odnosu na tražene informacije o popisu korisnika fizičkih osoba koji Hipodromu Zagreb duguju više od 5.000,00 kn prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Prema mišljenju Povjerenika za informiranje imena i prezimena korisnika fizičkih osoba koji su dužnici Hipodroma Zagreb predstavljaju zaštićene osobne podaci i u odnosu na iste ne prevladava javni interes.
Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se u pogledu tih informacija vodile bilo kakve javne rasprave, niti da se iste odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi njihova objava doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljenih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.
Naime, ako bi se žalitelju omogućio pristup traženoj informaciji sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, navedeno bi značilo da bi takva informacija predstavljala informaciju od javnog značaja koja bi se mogla javno iznositi u smislu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Stoga je prvostupanjsko tijelo pravilno zaključilo da u konkretnom slučaju postoje razlozi za ograničenje pristupa traženoj informaciji sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilo proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Sukladno navedenom, na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan