KLASA: UP/II-008-07/22-01/1152
URBROJ: 401-01/06-22-2
Zagreb, 14. listopada 2022. godine
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o. KLASA: 008-01/22-01/11, URBROJ: DN-4/VV-22-5 od 9. rujna 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Djelomično se poništava rješenje trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o. KLASA: 008-01/22-01/11, URBROJ: DN-4/VV-22-5 od 9. rujna 2022. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup Obrascu IP1, obračunu isplaćene plaće/naknade plaće za mjesec srpanj 2022. godine koji je izdalo trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. zaposlenici ........., na način da se omogući pristup nazivu, adresi, OIB-u i broju računa tijela javne vlasti koje isplaćuje plaću, imenu i prezimenu osobe na koju glasi obračunska lista plaće, mjesecu isplate plaće, te svim stavkama navedenim pod brojem V. sa zbrojenim bruto iznosom plaće, dok se ostali podaci u obračunskoj ispravi za isplatu plaće moraju prekriti, a u kojem dijelu se žalba odbija.
3. Nalaže se trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana njegove pravomoćnosti.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 16. kolovoza 2022. godine, kojim je tražio informaciju o iznosu mjesečne bruto plaće zaposlenice ........., temeljem članka 26. stavka 6. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da je prvostupanjsko tijelo smatralo da je zatražena informacija zaštićena propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da obrazloženje osporenog rješenja kojim mu je odbijen zahtjev nije zakonito, osobito u dijelu u kojem je navedeno kako mu se informacija ne može dostaviti jer se radi o zaposlenici koja nije rukovodeći kadar. Žalitelj pojašnjava da je ......... donedavno bila predsjednica uprave tijela javne vlasti, a da na posljednjem natječaju za nastavak rada na toj poziciji nije izabrana, nakon čega je konzumirala prava iz ugovora kojim joj je omogućeno da ju se zaposli na neko drugo radno mjesto. Kako mu taj ugovor od tijela javne vlasti nije dostavljen, žalitelja je zanimalo kolika je njezina trenutačna mjesečna bruto plaća. Ističe da je to za javnost bitan podatak, s obzirom na medijske sadržaje vezane za trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o.. Zaključuje da je od javnog interesa podatak o plaći i radnom mjestu imenovane zaposlenice tijela javne vlasti. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
U drugostupanjskom postupku trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. je slijedom traženja iz akta KLASA: 008-04/22-01/1123, URBROJ: 401-01/06-22-3 od 22. rujna 2022. godine, dostavilo drugostupanjskom tijelu spis predmeta po žalbi žalitelja te kao informaciju koja je predmet ovog postupka Obrazac IP1, obračun isplaćene plaće/naknade plaće za mjesec srpanj 2022. godine ..........
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama dana 12. kolovoza 2022. godine (u tijelu javne vlasti zaprimljen 16. kolovoza 2022. godine) od trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o., zatražio informaciju o iznosu mjesečne bruto plaće zaposlenice ..........
Također je utvrđeno da je trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o., postupajući po navedenom zahtjevu donijelo osporeno rješenje KLASA: 008-01/22-01/11, URBROJ: DN-4/VV-22-5 od 9. rujna 2022. godine, kojim je odbio zahtjev temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su zatražene informacije zaštićeni osobni podaci.
U obrazloženju osporenog rješenja navedeno je kako je odluka donesena nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, o čemu u spisu predmeta postoji akt KLASA: 008-01/22-01/11, URBROJ: DN-4/VV-22-4 od 7. rujna 2022. godine. U nastavku se navodi kako informacija koja se traži u zahtjevu predstavlja platnu listu zaposlenice koja je dio njezine personalne dokumentacije odnosno da se ista ne može dostaviti korisniku jer imenovana zaposlenica nije rukovodeći kadar, pa tražena informacija nije u javnom interesu. U nastavku se citiraju odredbe propisa kojim je uređena zaštita osobnih podataka te da je zbog zaštite osobnih podataka odlučeno da predmetni zahtjev treba odbiti.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Ograničenja prava na pristup informacijama propisana su u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.
Odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa iz stavka 1. ovoga članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Stoga je Povjerenik za informiranje ispitujući pravilnost testa razmjernosti i javnog interesa prvostupanjskog tijela, u žalbenom postupku razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama te da li se pristup traženim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Uvidom u dostavljeni Obrazac IP1 trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o. za zaposlenicu ........., utvrđeno je da isti sadrže osobne podatke zaposlenice tijela javne vlasti te podatke o prvostupanjskom tijelu.
U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
S obzirom na navedeno u žalbenom je postupku trebalo ispitati može li se žalitelju omogućiti pristup traženim informacijama u cijelosti ili djelomično. Naime, i kad se utvrdi da neka informacija sadrži osobne podatke to ne znači da su ti podaci u svakom pojedinom slučaju i zaštićeni osobni podaci.
U pogledu navedenog se posebno ističe da sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama u pogledu informacija koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava nije potrebno provoditi test razmjernosti i javnog interesa te da te informacije sukladno navedenoj odredbi trebaju automatski biti dostupne javnosti.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.
Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u : a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.
Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženom IP1 obrascu u cijelosti, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženoj informaciji otkrivanje osobnih podataka, ali pri tome podatci koje je u zahtjevu tražio žalitelj (bruto iznos plaće) a koji su sadržani u predmetnom obrascu za isplatu plaće trebaju biti javno dostupni podaci sukladno izričitoj zakonskoj odredbi.
Dakle, u pogledu Obrazaca IP1 za zaposlenicu ......... u žalbenom je postupku utvrđeno da neće doći do kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka, ukoliko se žalitelju omogući pristup informaciji o imenu i prezimenu osobe na koju glasi obračunska isprava za isplatu plaće, mjesecu isplate plaće, osnovici plaće, satnici plaće, osnovnoj plaći, fondu sati, redovnom radu, prekovremenom radu, dodacima za posebne uvjete rada i slično, a koji čine bruto iznos plaće, s obzirom da se radi o podacima za koje bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja jer je navedena osoba bila plaćena za svoj rad, a što predstavlja raspolaganje javnim sredstvima, pa za navedenu informaciju se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste navedena sredstva.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik djelomično žalitelju odobrio pristup informacijama.
Međutim, u odnosu na ostale podatke navedene na obračunskoj listi plaće za ........., Povjerenik za informiranje smatra da u pogledu istih ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kako je to odlučeno i u prvostupanjskoj odluci, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedene osobe. Stoga je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama bilo nužno prekriti navedene podatke, a kako je to navedeno u točki 2. izreke ovog rješenja.
Naime, svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i određeni čimbenici svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe, omogućavanje pristupa osobnim podacima u konkretnom slučaju predstavljalo bi nepotrebno zadiranje u tuđi privatni život, osobito imajući u vidu da sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi, stoga razlozi koje žalitelj navodi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženoj informaciji za koju ne postoji širi javni interes.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden u dijelu koji se odnosi na osobne podatke ......... kojima nije odobren pristup sukladno izreci ovog rješenja, odnosno da je o zahtjevu stranke u tom dijelu prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, a zbog čega se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, pa je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku u tom dijelu žalba odbijena kao neosnovana.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan