URBROJ: 401-01/06-22-2

Zagreb, 20. listopada 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Šibenika KLASA: UP/I-008-01/22-01/26, UR.BROJ: 2182-01-01/1-22-3 od 29. kolovoza 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Grada Šibenika KLASA: UP/I-008-01/22-01/26, UR.BROJ: 2182-01-01/1-22-3 od 29. kolovoza 2022. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Grada Šibenika odbačen je dio zahtjeva za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 12. srpnja 2022. godine, koji se odnosi na dokumentaciju vezanu za koncerte održane 8., 9., 10. i 11. srpnja 2022. godine temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), jer je u postupku utvrđeno da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje tražene informacije.

Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako istim Grad Šibenik i dalje nije dao informaciju o tome da li je Gradonačelnik dao odobrenje za koncerte održane 8., 9., 10. i 11. srpnja 2022. godine odnosno svu dokumentaciju vezanu za navedene koncerte ukoliko su isti odobreni. Žalitelj naglašava da je zakonski regulirano da prekomjerna buka štetna po zdravlje, da on živi u pretežno stambenoj zoni u kojoj se održavaju predmetni koncerti te da postoji očiti javni interes da se zna kada se i pod kakvim uvjetima održavaju koncerti na javnim vanjskim prostorima kao što su ulice Grada Šibenika. Nadalje, navodi da je osporenim rješenjem Grad Šibenik naveo samo da ne posjeduje informaciju a da je samo trebao odgovoriti da li je gradonačelnik odobrio navedene koncerte te dostaviti dokumentaciju ako ista postoji. Pojašnjava da navod iz osporenog rješenja da Upravni odjel Grada Šibenika za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj ne raspolaže traženom dokumentacijom ne znači da predmetne koncerte Gradonačelnik nije odobrio i da dokumenti nisu izdani odnosno da tvrdnja da ne posjeduju informaciju nije konkretna pa je stoga protivna zakonu. Žalitelj od žalbenog tijela traži da naloži prvostupanjskom tijelu da mu u primjerenom roku dostavi traženu dokumentaciju. Predlaže da se žalba usvoji.

Žalba je neosnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje je aktom Grada Šibenika, KLASA: UP/I-008-01/22-01/26, UR.BROJ: 2182-01-01/1-22-5 od 19. rujna 2022. godine dostavljen spis po žalbi žalitelja na nadležno postupanje.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 12. srpnja 2022. godine od Grada Šibenika zatražio da mu se u pisanom obliku očituje da li je gradonačelnik Grada Šibenika ......... izdao odobrenje za koncert održan 8. srpnja 2022. godine u Ulici Božidara Petranovića s početkom u 21 sat; da mu se u pisanom obliku očituje da li je gradonačelnik Grada Šibenika ......... izdao odobrenje za koncerte održane ispred caffe bara BONO u Šibeniku 6., 9., 10. te 11. srpnja 2022. godine. U nastavku je zatražio, ukoliko su navedeni koncerti odobreni, da mu se dostavi sva dokumentacija vezana za te koncerte, posebno Zaključak o odobrenju prekoračenja dopuštenih razina buke ako je isti izdan.

Nadalje je utvrđeno da je Grad Šibenik po navedenom zahtjevu dostavio žalitelju akt KLASA: UP/I-008-01/22-01/28, UR.BROJ: 2182-01-01/1-22-2 od 27. srpnja 2022. godine u čijem prilogu mu je dostavio informaciju traženu u predmetnom zahtjevu koja se odnosi na koncerte održane 12., 13., 15. i 16. srpnja 2022. godine. U citiranom aktu Grad Šibenik je žalitelju odgovorio da za ostale datume od nadležnog Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika nije dostavljena dokumentacija te da mu iz tog razloga istu ne može dostaviti.

Uvidom u spise koji se po žalbama korisnika vode u Uredu povjerenika za informiranje utvrđeno je da je žalitelj izjavio žalbu zbog tzv. šutnje uprave Grada Šibenika odnosno iz razloga što njegov zahtjev nije u cijelosti riješen. Uvidom u predmet UP/II-008-07/22-01/1126 koji se vodio po navedenoj žalbi žalitelja utvrđeno je da je u istoj žalitelj istaknuo da mu za dan 12. srpnja 2022. godine nije dostavljena nikakva dokumentacija, a bez dostatnog obrazloženja. U citiranom predmetu Grad Šibenik je dostavio Uredu povjereniku za informiranje presliku elektroničke komunikacije između službenice za informiranje i nadležnog gradskog ureda iz koje je vidljivo kako je kod prvostupanjskog tijela izvršena provjera da li ista postoji te da je žalitelju nakon iste dostavljena postojeća dokumentacija vezana za 6. srpnja 2022. godine.

Također je utvrđeno da je Grad Šibenik povodom preostalog dijela zahtjeva koji se odnosi na koncerte 8., 9., 10. i 11. srpnja 2022. godine donio u ovom postupku osporeno rješenje kojim je u tom dijelu odbacilo zahtjev, jer ne posjeduje traženu informaciju. U obrazloženju citiranog rješenja je navedeno da je u postupku po predmetnom zahtjevu nakon ponovne provjere ustanovljeno da Grad Šibenik ne raspolaže traženom dokumentacijom koja se odnosi na navedene datume, slijedom čega je odlučeno da se u tom dijelu zahtjev ima odbaciti sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U aktu Grada Šibenika od 19. rujna 2022. godine kojim je dostavljen spis po žalbi žalitelja prvostupanjsko tijelo se očitovalo kako žalitelj neopravdano ustraje na tome da mu se dostavi sva tražena dokumentacija, iako mu je po predmetnom zahtjevu već dostavljena sva dokumentacija koju su imali u svom posjedu i premda mu je u osporenom rješenju eksplicitno objašnjeno da drugu dokumentaciju ne posjeduju i stoga je ne mogu niti dostaviti. U citiranom je aktu navedeno kako je u više navrata provjeravano postoji li u Gradu Šibeniku dokumentacija vezana za održavanje koncerata 8., 9., 10. i 11. srpnja 2022. godine te da je svaki put utvrđeno da ista ne postoji. Također je navedeno kako su neosnovani žalbeni navodi iz razloga što žalitelj inzistirajući na tome da mu se odgovori na pitanje o odobravanju koncerata praktički prisiljava službenicu za informiranje na stvaranje nove informacije, što ne predstavlja zakonsku obvezu te da zadatak službenika za informiranje nije provođenje nadzora rada nadležnog Upravnog odjela koji izdaje odobrenja za održavanje koncerata, a također niti rada privatnih ugostiteljskih objekata.

Članak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u bitnom propisuje kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, dok članak 5. stavak 1. točka 3. navedenog Zakona propisuje kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).

Odredbom članka 23. stavka 1. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kad korisniku omogućuje pristup traženoj informaciji.

Prema odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Dana 25. lipnja 2022. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 69/22.) prema kojem je dotadašnji stavak 4. članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama postao stavak 5. istog članka.

U postupku po žalbi, a s obzirom na navode žalbe te osporenog rješenja, drugostupanjsko tijelo mora utvrditi da li je žalitelj predmetnim zahtjevom tražio podatak koji se može podvesti pod gore citiranu definiciju „informacije“, posjeduje li tijelo javne vlasti zatraženu informaciju u trenutku podnošenja zahtjeva te postoje li ograničenja zbog kojih je informacija izuzeta od javnog pristupa.

Pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno, zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja, sastavlja obrazloženja odnosno izjave ili da obavlja dodatne aktivnosti; drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva, odnosno određenog postojećeg dokumenta ili drugog zapisa podataka.

Tijela javne vlasti bi u okviru korektnog i etički ispravnog odnosa državne uprave sa građanima i u skladu sa aktima koji uređuju njihovo postupanje trebala uredno odgovarati na pitanja i predstavke građana i davati im određena objašnjenja, ali to ne spada u domenu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Na zakonsku definiciju informacije također se nadovezuje odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

Razmatrajući prethodno navedeno te predmetni zahtjev žalitelja, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku zaključio kako u pogledu dijela zahtjeva koji je odbačen prvostupanjsko tijelo nije u posjedu tražene informacije te je stoga opravdano odbacilo zahtjev u tom dijelu. Naime, ističe se da suprotno mišljenju žalitelja, tijela javne vlasti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama nisu u obvezi posjedovanja određenih informacija niti izrađivanja informacija sukladno traženjima korisnika. Posebno se napominje i to da u nadležnosti Povjerenika za informiranje nije utvrđivanje obveze tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup postojećoj informaciji za koju je nedvojbeno utvrđeno da jest u posjedu tijela javne vlasti.

Nakon provedenog žalbenog postupka, uvidom u spis predmeta a posebice u sadržaj predmetnog zahtjeva žalitelja, utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo kada je djelomično odbacilo zahtjev u pogledu dokumentacije vezane za koncerte održane dana 8., 9., 10. i 11. srpnja 2022. godine, iako je propustilo uočiti da su u trenutku podnošenja predmetnog zahtjeva na snagu stupile izmjene i dopune Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojima je odredba koja je temelj odbacivanja zahtjeva žalitelja sada propisana stavkom 5. članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama. Uzimajući u obzir da se traženje izrade pisanog očitovanja ne smatra traženjem informacije u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, nakon provedenog postupka je utvrđeno da se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti, niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenik za informiranje je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku bilo određenih nedostataka u pogledu pozivanja na određenu zakonsku odredbu, ali da navedeni nedostatak nije mogao utjecati na drugačije rješenje ove upravne stvari.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan