KLASA: UP/II-008-07/22-01/1127

URBROJ: 401-01/04-22-2

Zagreb, 17. listopada 2022.

 

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske KLASA: UP/I-008-01/22-07/02, URBROJ: 50302/28-22-1 od 22. kolovoza 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

                               

 

RJEŠENJE

 

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske KLASA: UP/I-008-01/22-07/02, URBROJ: 50302/28-22-1 od 22. kolovoza 2022. godine, kao neosnovana.


O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem Vlade Republike Hrvatske KLASA: UP/I-008-01/22-07/02, URBROJ: 50302/28-22-1 od 22. kolovoza 2022. godine, odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 7. kolovoza 2022. godine, kojim je tražio dostavu sljedećih informacija: „1. Je li Vlada Republike Hrvatske za četvrtak 4. kolovoza 2022. naručila zaštitara zaštitarske tvrtke Bilić - Erić da korisniku zabrani ulaz na njegovo radno mjesto pročelnika JUO u Općini Čeminac, 2. Molim presliku zahtjeva koji je od nekoga iz Baranje išao prema Vladi RH da se naruči jedan zaštitar, 3. Molim presliku narudžbenice Vlade RH prema zaštitarskoj tvrtki Bilić-Erić, 4. Molim presliku računa zaštitarske tvrtke Bilić-Erić za izvršene usluge tjelesne zaštite u Općini Čeminac.“ Zahtjev žalitelja odbačen je temeljem članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer tijelo javne vlasti ne posjeduje tražene informacije.

Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako rješenje Vlade Republike Hrvatske pobija u cijelosti te da isto nije utemeljeno na Zakonu o pravu na pristup informacijama. Ističe, kako se u izreci rješenja precizno ne navodi odbacuje li se zahtjev korisnika u cijelosti ili samo neka od 4 (četiri) točke, kao i da se u izreci rješenja interpretira zahtjev u četiri točke drugim riječima dok se sintagma iz izreke „korištenjem usluga“ ne spominje ni u jednoj točki zahtjeva niti obrazloženja. Također, ističe kako se u obrazloženju rješenja spominju riječi i sintagme koje korisnik nije spominjao u svom zahtjevu, npr. „troškovi“ i „najam“ te da je takvim interpretacijama službenika za informiranje izbjegnuta dostava konkretnih informacija iz točki 1., 2. i 3. jer one po logici stvari ne rezultiraju nikakvim troškovima, ali dovode Vladu Republike Hrvatske u poslovnu vezu sa zaštitarskom tvrtkom ili Općinom Čeminac. Žalitelj navodi, da ako se zna da se račun najčešće ispostavlja naručitelju NAKON obavljenih usluga, da još nije prošlo ni mjesec dana od početka pružanja zaštitarske usluge osobne zaštite i da naručitelj PLAĆA račun tek nakon obavljenih usluga, a svakako ne prije isteka od mjesec dana, onda uz činjenicu da je zaštitar Bilić-Erić i dalje na dan sastavljanja žalbe prisutan u Općini Čeminac i dalje sprječava žalitelja da uđe u zgradu do svog radnog mjesta, tada je dostavljena informacija da „nisu evidentirani troškovi najma zaštitarske tvrtke Bilić-Erić“ u ovo trenutku najvjerojatnije i točna, ali da ta nezatražena informacija ograničava žalitelju pristup konkretno zatraženim informacijama (npr. preslika zahtjeva i preslika narudžbenice). Smatra kako se iz rješenja ne može pouzdano otkloniti mogućnost da će Vlada Republike Hrvatske zaštitarske usluge možda platiti „u valutnom roku“ nakon što 18. rujna 2022. budu završeni lokalni izbori u Općini Čeminac, povjerenici Vlade Republike Hrvatske prestane mandat i zaštitar koji osigurava provođenje nezakonitih odluka povjerenice Vlade Republike Hrvatske više ne bude potreban. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama upućenim putem elektroničke pošte dana 7. kolovoza 2022. godine od Vlade Republike Hrvatske, kao tijela javne vlasti, zatražio da mu se dostave sljedeće informacije: „Je li Vlada Republike Hrvatske za četvrtak 4. kolovoza 2022. naručila zaštitara zaštitarske tvrtke Bilić - Erić da korisniku zabrani ulaz na njegovo radno mjesto pročelnika JUO u Općini Čeminac, 2. Molim presliku zahtjeva koji je od nekoga iz Baranje išao prema Vladi RH da se naruči jedan zaštitar, 3. Molim presliku narudžbenice Vlade RH prema zaštitarskoj tvrtki Bilić-Erić, 4. Molim presliku računa zaštitarske tvrtke Bilić-Erić za izvršene usluge tjelesne zaštite u Općini Čeminac.“ Nadalje, utvrđeno je da je Vlada Republike Hrvatske rješenjem KLASA: UP/I-008-01/22-07/02, URBROJ: 50302/28-22-1 od 22. kolovoza 2022. godine, odbacila zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer Vlada Republike Hrvatske ne posjeduje zatražene informacije.

U obrazloženju osporenog rješenja se navodi da Vlada Republike Hrvatske ne posjeduje tražene informacije te da s Razdjela 020 Glava 05 Vlada Republike Hrvatske nisu evidentirani troškovi najma zaštitarske tvrtke Bilić-Erić u bilo koje svrhe, niti za potrebe Općine Čeminac, niti takvi troškovi postoje.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

U žalbenom postupku na temelju dokumentacije spisa predmeta, uzimajući u obzir navode dane u obrazloženju osporenog rješenja te žalbene navode, Povjerenik za informiranje je utvrdio da je prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo kada je odbacilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što ne posjeduje zatražene informacije. Naime, iz osporenog rješenja jasno proizlazi da je rješenjem odlučeno o žaliteljevom zahtjevu za pristup informacijama od 7. kolovoza 2022. godine i da je zahtjev u cijelosti odbačen zbog neposjedovanja traženih informacija. Stoga se žalbeni žalitelja navodi ne mogu prihvatiti kao osnovani. Suprotno navodima žalitelja, prvostupanjsko tijelo u izreci rješenja ne mora navoditi sve točke žaliteljeva zahtjeva niti se u izreci rješenja ili obrazloženju mora doslovno koristiti riječima i sintagmama koje je žalitelj u zahtjevu naveo.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21), propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenik za informiranje je utvrdio da je prvostupanjski postupak pravilno proveden i da je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano pa je slijedom navedenog na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci ovog rješenja.  

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                                POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan