KLASA: UP/II-008-07/22-01/790

URBROJ: 401-01/04-22-4

Zagreb, 19. listopada 2022.

 

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Splitsko-dalmatinske županije KLASA: 03201/22-0001/0018, URBROJ: 2181/1-04/05-22-0003 od 3. svibnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

1.    Poništava se rješenje Splitsko-dalmatinske županije KLASA: 03201/22-0001/0018, URBROJ: 2181/1-04/05-22-0003 od 3. svibnja 2022. godine.

2.    Odobrava se ......... pravo na pristup preslici sljedeće dokumentacije:

-       Ugovora o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane, KLASA: 934-01/14-01/0122, URBROJ: 2181/1-06/02-14-0008 od 15. prosinca 2014. godine, sklopljenog između Splitsko-dalmatinske županije i trgovačkog društva MAKARSKI KOMUNALAC d.o.o., kao i snimke stvarnog stanja izrađene u svibnju 2014. godine od strane trgovačkog društva SKALINA d.o.o., a koja je sastavni dio navedenog Ugovora,

-       Dodatka br. 1 Ugovoru o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane, KLASA: 934-01/14-01/0122, URBROJ: 2181/1-06-01/09-18-0022 od 8. studenoga 2018. godine, sklopljenog između Splitsko-dalmatinske županije i trgovačkog društva ROMANA d.o.o.,

-       Ugovora o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od auto-kampa Dalmacija, KLASA: 934-01/13-01/0241, URBROJ: 2181/1-06/02-14-0009 od 15. prosinca 2014. godine, sklopljenog između Splitsko-dalmatinske županije i trgovačkog društva ROMANA d.o.o., kao i snimke stvarnog stanja izrađene u lipnju 2013. godine od strane trgovačkog društva SKALINA d.o.o., a koja je sastavni dio navedenog Ugovora.

3.    Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici sljedeće dokumentacije:

-       Potvrde (solemnizacije) privatne isprave - Ugovora o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane sklopljenog 15. prosinca 2014. godine, od strane javnog bilježnika ......... dana 2. veljače 2015. godine, Poslovni broj: OV-948/2015, na način da se na istoj za fizičku osobu ......... prekrije njegov OIB, datum rođenja, adresa, broj osobne iskaznice i naziv tijela koje je izdalo osobnu iskaznicu,

-       Potvrde privatne isprave - Dodatka br. 1 Ugovoru o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane, sklopljenog 8. studenoga 2018. godine, od strane javnog bilježnika ......... dana 22. studenoga 2018. godine, Poslovni broj: OV-4748/2018, na način da se na istoj za fizičku osobu ......... prekrije njegov OIB, adresa, broj osobne iskaznice i naziv tijela koje je izdalo osobnu iskaznicu,

-       Potvrde privatne isprave - Ugovora o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od auto-kampa Dalmacija, sklopljenog dana 15. prosinca 2014. godine između Splitsko-dalmatinske županije i trgovačkog društva ROMANA d.o.o., od strane javnog bilježnika ......... dana 21. siječnja 2015. godine, Broj: OV-286/15, na način da se na istoj za fizičku osobu ......... prekrije njegov OIB, datum rođenja, adresa, broj osobne iskaznice i naziv tijela koje je izdalo osobnu iskaznicu,

-       Izvatka iz Sudskog registra od 21. siječnja 2015. godine, na način da se na istom za fizičku osobu ......... prekrije njegov OIB i adresa,

te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

4.    Nalaže se Splitsko-dalmatinskoj županiji da postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.


O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem Splitsko-dalmatinske županije KLASA: 03201/22-0001/0018, URBROJ: 2181/1-04/05-22-0003 od 3. svibnja 2022. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 24. travnja 2022. godine, kojim je od Splitsko-dalmatinske županije zatražio dostavu sljedećih informacija: Ugovora o koncesiji od dana 15. prosinca 2014. godine za trgovačko društvo ROMANA d.o.o. iz Makarske, temeljem Odluke Županijske skupštine o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od autokampa Dalmacija donesene dana 26. studenog 2014. godine, Ugovora o koncesiji od dana 15. prosinca 2014. godine za trgovačko društvo MAKARSKI KOMUNALAC d.o.o. iz Makarske, temeljem Odluke Županijske skupštine o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane donesene dana 26. studenog 2014. godine i Dodatka br.1 od dana 8. studenog 2018. godine Ugovoru o koncesiji od dana 15. prosinca 2014. godine za trgovačko društvo MAKARSKI KOMUNALAC d.o.o. iz Makarske, koncesija na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane. Zahtjev za pristup informacijama žalitelja je odbijen temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da rješenje osporava u cijelosti te izjavljuje žalbu zbog nepotpuno i pogrešnog utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Nadalje, navodi da je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev zbog toga što davatelji koncesija nisu ovlašteni niti dužni trećim osobama davati na uvid/raspolaganje ugovore o koncesijama, koji osim podataka koji su zakonom kategorizirani kao javni, sadrže i odredbe koji se tiču prije svega ugovornih strana te reguliranja njihovih međusobnih prava i obveza. Ističe da je tijelo javne vlasti nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje te pogrešno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama iz razloga što se obratio kao vijećnik Splitsko-dalmatinske županije te samim time nije treća osoba kako se navodi u obrazloženju. Također navodi kako mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži, poništi rješenje tijela javne vlasti i omogući mu pristup traženim informacijama.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od dana 24. travnja 2022. godine od Splitsko-dalmatinske županije kao tijela javne vlasti zatražio da mu se dostavi sljedeća dokumentacija: Ugovor o koncesiji od dana 15. prosinca 2014. godine za trgovačko društvo ROMANA d.o.o. iz Makarske, temeljem Odluke Županijske skupštine o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od autokampa Dalmacija donesene dana 26. studenog 2014. godine, Ugovor o koncesiji od dana 15. prosinca 2014. godine za trgovačko društvo MAKARSKI KOMUNALAC d.o.o. iz Makarske, temeljem Odluke Županijske skupštine o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane donesene dana 26. studenog 2014. godine i Dodatak br.1 od dana 8. studenog 2018. godine Ugovoru o koncesiji od dana 15. prosinca 2014. godine za trgovačko društvo MAKARSKI KOMUNALAC d.o.o. iz Makarske, koncesija na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane. Nadalje, utvrđeno je da je Splitsko-dalmatinska županija rješenjem KLASA: 03201/22-0001/0018, URBROJ: 2181/1-04/05-22-0003 od 3. svibnja 2022. godine, odbila žaliteljev zahtjev temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U obrazloženju osporenog rješenja Splitsko-dalmatinske županije u bitnom se navodi kako je Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije donijela Odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od auto kampa Dalmacija („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 14/14, 63/18) i Odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, zapadno od Romane („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 14/14, 63/18, 114/18). Nadalje, navodi se da se na ugovore o koncesijama na pomorskom dobru primjenjuju odredbe Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“, broj 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16, 98/19) te podredno odredbe Zakona o koncesijama („Narodne novine“, broj 69/17 i 107/20) kojim je propisano kako se ugovor o koncesiji sklapa između davatelja koncesije i ovlaštenika koncesije na osnovu odluke o koncesiji. Također se navodi da je odluka o davanju koncesije temeljem članka 36. Zakona o koncesijama definirana kao upravni akt koji se bez odgode objavljuje u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske na standardiziranom obrascu, a po potrebi i u drugim sredstvima javnog priopćavanja, a da se s druge strane o ugovorima o koncesijama evidencija vodi u Registru koncesija koji je člankom 5. točkom 9. Zakona o koncesijama definiran kao jedinstvena elektronička evidencija svih ugovora o koncesijama danima na području Republike Hrvatske. U obrazloženju osporenog rješenja ističe se da su podaci o ugovorima o koncesijama, koji su javno dostupni svim fizičkim i pravnim osobama uvidom u navedeni Registar slijedeći: naziv davatelja koncesije, OIB davatelja koncesije, OIB koncesionara, datum potpisivanja, odnosno stupanja na snagu ugovora o koncesiji, rok na kojem se koncesija obavlja i visina i/ili način obračuna naknada za koncesiju te da slijedom navedenoga sve zainteresirane fizičke ili pravne osobe koje nisu stranke u postupku ugovora o koncesijama u koje traže uvid, kroz naprijed navedene evidencije imaju mogućnosti uvida u podatke o istima koje je zakonodavac označio kao javno dostupne. Nadalje se zaključuje, kako slijedom navedenog davatelji koncesija nisu ovlašteni niti dužni naprijed navedenim (trećim) osobama davati na uvid/raspolaganje ugovore o koncesijama, koji osim podataka koji su zakonom kategorizirani kao javni, sadrže i odredbe koji se tiču prije svega njegovih ugovornih strana (davatelja i ovlaštenika koncesije) te reguliranja njihovih međusobnih prava i obveza (djelovanje inter partes). U obrazloženju osporenog rješenja ističe se kako je sve navedeno potvrđeno i Mišljenjem nadležnog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture - Uprave pomorstva KLASA: 342-22/22-01/62, URBROJ: 530-03-1-2-22-2, od 7. veljače 2022. godine. Također, ističe se kako je Ugovor o koncesiji sadržajem istovjetan sa gore citiranom Odlukom o davanju koncesije, a sve u skladu sa odredbama Zakona o koncesijama.

Dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: 008-04/22-01/724, URBROJ: 401-01/04-22-2, od 25. svibnja 2022. godine, Splitsko-dalmatinskoj županiji dostavljena je predmetna žalba te je od iste zatraženo da ukoliko ne riješi žalbu u smislu članka 113. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) da žalbu i ostale akte ovog predmeta (originale) dostavi na rješavanje, uključujući informacije koje su predmet postupka.

Splitsko-dalmatinska županija dopisom KLASA: 032-01/22-0001/0018, URBROJ: 2181/1-04/05-22-0005 od 8. lipnja 2022. godine, dostavila je Povjereniku za informiranje spis predmeta na nadležno postupanje. Kao informacije koje su predmet postupka dostavljena je sljedeća dokumentacija: Ugovor o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane, KLASA: 934-01/14-01/0122, URBROJ: 2181/1-06/02-14-0008 od 15. prosinca 2014. godine, sklopljen između Splitsko-dalmatinske županije i trgovačkog društva MAKARSKI KOMUNALAC d.o.o., kao i snimka stvarnog stanja izrađena u svibnju 2014. godine od strane trgovačkog društva SKALINA d.o.o., koja je sastavni dio navedenog Ugovora te Potvrda (solemnizacija) samog Ugovora od strane javnog bilježnika; Dodatak br. 1 Ugovoru o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane, KLASA: 934-01/14-01/0122, URBROJ: 2181/1-06-01/09-18-0022 od 8. studenoga 2018. godine, sklopljen između Splitsko-dalmatinske županije i trgovačkog društva ROMANA d.o.o., te Potvrda navedenog Dodatka br. 1 od strane javnog bilježnika; Ugovor o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od auto-kampa Dalmacija, KLASA: 934-01/13-01/0241, URBROJ: 2181/1-06/02-14-0009 od 15. prosinca 2014. godine, sklopljenog između Splitsko-dalmatinske županije i trgovačkog društva ROMANA d.o.o., kao i snimka stvarnog stanja izrađena u lipnju 2013. godine od strane trgovačkog društva SKALINA d.o.o., a koja je sastavni dio navedenog Ugovora, te Izvadak iz Sudskog registra od 21. siječnja 2015. godine i Potvrda navedenog Ugovora, od strane javnog bilježnika. Također, Splitsko-dalmatinska županija kao dio spisa predmeta dostavila je i javno objavljene odluke Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županija i to: Odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane od 26. studenoga 2014. godine („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 14/14), Odluku o davanju suglasnosti na prijenos koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane od 24. travnja 2018. godine („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 63/18), Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane od 30. srpnja 2018. godine( „Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 114/18), Odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od auto-kampa Dalmacija od 24. studenoga 2014. godine („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 14/14), kao i Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od auto-kampa Dalmacija od 24. travnja 2018. godine („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 63/18).

Iz spisa predmeta proizlazi da je žalitelj u zahtjevu za pristup informacijama tražio Dodatak br.1 od dana 8. studenog 2018. godine Ugovoru o koncesiji od dana 15. prosinca 2014. godine za trgovačko društvo MAKARSKI KOMUNALAC d.o.o. iz Makarske, koncesija na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane, a da je Splitsko-dalmatinska županija kao traženu informaciju dostavila u spis predmeta Dodatak br. 1 Ugovoru o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane, KLASA: 934-01/14-01/0122, URBROJ: 2181/1-06-01/09-18-0022 od 8. studenoga 2018. godine, sklopljen između Splitsko-dalmatinske županije i trgovačkog društva ROMANA d.o.o. razlog zašto je traženi Dodatak br.1 Ugovoru o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane od dana 8. studenoga 2018. godine sklopljen s trgovačkim društvom ROMANA d.o.o., a ne s trgovačkim društvom MAKARSKI KOMUNALAC d.o.o., razvidan je iz javno objavljene Odluke o davanju suglasnosti na prijenos koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane od 24. travnja 2018. godine, kao i samog Dodatka br.1 Ugovoru o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane od dana 8. studenoga 2018. godine sklopljenog s trgovačkim društvom ROMANA d.o.o.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Dakle, u slučaju kada se tražena informacija odnosi na raspolaganje javnim sredstvima, ona je dostupna javnosti ukoliko ne predstavlja klasificirani podatak.

Koncesija je dvostrani pravni odnos, odnosno odnos između dviju strana: davatelja koncesije i koncesionara, iz kojega proizlaze određena prava i obveze za svaku od strana toga odnosa. Također, koncesija je poseban oblik pravnog odnosa u koji ulaze tijela državne uprave u obavljanju upravne djelatnosti te druge pravne osobe kad na temelju normi upravnog prava odlučuju o pravima i obvezama određenih subjekata, fizičkih ili pravnih osoba, iz čega proizlazi da je davatelj koncesije uvijek pravna osoba javnog prava. Nadalje, koncesija se temelji na aktu o koncesiji i ugovoru o koncesiji sklopljenom na osnovi takvog akta, a kojim stranke detaljnije uređuju međusobne odnose.

Sukladno članku 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“, broj 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16 i 98/19) pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

Odredbom 16. stavka 1. istog Zakona propisano je da je koncesija pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje pravnim osobama i fizičkim osobama registriranim za obavljanje obrta. Stavkom 2. propisano je da prava i obveze na temelju koncesije nastaju sklapanjem ugovora o koncesiji. Nadalje, stavkom 3. propisano je da se opseg i uvjeti posebne upotrebe ili gospodarskog korištenja, uređuju odlukom i ugovorom o koncesiji, a u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

Odredbom članka 23. stavka 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama propisano je da Odluka o koncesiji mora biti utemeljena na nalazu i mišljenju stručnog tijela za ocjenu ponuda koje utvrđuje je li ponuda za koncesiju: 1. odgovara svim posebnim propisima i gospodarskom značaju pomorskog dobra, 2. usklađena s gospodarskom strategijom, politikom gospodarskog razvitka i strategijom zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske i županije, 3. planirana djelatnost ne umanjuje, ometa ili onemogućuje upotrebu ili korištenje tog odnosno susjednih dijelova pomorskog dobra prema njihovoj namjeni.

Prema članku 28. stavku 1. istoga Zakona za koncesiju na pomorskom dobru plaća se godišnja naknada koja se određuje odlukom o koncesiji. Stavkom 2. istog članka je propisano da se naknada za koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra sastoji od stalnog i promjenjivog dijela, a visina se određuje polazeći od gospodarske opravdanosti, odnosno profitabilnosti gospodarskog korištenja pomorskog dobra koja se dokazuje studijom gospodarske opravdanosti, procijenjenom stupnju ugroženosti prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi te zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske.

Odredbom članka 3. stavka 3. Zakona o koncesijama („Narodne novine“, broj 69/17 i 107/20) propisano je je da je ugovor o koncesiji za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra upravni ugovor, u pisanom obliku, čiji je predmet gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra za koje je zakonom određeno da je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a koje ne predstavlja izvođenje radova iz stavka 4., odnosno pružanje i upravljanjem uslugama iz stavka 5. ovoga članka.

S obzirom na činjenicu da se kad je riječ o koncesiji na pomorskom dobru koncesionaru daje pravo korištenja pomorskog dobra, pri čemu se radi o raznim pojedinačnim i grupnim, lokalnim i nacionalnim interesima, a uzimajući u obzir gore navedene odredbe Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kao i načelo transparentnosti propisano člankom 6. Zakona o koncesijama, razvidno je da se u pogledu pristupa predmetnoj informaciji javni interes podrazumijeva.

Uvidom u Registar koncesija utvrđeno je da su javno dostupni sljedeći podaci: nazivi davatelja koncesije i koncesionara i njihovi osobni identifikacijski brojevi, naziv koncesije, vrsta koncesije, datum početka i datum isteka, ugovoreni iznos jednogodišnje naknade, kao i važeći koeficijent za obračun naknade-varijabilni dio (koeficijent, vrsta koeficijenta i osnovica).

Iz dostavljenih Odluka o davanju koncesije utvrđeno da iste sadrže bitne elemente budućih ugovora o koncesiji, a prema kojima su se isti imali i sklopiti.

S obzirom na sve navedeno, kao i na činjenicu da su javno objavljeni svi bitni sastojci u predmetnom zahtjevu zatraženog ugovora o koncesiji, u postupku po žalbi je zaključeno da u predmetnom slučaju nema mjesta a ni zakonskog uporišta za ograničenje pristupa traženim informacijama niti iz jednog razloga opisanog u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama osim u odnosu na Potvrde (solemnizacija) tih Ugovora odnosno dostavljenog Dodatka br. 1. Ugovoru od strane javnog bilježnika i Izvadak iz Sudskog registra od 21. siječnja 2015. godine, koji sadrže osobne podatke koje je potrebno zaštititi. Naime, imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama odlučeno je kako se traženim Ugovorima odnosno dostavljenom Dodatku br. 1. Ugovora može omogućiti pristup, s obzirom da se radi o raspolaganju sredstvima tijela javne vlasti i da bi na iste informacije imala pravo bilo koja fizička ili pravna osoba, s obzirom da se u takvom slučaju javni interes podrazumijeva te da je Splitsko-dalmatinska županija pogrešno utvrdila da davatelji koncesija nisu ovlašteni niti dužni trećim osobama davati na uvid/raspolaganje ugovore o koncesijama, koji osim podataka koji su zakonom kategorizirani kao javni, sadrže i odredbe koji se tiču prije svega njegovih ugovornih strana (davatelja i ovlaštenika koncesije) te reguliranja njihovih međusobnih prava i obveza.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.

U odnosu na osobne podatke navedene u dostavljenim Potvrdama javnih bilježnika i Izvatku iz Sudskog registra od 21. siječnja 2015. godine, kao što su OIB, datum rođenja, broj osobne iskaznice i drugo, odlučeno je da se odbija pristup istima zbog njihove zaštite, a kako je to navedeno u točki 3. izreke ovog rješenja. Naime, u odnosu na osobne podatke navedene u točki 3. izreke ovog rješenja utvrđeno je kako je iste potrebno zaštititi odnosno da ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život osoba na koje se ti podaci odnose. Takvi podaci ne predstavljaju informacije od javnog značaja, ne odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava tih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Vezano za podatak o adresi i OIB-u direktora trgovačkog društva navedenom u dostavljenom Izvatku iz Sudskog registra, napominje se kako sama činjenica što je navedeni podatak dostupan u Sudskom registru ne znači da se radi o informaciji od javnog značaja u smislu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama koju bi korisnik prava na pristup informacijama imao pravo javno iznositi. Naime, objava navedenih podataka u Sudskom registru isključivo se temelji na propisima koji uređuju upis u Sudski registar, odnosno vezani su za točno određenu svrhu, odnosno da je određena osoba direktor društva, što svakako ne znači da se ti podaci mogu koristiti u neke druge svrhe.

Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim. Stoga je u odnosu na osobne podatke iz točke 3. izreke ovog rješenja, u žalbenom postupku utvrđeno kako je iste potrebno zaštititi te da je u tom dijelu žaliteljev zahtjev neosnovan, dok se u preostalom dijelu informacije mogu omogućiti žalitelju.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) te članka 25. stavka 7. i članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                               POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan