KLASA: UP/II-008-07/22-01/332

URBROJ: 401-01/06-22-2

Zagreb, 24. listopada 2022.

 

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave KLASA: UP/I-008-03/21-02/12, URBROJ: 514-02-03-03/01-21-02 od 29. prosinca 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

1. Poništava se rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave KLASA: UP/I-008-03/21-02/12, URBROJ: 514-02-03-03/01-21-02 od 29. prosinca 2021. godine.

2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.


O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za dopunu informacije ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 21. rujna 2021. godine, u kojem je ponovio svoje traženje iz inicijalnog zahtjeva za pristup informacijama podnesenog 1. rujna 2021. godine, pozivom na odredbu članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi kako isto nije zakonito, da navedena odluka nije razumno obrazložena odnosno da u istoj nije pravilno primijenjeno materijalno pravo. Žalitelj ističe da su odredbe koje je tijelo javne vlasti navelo u osporenom rješenju međusobno kontradiktorne i jedna drugu isključuju te se nepotrebno citiraju odredbe Zakona o državnim službenicima i Zakona o upravnoj inspekciji. Navodi da je svojim zahtjevom tražio informacije koje su eventualno nastale prije nego što je počeo upravni nadzor u Općini Antunovac pa je stoga pozivanje tijela javne vlasti na odredbu Zakona o upravnoj inspekciji potpuno promašeno. Također ističe da je iz Zakona o državnim službenicima jasno da se ovdje ne radi niti o službenoj tajni pa da stoga nema zakonitog razloga za ograničenje pristupa traženim informacijama. Ponavlja da i dalje traži informacije koje se odnose na eventualnu inicijativu same državne službenice ......... u prijavi mogućeg sukoba interesa, a ne na informacije koje je on sam inicirao izražavajući sumnju u njen sukob interesa. Navodi i da je iz obrazloženja osporenog rješenja nejasno je li Državni inspektorat zahtijevao izuzeće ........., a ako jest, da on te zahtjeve nije nikada dobio kao informaciju. Stoga ističe da tijelo javne vlasti zatražene dokumente ili posjeduje ili ne posjeduje pa u tom smislu mora i postupiti, na način da mu ili dostavi preslike istih ili da donese rješenje o odbacivanju zahtjeva prema odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba usvoji.

Žalba je osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis po žalbi žalitelja na nadležno postupanje aktom KLASA: UP/I-008-03/21-02/12, URBROJ: 514-02-03-03/01-22-06 od 29. ožujka 2022. godine.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj 1. rujna 2021. godine Ministarstvu pravosuđa i uprave, kao tijelu javne vlasti, pozivom na Zakon o pravu na pristup informacijama podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio sljedeće informacije: 1. Je li kada viša upravna inspektorica ......... pisanim putem obavijestila nadređenu službenicu ......... ili nekog drugog nadređenog službenika/ službenicu o mogućem sukobu interesa sa nadziranom Općinom Antunovac podredno Osječko-Baranjskom županijom?, i 2. Preslike pisanih obavijesti ......... nadređenim službenicima i preslika eventualnog odgovora nadređene službenice/nadređenog službenika o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa inspektorice ......... sa nadziranom Općinom Antunovac. Žalitelj je u nastavku naveo da je imenovana službenica u trenutku kad je bila pročelnica u Općini Ernestinovo bila dužna obavijestiti svoje nadređene o drugim interesima u pravnoj osobi/trgovačkom društvu LAG Vuka-Dunav.

Nadalje, utvrđeno je da je Ministarstvo pravosuđa i uprave žalitelju povodom navedenog zahtjeva dostavilo akt KLASA: 008-02/21-01/86, URBROJ: 514-02-03-03/01-21-02 od 16. rujna 2021. godine, u kojem se pozvalo na odredbu članka 23. stavka 1. točke 1. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, i u kojem ga je u bitnome izvijestilo kako se odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom. U navedenom aktu je također navedeno da se viša upravna inspektorica ......... očitovala nadređenim službenicima povodom žaliteljevih zahtjeva za njezino izuzeće dopisima od 4. lipnja i 19. srpnja 2021. godine, a također i da je žalitelju od strane upravne inspekcije Ministarstva pravosuđa i uprave povodom istog zahtjeva za izuzeće dostavljeno očitovanje KLASA: 050-02/21-01/382, URBROJ: 514-11-02-02/01-21-2 od 9. kolovoza 2021. godine.

Iz spisa predmeta je utvrđeno da je žalitelj nakon primitka citiranog akta, dana 21. rujna 2021. godine podnio predmetni zahtjev za dopunu informacije u kojem je ponovio svoje ranije traženje te u 5 točaka pojasnio svoj zahtjev. U istom zahtjevu žalitelj je u bitnome naveo sljedeće: 1.) da nije primarno zahtijevao informacije od 4. lipnja i 10. srpnja 2021., nego informacije koje datiraju ranije od pokretanja konkretnog inspekcijskog nadzora 19. ožujka 2021. godine, a najranije danom stupanja na dužnost državne službenice više upravne inspektorice ......... vezane uz mogući sukob interesa za razdoblje od dvije godine prije prijma u državnu službu; 2.) da ako tijelo javne vlasti uopće i posjeduje tražene informacije da su one nastale znatno prije 19. ožujka 2021. i pokretanja postupka upravnog inspekcijskog nadzora, a ako zatražene informacije ne posjeduje da je onda je službenica za informiranje morala donijeti rješenje iz čl. 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama; 3.) da želi informacije na temelju kojih će moći zaključili je li nadređena službenica čelnika tijela uopće dovela u situaciju da donese odluku o izuzimanju državne službenice ......... od rada na određenim poslovima (npr. upravni nadzor u Osječko baranjskoj županiji, Općini Ernestinovo, Općini Antunovac i sličnim) ili su viša upravna inspektorica i nadređena službenica nečinjenjem obmanule čelnika tijela i višoj upravnoj inspektorici omogućile sukob interesa? 4.) zaključno navodi da su navodi službenice za informiranje kontradiktorni jer ga obavještava da mu je dostupnost zatraženih informacija utvrđena drugim propisom ne navodeći koji je to drugi propis, jer Zakon o upravnoj inspekciji po njoj to očito nije; 5.) od tijela javne vlasti ultimativno zahtijeva zatražene informacije iz zahtjeva ili donošenje rješenja da zatražene informacije ne posjeduje.

Također je utvrđeno da je Ministarstvo pravosuđa i uprave povodom navedenog zahtjeva za dopunu informacije od 21. rujna 2021. godine donijelo osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-03/21-02/12, URBROJ: 514-02-03-03/01-21-02 od 29. prosinca 2021. godine, kojim je odbilo zahtjev, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. ovog Zakona.

U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako je Ministarstvo pravosuđa i uprave povodom zahtjeva od 1. rujna 2021. godine žalitelju dostavilo obavijest kako mu je, kao stranki u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena. U nastavku su citirane odredbe članka 34. i 142. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 38/13., 37/13., 1/15., 138/15., 102/15., 61/17., 70/19. i 98/19.) i članka 2. stavka 1. Zakona o upravnoj inspekciji („Narodne novine“, broj 15/18, 98/19) te da je žalitelj od prvostupanjskog tijela obaviješten da je Državni inspektorat dana 19. ožujka 2021. godine upravnoj inspekciji Ministarstva pravosuđa i uprave dostavio zahtjeve za izuzećem više upravne inspektorice ......... od postupanja u predmetu po predstavci podnositelja zahtjeva, a radi čega se odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom. Zaključno je navedeno da je stoga u postupku zaključeno da su u konkretnom slučaju ostvarene pretpostavke za primjenu članka 23. stavka 1. točke 4. u vezi s člankom 1. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te članka 23. stavka 5. točke 3. istog Zakona, odnosno da je Ministarstvo pravosuđa i uprave pravilno postupilo po inicijalnom zahtjevu žalitelja i ne nalazi mogućnost za drugačije postupanje u ovom slučaju te je zahtjev žalitelja stoga odbijen.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

U tom je smislu tijelo javne vlasti dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima se podupiru razlozi uskrate prava na pristup informacijama, s obzirom na to da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.

U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni žalbenog tijela u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisu ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima, a radi čega je Povjerenik za informiranje nakon što je razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti.

Naime, iz spisa predmeta proizlazi da je žalitelju po inicijalnom zahtjevu dostavljena obavijest o tome da mu je tražena informacija dostupna temeljem drugog posebnog propisa, a da mu je u predmetu KLASA: 050-02/21-01/382 u kojem je bio podnositelj predstavke/inicijative za izuzećem ........., dostavljeno očitovanje od 9. kolovoza 2021. godine, a koje zapravo ne predstavlja informaciju koju je žalitelj tražio, nego odgovor podnositelju predstavke, pri čemu se napominje kako je drugostupanjskom tijelu nepoznat sadržaj tog očitovanja, odnosno nije poznato sadrži li ono podatke koji su se tražili u njegovim zahtjevima od 1. rujna 2021. godine te 21. rujna 2021. godine.

Nadalje, žalitelj je u predmetnom zahtjevu detaljno pojasnio koje informacije ukoliko iste postoje traži, a navedeno ponavlja u predmetnoj žalbi navodeći da traži informacije koje se odnose na eventualnu inicijativu same državne službenice ......... u prijavi mogućeg sukoba interesa, a ne na informacije koje je on sam inicirao izražavajući sumnju u njen sukob interesa, pa je u žalbenom postupku zaključeno kako o njegovom zahtjevu nije odlučeno, obzirom da nisu utvrđene ključne činjenice vezane za predmetno traženje žalitelja.

Naime, Ministarstvo pravosuđa i uprave je nakon pojašnjenja koje je žalitelj dao u predmetnom zahtjevu isti trebalo riješiti, s obzirom da žalitelju po inicijalnom zahtjevu nisu bile dostavljene takve informacije kakve je pojasnio da je tražio, a takve informacije se po prirodi stvari ne bi mogle niti nalaziti u spisu predmeta koji još nije postojao u vremenu iz kojeg se traže informacije.

Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) propisano je kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.

Povjerenik za informiranje u postupku po žalbi nije u posjedu informacija prvostupanjskog tijela, nego je prvostupanjsko tijelo dužno u postupku po žalbi utvrditi ima li u posjedu informaciju koju korisnik traži te je istu sukladno odredbi članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti Povjereniku za informiranje, a u konkretnom slučaju se iz dostavljenog spisa predmeta ne može utvrditi da li zatražene informacije iz zahtjeva postoje ili ne, jer se o navedenom prvostupanjsko tijelo nije niti očitovalo, s obzirom da se u spisu predmeta govori jedino o postupanju u predmetu koji je inicirao žalitelj tražeći izuzeće ..........

Člankom 24. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njezin ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije. Stavkom 2. navedenog članka je propisano da je tijelo javne vlasti obvezno odlučiti o zahtjevu za dopunu, odnosno ispravak informacije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva, sukladno odredbama članka 23. ovog Zakona.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Člankom 23. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je u kojim slučajevima tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu, odnosno u kojim slučajevima rješenjem odbija zahtjev, te kada ga odbacuje.

Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi da li posjeduje izrađenu informaciju kakvu žalitelj traži, odnosno da li postoji akt u kojem se ......... samoinicijativno obratila svojim nadređenima radi moguće sukoba interesa i odgovor na isti, a koji je nastao prije nego je žalitelj podnio podnesak u kojem je tražio njezino izuzeće. Naime, omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno temeljem podnesenog zahtjeva davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja te na taj način izrađivati novu informaciju. Ukoliko tijelo javne vlasti po zahtjevu korisnika utvrdi da ne posjeduje zatraženu informaciju, u obvezi je postupiti sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Ukoliko tijelo javne vlasti utvrdi da traženu informaciju posjeduje a da za istu postoje ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Test razmjernosti i javnog interesa podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, procijeni hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, uzimajući u obzir primjedbe iz ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                               POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan