KLASA: UP/II-008-07/20-01/1080

URBROJ: 401-01/03-21-3

Zagreb, 21. prosinca 2021. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Broj: 13/2020 od 14. kolovoza 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se točka 1. rješenja Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Broj: 13/2020 od 14. kolovoza 2020. godine u dijelu kojim je odbijen zahtjev za pristup informacijama trgovačkog društva ......... koji se odnosi na dnevni red i pisani zapisnik 134. sjednice Nadzornog odbora HBOR-a od 15. travnja 2014. godine vezano uz točke ulaganja u projekt Minky Monkey društva .........

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici dnevnog reda i preslici pisanog zapisnika 134. sjednice Nadzornog odbora HBOR-a vezano uz točke ulaganja u projekt Minky Monkey društva .........

3. Nalaže se Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

4. Odbija se žalba trgovačkog društva ......... u preostalom dijelu kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Točkom 1. osporenog rješenja odbijen je dio zahtjeva za pristup informacijama trgovačkog društva ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 15. srpnja 2020. godine, kojim je tražio pristup dnevnom redu te audio/tonskom zapisu te pisanom zapisniku 134. sjednice NO HBOR-a od 15. travnja 2014. godine vezano uz točke ulaganja u projekt Minky Monkey društva ......... i svim dokumentima koji su bili osnova za donošenje točke 1., 2. i 4. u Odluci o davanju suglasnosti za davanje pozitivnog mišljenja na 13. sjednici Povjereničkog odbora fonda Quaestus Private Equity Kapital II na prijedlog Odluke o ulaganju u projekt Minky Monkey, temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. i 4. i članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to da prvostupanjsko tijelo smatra da se radi o informacijama koje predstavljaju poslovnu tajnu, koje su zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka te da se radi o informaciji za koju postoji osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

Točkom 2. osporenog rješenja odbačen je dio zahtjeva žalitelja u dijelu kojem traži odluku o ukidanju kredita žalitelju, temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to prvostupanjsko tijelo ne posjeduje tražene informacije te nema saznanja gdje se iste nalaze.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj navodi da rješenje pobija zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi kako u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer zatražene informacije nemaju nikakvog utjecaja na ishod sudskog postupka niti su od presudnog značaja za donošenje zakonite i pravilne sudske odluke, posebno uzevši u obzir činjenicu da tijelo javne vlasti nije dalo razloge zbog kojih bi se omogućavanjem pristupa navedenim informacijama moglo utjecati na neovisno i nepristrano vođenje predmetnog sudskog postupka. Navodi da obrazloženje osporenog rješenja da je u sudskom sporu zaključen prethodni postupak te da žalitelj u parničnom postupku ne može postavljati zahtjev, kontradiktoran kada se navodi da bi se dostavom traženih informacija onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano suđenje. Navodi da nije opravdano pozivanje na zaštitu osobnih podataka u slučaju prava na pristup informacijama pisanom zapisniku sa sjednice Nadzornog odbora, te u vezi time dnevnom redu te audio/tonskom zapisu jer podaci o imenima i prezimenima članova Nadzornog odbora, članova Uprave i službenika tijela javne vlasti ne mogu biti zaštićeni. Ističe kako je pogrešno utvrđenje tijela javne vlasti da podaci sadržani u zapisniku 134. sjednice Nadzornog odbora tijela javne vlasti vezano za točke ulaganja u projekt Minky Monkey i svim dokumentima koji su bili osnova za donošenje točke 1., 2. i 4. u Odluci o davanju suglasnosti za davanje pozitivnog mišljenja nisu podaci od javnog interesa jer navedeni podaci predstavljaju odluke odnosno zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti u smislu članka 10. stavka 1. točke 12. Zakona o pravu na pristup informacijama. Navodi kako dostavljanjem traženih informacija ne bi bio povrijeđen interes zaštite podataka koji predstavljaju poslovnu, odnosno bankovnu tajnu iz razloga jer je žalitelj bio stranka u postupku po kreditnom zahtjevu povodom kojeg je nastala dokumentacija koja se potražuje. S obzirom da je bio stranka u postupku smatra da ima pravo na uvid dokumentaciju koju potražuje sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba usvoji i da mu se omogući pristup traženim informacijama.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 15. srpnja 2020. godine od prvostupanjskog tijela tražio sljedeće informacije: dnevni red te audio/tonski zapis te pisani zapisnik 134. sjednice NO HBOR-a od 25. travnja 2014. godine vezano uz točku ulaganja u projekt Minky Monkey društva ........., Zagreb, odluku o ukidanju kredita društvu ........., Zagreb i sve dokumente koji su bili osnova za donošenje točke 1., 2. i 4. u Odluci o davanju suglasnosti za davanje pozitivnog mišljenja na 13. sjednici Povjereničkog odbora fonda Quaestus Private Equity Kapital II na prijedlog Odluke o ulaganju u projekt Minky Monkey.

U obrazloženju osporenog rješenja tijelo javne vlasti se poziva na odredbe Zakona o HBOR-u, Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o financijskom osiguranju koje obvezuju tijelo javne vlasti na pridržavanje propisa o bankovnoj tajni. Nadalje, citiraju se odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka jer tražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu. Navodi se kako tijelo javne vlasti sa žaliteljem nikada nije sklopilo ugovor o kreditu pa samim time nije bilo raspolaganja javnim sredstvima te da se u konkretnom slučaju ne može primijeniti odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Navodi se kako se informacije tražene predmetnim zahtjevom izlaze izvan okvira članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer bi se dostavom traženih informacija učinile dostupne informacije o cjelokupnim poslovnim projektima, odnosno poslovnim planovima i strategijama određenih poslovnih partnera što ne predstavlja informaciju o raspolaganju javnim sredstvima. Ističe se kako žalitelj vodi parnični postupak protiv tijela javne vlasti i drugog trgovačkog društva pred Trgovačkim sudom u Zagrebu te da je u navedenom sporu zaključen prethodni postupak te da mu je dostavljena brojna zatražena dokumentacija. Zaključuje se da predmetni zahtjev obuhvaća podatke za koje postoji osnove sumnje da bi se njihovom objavom onemogućilo učinkovito vođenje sudskog postupka, kao i osobne podatke (imena i prezimena nazočnih osoba na predmetnoj sjednici Nadzornog odbora) te podatke zaštićene poslovnom, odnosno bankovnom tajnom po navedenim propisima te da je potrebno ograničiti pristup traženim informacijama. Ističe se kako postoji realna mogućnost isticanja tužbi poslovnih partnera i klijenata te da bi moglo dovesti do štetnih posljedica za gospodarske interese tijela javne vlasti, ali i Republike Hrvatske ukoliko bi se omogućio pristup traženim informacijama. U pogledu točke 2. osporenog rješenja navodi se da tijelo javne vlasti ne posjeduje takvu odluku jer između žalitelja i tijela javne vlasti nikada nije sklopljen ugovor o kreditu.

Provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti utvrdilo je da ne postoji javni interes za dostavu traženih informacija jer se radi o privatnom interesu žalitelja kao tužitelja u sudskom postupku koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu protiv tijela javne vlasti kao jednog od tuženika. Nadalje, navodi se da bi dostavljanjem traženih informacija bio povrijeđen interes zaštite podataka za koje postoji osnovana sumnja da bi se njihovom objavom onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka, kao i interes zaštite osobnih podataka te podataka koji predstavljaju poslovnu, odnosno bankovnu tajnu te je zaključeno da u odnosu na javni interes prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informacijama.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na odlučivanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

U članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informaciji propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

Prema odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom. Stavkom 3. istoga članka propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. tog članka, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

U dijelu žaliteljevog zahtjeva kojim traži dnevni red te pisani zapisnik 134. sjednice Nadzornog odbora tijela javne vlasti od 15. travnja 2014. godine vezano uz točke ulaganja u projekt Minky Monkey društva ........., u drugostupanjskom je postupku izvršen uvid u tražene informacije i utvrđeno je sljedeće.

Sukladno članku 2. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (“Narodne novine”, broj 138/06 i 25/13), Hrvatska banka za obnovu i razvitak (dalje u tekstu: HBOR) je razvojna i izvozna banka Republike Hrvatske, čiji je cilj poticanje razvitka hrvatskog gospodarstva.

Člankom 10. istoga Zakona propisano je kako svojim poslovanjem HBOR, u okviru svojih ovlasti i nadležnosti, potiče sustavni, održivi i ravnomjeran gospodarski i društveni razvitak, sukladno općim strateškim ciljevima Republike Hrvatske, te je ujedno propisano kako su djelatnosti HBOR-a prvenstveno financiranje obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva, financiranje infrastrukture, poticanje izvoza, potpora razvitku malog i srednjeg poduzetništva, poticanje zaštite okoliša, osiguranje izvoza hrvatskih roba i usluga od netržišnih rizika, te da u cilju obavljanja tih djelatnosti Hrvatska banka za obnovu i razvitak odobrava kredite i druge plasmane, izdaje bankarska i druga jamstva, zaključuje ugovore o osiguranju i reosiguranju, ulaže u dužničke i vlasničke instrumente, obavlja i druge financijske poslove i usluge u svrhu provedbe djelatnosti određenih ovim člankom. Također je propisano da Vlada Republike Hrvatske može povjeriti Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak obavljanje i drugih financijskih poslova ako ocijeni da je to u interesu Republike Hrvatske.

Sukladno članku 10. stavku 1. točki 12. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti obvezna su na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i službene dokumente usvojene na tim sjednicama te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njihove nadležnosti na kojima se odlučuje o pravima i interesima korisnika. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se odredbe navedenog članka ne primjenjuju na informacije za koje postoji ograničenja prava na pristup prema odredbama ovog Zakona.

Člankom 12. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da su tijela javne vlasti obvezna javnost informirati o: 1) dnevnom redu zasjedanja ili sjednica službenih tijela i vremenu njihova održavanja, načinu rada i mogućnostima neposrednog uvida u njihov rad, 2) broju osoba kojima se može istodobno osigurati neposredan uvid u rad tijela javne vlasti pri čemu se mora voditi računa o redoslijedu prijavljivanja.

U drugostupanjskom postupku izvršen je uvid na internetsku stranicu HBOR-a https://www.hbor.hr/search/sjednice/ te je utvrđeno da tijelo javne vlasti objavljuje podatke o sjednicama Nadzornog odbora HBOR-a i njihovim dnevnim redovima uz zaštitu određenih dijelova.

Kako tijela javne vlasti moraju proaktivno na svojim internetskim stranicama objavljivati dnevne redove sjednica službenih tijela, u ovom slučaju tražene su točke dnevnog reda sjednice Nadzornog odbora HBOR-a, ne može se prihvatiti stav prvostupanjskog tijela da postoji osnovana sumnja da bi omogućavanjem pristupa traženim informacijama onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka, da je informacija poslovna tajna i da zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, s obzirom na to da dnevni redovi moraju biti beziznimno dostupni za sve, osim u dijelovima za koje postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Uvidom u dnevni red za 134. sjednicu Nadzornog odbora HBOR-a, Povjerenik za informiranje u konkretnom slučaju ne nalazi postojanje razloga za ograničenje pristupa informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2. i 4. i članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da se u istima navode tražene točke dnevnog reda, podatak o mjestu i vremenu održavanja sjednice te vlastoručni potpis predsjednika Nadzornog odbora HBOR-a.

Uvidom u pisani zapisnik 134. sjednice Nadzornog odbora HBOR-a vezano uz točke ulaganja u projekt Minky Monkey društva ........., Povjerenik za informiranje ne nalazi postojanje razloga za ograničenje pristupa informacijama na koje se poziva prvostupanjsko tijelo u obrazloženju osporenog rješenja, s obzirom da se u istima navode imena nazočnih osoba, tražene točke dnevnog rada sjednice, kratko izlaganje po tim točkama dnevnog reda te donesenu odluku po točkama dnevnog reda.

Naime, članovi Nadzornog odbora utvrđeni su odredbom članka 17. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, članovi Uprave HBOR imenuju su odlukom Nadzornog odbora sukladno članku 14. istoga Zakona, a zaposlenici HBOR-a koji su sudjelovali na navedenoj sjednici su zaposlenici tijela javne vlasti. Stoga, podaci o imenima i prezimenima članova Nadzornog odbora HBOR-a, članova Uprave HBOR-a i službenika HBOR-a ne mogu biti zaštićeni.

Ukazuje se da je Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj UsII-286/17 od 20. kolovoza 2018. godine i u presudi poslovni broj UsII-588/19-5 od 9. siječnja 2020. godine potvrdio stajalište Povjerenika za informiranje da dnevni redovi sjednica službenih tijela i zapisnici sa sjednica predstavljaju informacije od javnog značaja, odnosno informacije o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sukladno navedenom, prema mišljenju Povjerenika za informiranje, u pogledu traženih točaka dnevnog reda i zapisnika 134. sjednice Nadzornog odbora od 15. travnja 2014. godine vezano uz točke ulaganja u projekt Minky Monkey društva ........., nije moguće primijeniti zakonska ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, te je sukladno točki 2. izreke rješenja trebalo žalitelju u cijelosti omogućiti pristup traženim informacijama.

Slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) u vezi sa člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je riješiti kao pod točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.

U dijelu žaliteljevog zahtjeva kojim traži audio/tonski zapis 134. sjednice Nadzornog odbora tijela javne vlast od 15. travnja 2014. godine vezano uz točku ulaganja u projekt Minky Monkey društva ........., utvrđeno je sljedeće.

U žalbenom postupku preslušan je nosač zvuka (CD) na kojem se nalazi traženi zvučni zapis predmetne sjednice Nadzornog odbora HBOR-a vezano uz točke ulaganja u projekt Minky Monkey društva .........

Sjednica Nadzornog odbora vezano za navedenu točku sadrži podatke o projektu, detalje o uvjetima kredita, raspravu članova nadzornog odbora koja prethodi donošenju odluke o projektu te zaključno samu odluku o projektu.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno kako bi omogućavanjem opširnih podataka o klijentu, koji je ujedno i žalitelj, o njegovom projektu kao i ostalim podacima sadržanim na tonskom zapisu sjednice, dovelo do štetnih posljedica za gospodarske interese klijenta i tijela javne vlasti, s obzirom da bi omogućavanje pristupa tim informacijama dovelo do obznanjivanja osjetljivih poslovnih informacija klijenta, čime se ugrožava položaj klijenta na tržištu. Osim toga, objavljivanje predmetnog tonskog zapisa bi narušilo poslovne odnose HBOR-a s komercijalnim bankama i klijentima.

Slijedom navedenog, sadržaj predmetnog tonskog zapisnika sjednice u potpunosti izlazi izvan dosega odredbe članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama koja se odnosi na raspolaganje javnim sredstvima, već ulazi u područje poslovne tajne.

S obzirom na to da se u točki 2. izreke ovoga rješenja žalitelju omogućava bez ograničenja pristup traženoj informaciji zapisniku 134. sjednice Nadzornog odbora HBOR-a od 15. travnja 2014. godine vezano uz točku ulaganja u projekt Minky Monkey društva ........., koji sadrži odluku Nadzornog odbora o tom projektu, prema mišljenju Povjerenika za informiranje rasprava koja je prethodila odluci Nadzornog odbora HBOR-a sadržana u tonskom zapisu sjednice predstavlja poslovnu tajnu te da u odnosu na traženu informaciju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes.

U dijelu žaliteljevog zahtjeva kojim traži odluku o ukidanju kredita društvu ........., Zagreb, prvostupanjsko je tijelo predmetni zahtjev u točki 2. izreke osporenog rješenja odbacilo jer ne posjeduje traženu informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno sljedeće.

Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da tijelo javne vlasti nije nikada sklopilo sa žaliteljem ugovor o kreditu te da ne posjeduju odluku o ukidanju kredita.

U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid u zapisnik 134. sjednice Nadzornog odbora tijela javne vlasti od 15. travnja 2014. godine vezano uz točke ulaganja u projekt Minky Monkey društva ........., te iz predmetnog zapisnika proizlazi da je sklapanje ugovora o kreditu vezano za ispunjenje određenih uvjeta kako je to navedeno u odluci o ulaganju u projekt Minky Monkey društva ......... Stoga, Povjerenik za informiranje prihvaća stav prvostupanjskog tijela da ne posjeduje odluku o ukidanju kredita društvu ......... s obzirom na to da iz spisa predmeta proizlazi da tijelo javne vlasti s društvom ......... nije sklopilo ugovor o kreditu.

Posebno se naglašava da nije u nadležnosti Povjerenika za informiranje da utvrđuje obvezu tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup postojećoj informaciji.

U dijelu žaliteljevog zahtjeva kojim traži sve dokumente koji su bili osnova za donošenje točke 1., 2. i 4. u Odluci o davanju suglasnosti za davanje pozitivnog mišljenja na 13. sjednici Povjereničkog odbora fonda Quaestus Private Equity Kapital II na prijedlog Odluke o ulaganju u projekt Minky Monkey, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno sljedeće.

Iz zahtjeva za pristup informacijama žalitelja proizlazi da osim dijelova dnevnog reda, audio/tonskog zapisa te pisanog zapisnika sa sjednice Nadzornog odbora vezano za ulaganje u projekt žalitelja, kao i odluke o ukidanju kredita za žaliteljev projekt, traži sve dokumente koji su bili osnova za donošenje odluke Nadzornog odbora tijela javne vlasti vezano za projekt žalitelja, iz čega se može zaključiti da isti ima određeni pravni interes za dobivanjem informacije.

Nadalje, iz obrazloženja osporenog rješenja kao i iz navoda iz žalbe proizlazi da je u tijeku sudski postupak pred Trgovačkim sudom u Zagrebu između žalitelja kao tužitelja i tijela javne vlasti kao jednog od tuženika, što također dovodi do zaključka da žalitelj ima pravni interes za dobivanjem informacija.

Prilikom primjene Zakona o pravu na pristup informacijama polazi se od načela jednakosti propisanog člankom 8. navedenog Zakona, što znači da bi svakom korisniku pod jednakim uvjetima morala biti dostupna informacija, odnosno da bi isti bili ravnopravni u ostvarivanju navedenog prava.

To bi u konkretnom slučaju značilo da bi se žalitelj mogao pozivati na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama samo u slučaju ako bi se pristup zatraženoj informaciji mogao omogućiti bilo kojoj trećoj osobi. Imajući u vidu činjenicu da žalitelji traži dokumentaciju na kojoj se temelji odluka Nadzornog odbora tijela javne vlasti u postupku po kreditnom zahtjevu žalitelja, treba istaknuti da za dobivanje takve informacije ne bi prevladavao javni interes, već bi prevladavao interes zaštite poslovne tajne. Osim toga, iz spisa predmeta je vidljivo da nije došlo do raspolaganja javnim sredstvima.

Dakle, kako treća osoba ne bi mogla ostvariti uvid u informacije koje žalitelj traži sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, tada se niti žalitelj ne može s uspjehom pozivati na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, zbog gore opisanog načela jednakosti.

Naime, kada bi se žalitelju omogućio uvid u tražene informacije, isto bi značilo da bi žalitelj mogao javno iznositi navedenu informaciju, a što bi bilo u suprotnosti s institutom poslovne tajne. Stoga, Povjerenik za informiranje smatra da u odnosu na tražene informacije prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes.

Napominje se da ovo rješenje ne dira eventualno pravo žalitelja na traženje podataka kao podnositelja kredita.

Slijedom svega navedenog, na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine, broj 47/09) odlučeno je kao u točki 4. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan