KLASA: UP/II-008-07/21-01/663

URBROJ: 401-01/04-22-6

Zagreb, 11. siječnja 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Dubrovnik ceste d.d. Broj: 2861-2/2021 od 1. lipnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Dubrovnik ceste d.d. Broj: 2861-2/2021 od 1. lipnja 2021. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup ulaznim i izlaznim računima od 2020. godine do dana podnošenja zahtjeva.

3. Nalaže se trgovačkom društvu Dubrovnik ceste d.d. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana njegove pravomoćnosti.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem trgovačkog društva Dubrovnik ceste d.d. odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 2. svibnja 2021. godine, kojim je zatražila da joj se dostave sve ulazne i izlazne fakture od 2020. godine do dana podnošenja zahtjeva temeljem članka 23. stavka 5., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. i članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je izvjesno da bi omogućavanjem informacija nastala šteta po zaštićene interese koja bi mogla dovesti u pitanje i samu opstojnost društva s obzirom da tražene informacije sadrže komercijalnu tj. tržišnu vrijednost.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da ulaže žalbu jer bi tijelo javne vlasti trebalo imati transparentne informacije, a pogotovo jer ih tijelo javne vlasti nema dostupne na svojoj web stranici. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 2. svibnja 2021. godine od trgovačkog društva Dubrovnik ceste, kao tijela javne vlasti, zatražila da joj se dostave sve ulazne i izlazne fakture od 1. siječnja 2020. godine do dana podnošenja zahtjeva. Nadalje, utvrđeno je da je odlučujući o zahtjevu žaliteljice trgovačko društvo Dubrovnik ceste d.d. donijelo rješenje Broj: 2861-2/2021 od 1. lipnja 2021. godine, kojim je odbilo žaliteljičin zahtjev temeljem članka 23. stavka 5., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. i članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama navodeći kako je izvjesno da bi omogućavanjem informacija nastala šteta po zaštićene interese koja bi mogla dovesti u pitanje i samu opstojnost društva s obzirom da tražene informacije sadrže komercijalnu tj. tržišnu vrijednost.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Uvidom u Službenu zabilješku o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa trgovačkog društva Dubrovnik ceste d.d. Broj: 2861-1/2021 od 20. svibnja 2021. godine, razvidno je da se u istoj navodi kako je u postupku utvrđeno: da je trgovačko društvo Dubrovnik ceste d.d., Društvo u kojem je jedini dioničar jedinica regionalne samouprave odnosno Dubrovačko-neretvanska županija; da je navedeno Društvo ugovorni izvođač radova redovnog održavanja, zaštite, rekonstrukcije državnih i županijskih i lokalnih cesta na području Dubrovačko-neretvanske županije sukladno odredbama Zakona o cestama i Ugovorima o redovnom održavanju cesta sklopljenima sa upraviteljem državnih cesta - društvom Hrvatske ceste d.o.o. kao i Županijskom upravom za ceste na području Dubrovačko-neretvanske županije; da se radi o Društvu koje je registrirano i da, pored ranije opisanih radova održavanja cesta, izvršava i radove proizvodnje asfalta i asfaltnih masa u asfaltnoj bazi „Kapja" na otoku Korčuli, kao i radove eksploatacije mineralne sirovine na kamenolomu „Mironja" sukladno Ugovoru o koncesiji zaključenim sa Ministarstvom gospodarstva; da Društvo nije ni proračunski ni izvanproračunski korisnik sredstava jedinice regionalne samouprave odnosno Dubrovačko-neretvanske županije, te se ne nalazi u evidenciji proračunskih i izvanproračunskih korisnika Dubrovačko-neretvanske županije kao ni bilo kojeg drugog javnopravnog tijela (Republike Hrvatske ni bilo koje druge jedinice lokalne samouprave), a da Društvo svoje prihode ostvaruje isključivo i jedino na tržištu kao ravnopravni sudionik tržišnog natjecanja zajedno sa drugim gospodarskim subjektima koji se bave istom djelatnošću te da ni na koji način ne raspolaže javnim sredstvima; da Društvo ne obavlja ni javnu službu te nije ni pravna osoba od posebnog državnog interesa u smislu posebnih propisa kojima se uređuje navedeno područje; da se Društvo za sve projekte koje izvodi natječe kao ponuditelj u okviru postupaka javne nabave sukladno propisima kojima se uređuje područje javne nabave ili poslove sa ugovornim partnerima koji nisu obveznici javne nabave sklapa isključivo zahvaljujući poslovnim referencama i poslovnom ugledu. Nadalje se navodi kako je Zakonom o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti („Narodne novine“, broj 30/18) u članku 3. stavku 1. točki 5., propisano da su „poslovna tajna“ informacije koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve: a) tajne su jer nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija, b) imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne, c) u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela je u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost. Također se navodi kako tražena informacija predstavlja i poslovnu tajnu prema općem aktu samog Društva kojim se uređuje pitanje poslovne tajne, a podatci koji su sadržani i prikazani na ulaznim i izlaznim računima koje Društvo ispostavlja sadržavaju podatke o cijenama izvršenih usluga i isporučenih materijala koje je Društvo pružilo sukladno izvršenim radovima ugovorenima na otvorenom tržištu u otvorenoj tržišnoj utakmici zajedno sa ostalim gospodarskim subjektima. Ističe se kako ulazni i izlazni računi, čija dostava se traži, sadržavaju sve elemente propisane u člankom 3. stavkom 1. točkom 5. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti jer nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija, imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne (sadržavaju podatke o cijenama proizvedenih materijala i izvršenih usluga na otvorenom tržištu), a trgovačko društvo Dubrovnik ceste d.d., kao osoba koja te informacije zakonito kontrolira, poduzelo je u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvalo njihovu tajnost, pa se tako podatci čuvaju u posebnim registratorima, nalaze se u zasebnoj uredskoj prostoriji i nisu dostupni svim radnicima Društva. U citiranoj Službenoj zabilješci o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa trgovačkog društva Dubrovnik ceste d.d., tijelo javne vlasti zaključuje kako je nesporno utvrđeno da podatci koji se traže predstavljaju poslovnu tajnu i da tražena informacija potpada pod Zakonom o pravu na pristup informacijama definirano relativno ograničenje propisano člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Ujedno se podredno navodi kako je zahtjev preopćenit, ali i preširok jer obuhvaća iznimno veliki broj računa koji su posloženi u registratore i zauzimaju cijeli uredski ormar te da već samo zbog navedenog račune nije moguće dostaviti. Nadalje, navodi se kako bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji bio stvarno i ozbiljno povrijeđen interes zaštićen relativnim ograničenjem te bi, ne samo vjerojatno već sigurno, nastupila šteta za tijelo javne vlasti jer ustupanjem traženih informacija elektroničkom mediju iz kojih su vidljive cijene isporučenih materijala i izvršenih usluga za radove koji su ugovoreni sa ugovornim partnerima na otvorenom tržištu omogućuje trećim osobama (konkurentskim tvrtkama koje se bave istom djelatnošću npr. održavanje cesta, niskogradnja, promet asfaltnim masama i mineralnom sirovinom-kamenom) neopravdanu, neutemeljenu i nepoštenu prednost na tržištu (jer su im dostupni podaci o cijenama proizvoda i usluga konkurentskog društva) što izravno dovodi do materijalne štete za poslovanje tijela javne vlasti odnosno trgovačkog društva Dubrovnik ceste d.d. Ističe se kako ustupanje tražene informacije ni na koji način nije u javnom interesu jer ne postoji poveznica između ustupanja tražene informacije i javnog interesa s obzirom da ne postoji poveznica između tijela javne vlasti i korištenja javnih sredstava, a upravo bi u javnom interesu bilo zaštiti ovu informaciju od pristupa javnosti zbog toga što bi se ustupanjem iste stvorio i opasan presedan prema kojem bi bilo koji gospodarski subjekt koji posluje na otvorenom tržištu bio prisiljen svoje financijske podatke (cijene usluga ili radova) ustupati javnosti što izravno omogućuje prednost konkurentskim društvima zbog toga što su im dostupne informacije koje imaju tržišnu vrijednost. Nadalje, ističe se kako je trgovačko društvo podložno nadzoru svojeg vlasnika koje je, pak, tijelo javne vlasti, a obzirom da su Dubrovnik ceste dioničko društvo u skladu s time postoji i nadzorni odbor društva koji nadzire zakonitost poslovanja, a također financijska i revizorska izvješća Društva su isto tako javna i dostupna u skladu sa propisima o trgovačkim društvima, reviziji i financijskom poslovanju. Također se ističe kako bi ustupanjem tražene informacije došlo do ozbiljne ugroze zaštićenog interesa trgovačkog društva Dubrovnik ceste d.d. i to interesa da cijene izvršenih usluga i isporučenih proizvoda ostanu tajne odnosno ostanu dostupne ugovornim partnerima, što i jesu sukladno relevantnim propisima, a ustupanje informacije koja se traži ne bi pridonijelo javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka zbog toga što je u postupku nedvojbeno utvrđeno da se ustupanjem informacije ne ostvaruje nijedna okolnost koja je u javnom interesu. Tako se navodi kako se primjerice informacija NE odnosi na: pitanje jednakosti građana pred zakonom, pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, pitanje načina raspolaganja javnim sredstvima jer tijelo javne vlasti uopće ne raspolaže javnim sredstvima, pitanje nezakonitosti rada bilo koje institucije, pitanje postojanja sukoba interesa, pitanje postojanja nekog kaznenog djela i slično. Nadalje, navodi se kako dostava ulaznih i izlaznih računa zaprimljenih i izdanih u razdoblju od jedne godine i pet mjeseci od strane trgovačkog društva, koje nije korisnik javnih sredstava i istima ne raspolaže, ne rješava o pravima i interesima fizičkih ili pravnih osoba i nije javna ustanova već upravo suprotno od navedenog nije u javnom interesu, a tražena informacija bi jedino mogla biti „interesantna javnosti" iz razloga znatiželje međutim to nije i ne može biti razlog da se ista učini dostupnom. Također, navodi se da omogućavanjem pristupa traženoj informaciji bi ne samo vjerojatno, već i izvjesno, došlo do povrede zaštićenog interesa tijela javne vlasti i to interesa da povjerljive informacije iz svojeg poslovanja čuva kao poslovnu tajnu, kao i da bi omogućavanje pristupa traženoj informaciji faktično derogiralo pravo na poslovnu tajnu i institut poslovne tajne kao takve. Zaključno se navodi kako ne postoji javni interes da se informacija učini dostupnom te da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje jer je vjerojatno da bi šteta koja bi nastala po zaštićene interese bila nemjerljiva i utjecala na samu opstojnost tijela javne vlasti.

Trgovačko društvo Dubrovnik ceste d.d. dopisom Broj: 2861-3/2021 od 2. kolovoza 2021. godine, dostavilo je Uredu povjerenika za informiranje žalbu i spis predmeta te je izvijestilo kako u odnosu na zahtjev Ureda povjerenika za informiranje za dostavu informacija koje su predmet postupka zbog iznimno velikog obujma materijala koji sadrže traženu informaciju (uredski ormar popunjen registratorima u kojima se nalaze računi) i potrebe za istima u svakodnevnom radu, iste nisu u mogućnosti dostaviti, već su iste dostupne Uredu povjerenika za informiranje na uvid u prostorijama Društva.

Dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/21-01/663, URBROJ: 401-01/04-21-1 od 17. rujna 2021. godine, zatražena je od trgovačkog društva Dubrovnik ceste d.d. nadopuna spisa predmeta. Citiranim dopisom trgovačko društvo Dubrovnik ceste d.d. je zamoljeno da za potrebe spisa predmeta žurno dostavi po nekoliko uzoraka ulaznih i izlaznih faktura iz 2020 i 20221. godine (period do dana podnošenja zahtjeva za pristup informacijama) i to kako za fizičke, tako i za pravne osobe.

Nadalje, dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/21-01/663, URBROJ: 401-01/04-21-3 od 9. studenoga 2021. godine, požureno je traženje od 17. rujna 2021. godine.

Trgovačko društvo Dubrovnik ceste d.d. dana 26. studenoga 2021. godine izvijestilo je Ured povjerenika za informiranje, između ostalog, kako će u najkraće mogućem roku postupiti po traženju Ureda i dostaviti traženu dokumentaciju.

Dana 30. prosinca 2021. godine trgovačko društvo Dubrovnik ceste d.d. dostavilo je Uredu povjerenika za informiranje kao traženu dokumentaciju – Račun: 16/1/30 od 30 siječnja 2021. godine (interni broj: RN-30-2021-16), Račun: 8/1/30 od 31. siječnja 2021. godine (interni broj: RN-30-2021-8), Račun: 15/1/30 od 11. veljače 2021. godine (interni broj: RN-30-2021-15), Račun: 33/1/30 od 26. veljače 2021. godine (interni broj: RN-30-2021-33), Račun: 44/1/30 od 19. ožujka 2021. godine (interni broj: RN-30-2021-44), Račun: 58/1/30 od 31. ožujka 2021. godine (interni broj: RN-30-2021-58), Račun: 67/1/30 od 23. travnja 2021. godine (interni broj: RN-30-2021-67), Račun: 69/1/30 od 23. travnja 2021. godine (interni broj: RN-30-2021-69), Račun: 74/1/30 od 30. travnja 2021. godine (interni broj: RN-30-2021-74), Račun: 75/1/30 od 30. travnja 2021. godine (interni broj: RN-30-2021-75) i Račun: 83/1/30 od 17. svibnja 2021. godine (interni broj: 30-2021-83).

Člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07 i 86/12) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.

Odredbom članka 19. (Glava 8.) Zakona o zaštiti tajnosti podataka propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge prave osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.

Člankom 3. stavkom 1. točkom 5. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti propisano je da su „poslovna tajna“ informacije koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve: a) tajne su jer nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija, b) imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne, c) u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela je u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost.

Povjerenik za informiranje ispitujući pravilnost testa razmjernosti i javnog interesa prvostupanjskog tijela, u žalbenom postupku razmotrio je da je li žaliteljici moguće odobriti pristup zatraženim informacijama te da li se pristup traženim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, da li bi omogućavanjem pristupa traženim informacijama u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.

Iz javno objavljenih podataka razvidno je da je osnivač trgovačkog društva Dubrovnik ceste d.d. Dubrovačko-neretvanska županija, kao i da su sve dionice u vlasništvu navedene županije. Također je razvidno da je osnovna djelatnost trgovačkog društva Dubrovnik ceste d.d. redovno i izvanredno održavanje i zaštita javnih cesta, a koja se obavlja na području Dubrovačko-neretvanske županije. Dakle, radi se o tijelu javne vlasti čiji rad odnosno poslovanje trebaju biti transparentni.

Primjena instituta poslovne tajne kao ograničenja od pristupa informacijama ne može biti u spekuliranju, negativnim projekcijama mogućeg davanja informacije, niti generalnim zaključcima kako bi mogla nastupiti gospodarska šteta, već je smisao instituta poslovne tajne u jasnom i nedvosmislenom identificiranju razloga zbog kojih bi davanje određenih podataka dovelo do štetnih posljedica za nečije gospodarske interese. Stoga, Povjerenik za informiranje smatra kako je pogrešno stajalište trgovačkog društva Dubrovnik ceste d.d. da bi omogućavanjem pristupa traženim informacijama bio stvarno i ozbiljno povrijeđen zaštićeni interes te da bi nastupila šteta za navedeno Društvo na način da bi ustupanje traženih informacija, iz kojih su vidljive cijene isporučenih materijala i izvršenih usluga za radove koji su ugovoreni sa ugovornim partnerima na otvorenom tržištu, omogućilo trećim osobama neopravdanu, neutemeljenu i nepoštenu prednost na tržištu i izravno dovelo do materijalne štete za poslovanje trgovačkog društva Dubrovnik ceste d.d. Ujedno Povjerenik za informiranje smatra pogrešnim stajalište trgovačkog društva Dubrovnik ceste d.d. da bi se omogućavanjem traženih informacija stvorio opasan presedan prema kojem bi bilo koji gospodarski subjekt koji posluje na otvorenom tržištu bio prisiljen svoje financijske podatke (cijene usluga ili radova) ustupati javnosti i na taj način izravno omogućiti prednost konkurentskim društvima. Uvidom u dostavljene račune razvidno je da isti sadrže cijenu odnosno trošak isporuke pojedinih dobara ili usluga kao što su cijena odnosno trošak izvedenih radova asfaltiranja prometnih površina, kanala, asfalterskih radova reciklažnog dvorišta, sanacije kolnika, postavljanja privremene regulacije prometa i slično. S obzirom da se radi o informacijama koje se tiču financijskog poslovanja tijela javne vlasti, koje treba biti transparentno, a sami iznos cijene odnosno trošak isporuke pojedinih dobara i usluga ne predstavlja proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada ili podatak zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za gospodarske interese trgovačkog društva Dubrovnik ceste d.d., Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti.

Uvidom u dostavljene račune utvrđeno je da su svi računi iz 2021. godine i da se svi odnose na pravne osobe, a od osobnih podataka utvrđeno je da isti sadrže imena i prezimena i potpise zaposlenika trgovačkog društva Dubrovnik ceste d.d.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

U odnosu na zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada se utvrdi da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u navedenom slučaju zaštićen. Osim navedenog, bitno je naglasiti da kada se upotrebljavaju odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka kao temelj odbijanja zahtjeva korisnika prava na informaciju, potrebno je razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta upotrebom nečijih osobnih podataka. Također, potrebno je naglasiti i to kako se Opća uredba o zaštiti podataka ne odnosi na pravne osobe.

U žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je uzevši u obzir sve gore navedeno zaključio da se žaliteljici može odobriti pristup dostavljenoj dokumentaciji bez ograničenja odnosno u obliku u kojem su iste dostavljene drugostupanjskom tijelu (a koje predstavljaju informacije koje je tražio žalitelj), jer se radi o računima koji se odnose na pravne osobe, a imena i prezimena i potpisi zaposlenika trgovačkog društva Dubrovnik ceste d.d. se u konkretnom slučaju ne štite prema već ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje te Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

S obzirom da u žalbenom postupku Povjereniku za informiranje nisu dostavljeni svi računi koje je žaliteljica zatražila, napominje se kako je u odnosu na preostale račune, a koje trgovačko društvo Dubrovnik ceste d.d. nije dostavilo Povjereniku za informiranje na odlučivanje, potrebno da trgovačko društvo Dubrovnik ceste d.d. u odnosu na te račune, prije omogućavanja pristupa istima, razmotri da li postoje osobni podaci drugih fizičkih osoba (npr. kupaca) koje je potrebno zaštititi kao što su OIB, datum rođenja, adresa stanovanja i slično, te ukoliko utvrdi da na traženim računima postoje osobni podaci koje je potrebno zaštititi, iste i zaštiti.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09 i 110/21) i članku 25. stavku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.          

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan