KLASA: UP/II-008-07/22-01/487
URBROJ: 401-01/10-22-4
Zagreb, 1. lipnja 2022. godine
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatske psihološke komore, KLASA: UP/I-034-01/22-22/07, URBROJ: 251-375/02-05-22-2 od 25. veljače 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatske psihološke komore, KLASA: UP/I-034-01/22-22/07, URBROJ: 251-375/02-05-22-2 od 25. veljače 2022. godine
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici Izvoda iz registra članova Hrvatske psihološke komore za predsjednika ........., KLASA: UP/I-034-01/22-22/07, URBROJ: 251-375/02-05-22-4 od 11. travnja 2022. godine.
3. Odobrava se ......... pravo na pristup podatku o imenu i prezimenu osobe iz tajništva Hrvatske psihološke komore, koja je bila zadužena za pomoć i administraciju Povjerenstva za priznavanje statusa kliničkog psihologa predsjedniku ..........
4. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici Zapisnika Povjerenstva za priznavanje statusa kliničkog psihologa, KLASA: 003-08/19-07/16, URBROJ: 251-375/03-16-19-1 od 21. veljače 2019. godine na način da se omogući pristup imenima i prezimenima članova povjerenstva, dnevnom redu, te podacima koji se odnose na predsjednika Hrvatske psihološke komore (u točki 1.1. – evidencijski broj, ime i prezime, te broj osnovne dopusnice), dok je ostale podatke u zapisniku potrebno prekriti.
5. Nalaže se Hrvatskoj psihološkoj komori da postupi sukladno točkama 2. do 4. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio podatke koji se odnose na predsjednika Hrvatske psihološke komore, temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da se radi o informacijama koje su zaštićene propisima kojima se uređuje pitanje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da se radi o podacima o kojima je predsjednik Hrvatske psihološke komore odbio odgovoriti na sjednici Upravnog vijeća. Ističe da je testom razmjernosti i javnog interesa trebalo utvrditi kako zatraženi podaci ne mogu biti zaštićeni, jer se radi o osobi koja obnaša najvišu funkciju u Hrvatskoj psihološkoj komori. Ističe da su tražene informacije povezan s djelovanjem predsjednika Komore, odnosno da javnost ima pravo znati je li osoba koja upravlja nadzorom nad članstvom i sama ispravno postupila. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 10. veljače 2022. godine tražio sljedeće informacije:
1. Datum učlanjenja u Hrvatsku psihološku komoru ........., predsjednika Komore
2. Datum polaganja stručnog ispita pri Komori .........
3. Datum ostvarivanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti (osnovna dopusnica), .........
4. Datum upisa u imenik psihologa .........
5. Datum ostvarivanja statusa kliničkog psihologa .........
6. Osoba iz tajništva HPK koja je bila zadužena za pomoć i administraciju Povjerenstva za priznavanje statusa kliničkog psihologa prilikom odlučivanja o zahtjevu .........
7. Sastav Povjerenstva za priznavanje statusa kliničkog psihologa .........
Postupajući po navedenom zahtjevu, prvostupanjsko tijelo je donijelo osporeno rješenje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.
Iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da u odnosu na tražene informacije prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes, jer se radi o podacima koji zadiru u privatnu sferu člana komore.
Navedeni stav prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Uvidom u Imenik psihologa, koji je javno dostupan na poveznici http://www.psiholoska-komora.hr/1333 utvrđeno je da Imenik psihologa sadrži podatke o imenu i prezimenu psihologa, datumu priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti, te priznate specijalnosti (medicina rada, psihologija sporta, palijativna skrb i klinička psihologija, uz navođenje datuma priznavanja specijalnosti).
U navedenom Imeniku (koji se može preuzeti u excel formatu), u odnosu na predsjednika Hrvatske psihološke komore ......... navode se datum priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti (24. listopada 2019. godine), te datum priznavanja specijalnosti kliničkog psihologa (9. ožujka 2021. godine).
U odnosu na prvih pet točaka zahtjeva za pristup informacijama, Povjereniku za informiranje je u žalbenom postupku dostavljen izvod iz registra članova hrvatske psihološke komore u odnosu na predsjednika (KLASA: UP/I-034-01/22-22/07, URBROJ: 251-375/02-05-22-4 od 11. travnja 2022. godine), kao i ispis kartice člana ......... iz Registra članova Hrvatske psihološke komore.
Kako oba dokumenta sadrže podatke koje žalitelj traži (točke 1. do 5. zahtjeva), Povjerenik za informiranje je, vodeći se načelom ekonomičnosti, te uzimajući u obzir činjenicu da izvadak iz registra članova sadrži i osobne podatke predsjednika Komore (npr. datum i mjesto rođenja, državljanstvo, imena roditelja), u žalbenom postupku odlučivao o dokumentu pod nazivom Izvod iz registra članova Hrvatske psihološke komore.
Prema članku 3. stavku 2. Zakona o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 98/19, 18/22) ovlašteni psiholog je psiholog kojem je priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti i koji je upisan u Imenik psihologa.
Što se tiče pitanja dopusnice, Povjerenik za informiranje ističe da je odredbom članka 6. stavka 2. Zakona o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 47/03), koji je prestao vrijediti stupanjem na snagu Zakona o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 98/19) bilo propisano da psihološku djelatnost mogu obavljati psiholozi na temelju osnovne i posebne dopusnice koje na zahtjev psihologa izdaje Hrvatska psihološka komora. Prema stavku 3. navedenog članka osnovna dopusnica se stječe nakon položenog stručnog ispita.
Nadalje, iz poveznice http://www.psiholoska-komora.hr/1332 jasno proizlazi da je stupanjem na snagu novog Zakona o psihološkoj djelatnosti (NN 98/19) prestalo izdavanje osnovnih dopusnica, a započelo je izdavanje rješenja o priznavanju prava na obavljanje psihološke djelatnosti, koje se izdaje trajno.
Slijedom navedenog, polazeći od činjenice da su javno objavljeni podaci o datumu priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti i datum stjecanja specijalnosti za predsjednika prvostupanjskog tijela, Povjerenik za informiranje smatra da datum izdavanja osnovne dopusnice (točka 3. zahtjeva žalitelja), kao i datum polaganja stručnog ispita (koji je uvjet za stjecanje dopusnice, točka 2. zahtjeva žalitelja), ne predstavljaju podatke zbog kojih bi moglo doći do povrede privatnosti predsjednika prvostupanjskog tijela, jer se radi o podacima koji su bili uvjet za stjecanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Isto se odnosi i na datum učlanjenja (točka 1. zahtjeva), jer i o navedenom ovisi stjecanje statusa psihologa.
U odnosu na točku 4. zahtjeva za pristup informacijama, u kojoj žalitelj traži podatak o upisu u Imenik psihologa, Povjerenik za informiranje ističe da iz dostavljene dokumentacije ne proizlazi da bi postojala razlika između dana upisa u Imenik psihologa (točka 4. zahtjeva) i datuma učlanjenja u Hrvatsku psihološku komoru.
Zaključno, u odnosu na točku 5. zahtjeva za pristup informacijama žalitelja, ističe se da dostava podataka o statusu stjecanja kliničkog psihologa, pored javno dostupne informacije da je predsjedniku Hrvatske psihološke komore priznata specijalnost u području kliničke psihologije, ne predstavlja zadiranje u privatni život predsjednika prvostupanjskog tijela.
Povjerenik za informiranje je također uzeo u obzir činjenicu da je životopis predsjednika Hrvatske psihološke komore javno dostupan na poveznici https://kandidatura.psiholoska-komora.hr/materijali/Dejvid_Zombori-zivotopis.pdf.
Slijedom svega navedenog, Povjerenik za informiranje ne prihvaća stav prvostupanjskog tijela da u odnosu na informacije navedene u točkama 1. do 5. zahtjeva za pristup informacijama žalitelja prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes, jer tražene informacije ni na koji način ne zadiru u privatnost predsjednika prvostupanjskog tijela, a radi se o informacijama koje se mogu utvrditi i iz javno dostupnog životopisa.
Isto vrijedi i za podatak o osobnom identifikacijskom broju, koji je javno dostupan u sudskom registru.
Iako dokument sadrži i informaciju koju žalitelj nije izričito tražio (datum stjecanja zvanja psihologa), Povjerenik za informiranje ističe da je i navedeni podatak javno dostupan u životopisu predsjednika prvostupanjskog tijela, iz kojeg razloga nije svrhovito prekrivati navedeni podatak.
Slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (“Narodne novine”, broj 47/09, 110/21) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je odlučiti kao pod točkom 1., 2. i 5. izreke ovog rješenja.
U odnosu na informaciju koju je žalitelj tražio pod točkom 6. zahtjeva, odnosno ime i prezime osobe iz tajništva prvostupanjskog tijela, koja je bila zadužena za pomoć i administraciju Povjerenstva za priznavanje statusa kliničkog psihologa predsjedniku prvostupanjskog tijela, Povjerenik za informiranje ističe da prema ustaljenoj upravnosudskoj praksi i praksi Povjerenika za informiranje, podatak o imenu i prezimenu osobe zaposlenika tijela javne vlasti, kad se podatak traži uz njegov rad, ne predstavlja podatak u odnosu na koji bi prevladavala potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
S obzirom na to da je navedena informacija Povjereniku za informiranje dostavljena u okviru dopisa prvostupanjskog tijela, Povjerenik za informiranje smatra da je u konkretnom slučaju najekonomičniji način postupanja dostava žalitelju tražene informacije pisanim putem u smislu članka 17. stavka 2. alineje 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz kojeg razloga je odlučeno kao pod točkom 3. izreke ovog rješenja.
U odnosu na informaciju koju je žalitelj tražio pod točkom 7. zahtjeva za pristup informacijama (imena i prezimena članova povjerenstva), Povjereniku za informiranje je u žalbenom postupku dostavljen zapisnik kao dokument koji sadrži traženu informaciju.
Prema upravnosudskoj praksi (presuda Visokog upravnog suda, broj: UsII-262/21 od 23. rujna 2021. godine) podatak o imenu i prezimenu članova povjerenstva tijela javne vlasti ne predstavlja podatak u odnosu na koji bi prevladavala potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U konkretnom slučaju, radi se o članovima povjerenstva za priznavanje statusa kliničkog psihologa, pa omogućavanjem pristupa navedenom podatku neće doći do povrede osobnih podataka navedenih osoba, koje zbog same činjenice da odlučuju o pitanjima specijalizacije psihologa moraju biti svjesni činjenice da podatak o njihovu imenu i prezimenu može biti javno dostupan.
Drugim riječima, u konkretnom slučaju nije omogućen pristup nekim drugim podacima koji bi predstavljali nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba, pa nisu niti povrijeđena legitimna očekivana navedenih osoba.
Posebno se napominje da se žalitelju omogućuje samo pristup onom dijelu zapisnika koji se odnosi na traženje žalitelja (imena i prezimena članova povjerenstva, te dnevni red uz točku 1.1. iz koje je razvidno da se na toj sjednici odlučivalo upravo o predsjedniku prvostupanjskog tijela), dok je ostale dijelove zapisnika (koji se odnose na druge osobe) potrebno prekriti, jer navedeno nije predmet zahtjeva žalitelja.
Slijedom svega navedenog, valjalo je riješiti kao pod točkom 4. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan