KLASA: UP/II-008-07/22-01/162

URBROJ: 401-01/03-22-6

Zagreb, 10. kolovoza 2022.

 

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Dječjeg vrtića „Smješko“ KLASA: 601-02/22-01/02, URBROJ: 2198/12-08-02/22-02 od 7. siječnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

1.    Poništava se rješenje Dječjeg vrtića „Smješko“ KLASA: 601-02/22-01/02, URBROJ: 2198/12-08-02/22-02 od 7. siječnja 2022. godine.

2.    Odobrava se ......... pravo na pristup preslici sljedećih informacija:

-     račun br. 12-12-181 SLIVOPREMA d.o.o.,

-     narudžba broj 3062 IKEA,

-     račun 129/posl1/1 PRIMAT-RD d.o.o.,

-     račun-otpremnica: 3510/13F/2 IVERPAN d.o.o. i

-     račun: 2218/12, 2219/12, 2220/12, 2221/12, 1/13 i 35/13 ŠKRINJICA d.o.o.

3.    Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici sljedećih informacija:

-     račun-otpremnica: 000015 i račun-otpremnica: 100006 NISA d.o.o., na način da se na istima prekriju podaci o imenu i prezimenu fizičke osobe koja je fakturirala račun,

-     račun-otpremnica broj: 241/3008 MERKUR-HRVATSKA d.o.o., na način da se na istom prekriju podaci o imenu i prezimenu fizičke osobe koja je izdala račun,

-     račun broj: 369/201/1, 504/201/1, 1446/201/1 i 802/201/1 ŠKRINJICA d.o.o., na način da se na istima prekrije potpis fizičke osobe koja je fakturirala račun,

-     račun broj: 18904/100/48 FLIBA d.o.o., na način da se na istom prekriju podaci o imenu i prezimenu fizičke osobe blagajnika i

-     ponuda broj: 525/2019 USLUGA d.o.o., na način da se na istom prekriju podaci o imenu i prezimenu fizičke osobe koja je sastavila račun,

te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

4.    Obavještava se ......... da je tražena informacija iz točke 6. zahtjeva za pristup informacijama tko su članovi Upravnog vijeća, tko ih je i kada imenovao javno dostupna na poveznici https://vrtic-smjesko.hr/index.php/upravno-vijece/ i da je tražena informacija iz točke 7. zahtjeva za pristup informacijama tko je i kada postavljen za v.d. ravnateljicu, nakon što je suspendirana ravnateljica ........., te tko ju je, kada i temeljem koje odluke imenovao za v.d. ravnateljicu javno dostupna na poveznici https://vrtic-smjesko.hr/wp-content/uploads/2022/03/Odluka-o-imenovanju-vd-ravnateljice-julijane-Begonja-1.pdf.

5.    Odbacuje se točke 2. i 5. zahtjeva za pristup informacija ......... kojim su zatražene informacije tko sve koristi vozilo kupljeno za vrtić i u koju svrhu, te da li tko to vozilo i od kada koristi za potrebe dolaska na posao i da li u vrtiću postoji radno mjesto zamjenika ravnatelja i u kojem je općem aktu to mjesto navedeno.

6.    Nalaže se Dječjem vrtiću „Smješko“ da postupi sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja.

7.    Predmet se vraća Dječjem vrtiću „Smješko“ na ponovni postupak u dijelu zahtjeva za pristup informacijama ......... pod točkom 3. tko od zaposlenika (po imenu i prezimenu) vrtića prima naknadu za prijevoz na posao, od kada i u kojem iznosu od 2017. godine do dana podnošenja zahtjeva, pod točkom 4. da li je nekom od zaposlenika vršena isplata na ruke, kada, koliko i kome te pod točkom 8. pod stavkom „ostale usluge“ dostavu svih plaćenih usluga od 2019. do 2021. godine specificirano.


O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem Dječjeg vrtića „Smješko“ odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 19. prosinca 2021. godine kojim su zatražene informacije: kopije plaćenih računa za opremu (namještaj) za dječji vrtić (za interijer i eksterijer-dvorište) od osnutka vrtića do dana podnošenja zahtjeva, tko sve koristi vozilo kupljeno za vrtić i u koju svrhu, te da li i tko to vozilo i od kada koristi za potrebe dolaska na posao, tko od zaposlenika vrtića prima naknadu za prijevoz na posao, od kada i u kojem iznosu od 2017. do dana podnošenja zahtjeva, da li je nekom od zaposlenika vršena isplata na ruke, kada, koliko i kome, da li u vrtiću postoji radno mjesto zamjenik ravnatelja, u kojem je općem aktu to mjesto navedeno, tko su članovi Upravnog vijeća, tko ih je i kada imenovao, tko je i kada postavljen za v.d. ravnateljicu te tko ju je, kada i temeljem koje odluke imenovao za v.d. ravnateljicu te pod stavkom „ostale usluge“ traži dostavu svih plaćenih usluga od 2019. do 2021. godine specificirano, temeljem članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što predmetni zahtjev ne sadrži sve propisane elemente iz članka 18. stavka 3. istog Zakona.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj navodi da je rješenje nezakonito jer nema zakonsko utemeljenje, obrazloženje je nejasno i nema uputu o pravnom lijeku. Navodi da nezakonita rješenja ukazuju na to da Općina Vir i njena trgovačka društva i ustanova skrivaju od javnosti podatke o trošenju javnog novca, o možebitnom trošenju javnog novca i sklapanju nezakonitih i štetnih ugovora, ne naplatu dospjelih potraživanja. Navodi kako je skrivanjem traženih informacija dokaz netransparentnosti i nezakonitog rada navedenih tijela. Napominje kako ne traži pravo na pristup informacijama za privatne stvari, već za javne stvari. Predlaže da se žalba prihvati.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 19. prosinca 2021. godine zatražila od Dječjeg vrtića „Smješko“, kao tijela javne vlasti, dostavu sljedećih informacija: „1. kopije plaćenih računa za opremu (namještaj) za dječji vrtić (za interijer i eksterijer-dvorište) od osnutka vrtića do danas, 2. tko sve koristi vozilo kupljeno za vrtić i u koju svrhu. Naročito molim odgovor da li i tko to vozilo i od kada koristi za potrebe dolaska na posao, 3. tko od zaposlenika (po imenu i prezimenu) vrtića prima naknadu za prijevoz na posao, od kada i u kojem iznosu. Navedene podatke dostaviti od 2017. do danas, 4. da li je nekom od zaposlenika vršena isplata na ruke, kada, koliko i kome, 5. da li u vrtiću postoji radno mjesto zamjenik ravnatelja, u kojem je općem aktu to mjesto navedeno, 6. tko su članovi Upravnog vijeća, tko ih je i kada imenovao, 7. tko je i kada postavljen za v.d. ravnateljicu, a nakon što je suspendirana ravnateljica ........., te tko ju je, kada i temeljem koje odluke imenovao za v.d. ravnateljicu i 8. pod stavkom „ostale usluge“ molim da mi se dostave sve plaćene usluge od 2019. do 2021. godine i to specificirano.“

Također je utvrđeno da je tijelo javne vlasti povodom navedenog zahtjeva donijelo osporeno rješenje KLASA: 601-02/22-01/02, URBROJ: 2198/12-08-02/22-02 od 7. siječnja 2022. godine, kojim je odbilo zahtjev žaliteljice temeljem članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer predmetni zahtjev ne sadrži sve zakonom propisane elemente obuhvaćene člankom 18. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je Općina Vir dana 23. prosinca 2021. godine ustupila na rješavanje zahtjev za pristup informacijama žaliteljice od 19. prosinca 2021. godine, koji zahtjev je naslovljen na Dječji vrtić „Smješko“, Vir te da se odbija predmetni zahtjev jer isti ne sadrži sve zakonom propisane elemente iz članka 18. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Uvidom u osporeno rješenje utvrđeno je da isto ne sadrži uputu o pravnom lijeku čiji je sadržaj propisan u članku 98. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine, broj 47/09), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva. Međutim u članku 111. stavku 2. istoga Zakona propisano je kad u rješenju nije dana nikakva uputa o pravnom lijeku ili je ta uputa nepotpuna, stranka može postupiti po važećim propisima, a može u roku od 30 dana zatražiti od javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo dopunu rješenja u tom dijelu te da u takvom slučaju rok za žalbu teče od dana dostave dopunjenog rješenja.

Sukladno navedenom, žaliteljica je iskoristila svoje pravo na žalbu po važećem propisu, unatoč tome što osporeno rješenje ne sadrži uputu o pravnom lijeku.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 18. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da pisani zahtjev sadrži: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

Sukladno članku 20. stavku 1. istoga Zakona propisano je da će na temelju zahtjeva za pristup informaciji tijelo javne vlasti odlučiti najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. U stavku 2. istoga članka je propisanoj da u slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti će bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.

Prema članku 21. stavku 1. istoga Zakona ako tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, a ima saznanja o tijelu koje je posjeduje, dužno je, bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev tome tijelu, a o čemu će obavijestiti podnositelja. Rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je nadležno tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.

Sukladno traženju Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/22-01/162, URBROJ: 401-01/03-22-2 od 21. veljače 2022. godine za dostavom traženih informacija, tijelo javne vlasti je uz očitovanje KLASA: 601-02/22-01/04, URBROJ: 2198-12-08-02-12-02 od 17. ožujka 2022. godine (dalje u tekstu: očitovanje tijela javne vlasti) dostavilo tražene informacije iz točke 1. predmetnog zahtjeva račune za opremu dječjeg vrtića u periodu od 2010. godine do 2022. godine, dok se u pogledu računa za razdoblje prije 2010. godine očitovalo da ih ne posjeduje jer ih nije dužno imati sukladno odredbi članka 10. Zakona o računovodstvu. U odnosu na točku 2. predmetnog zahtjeva tijelo javne vlasti se očitovalo da ne posjeduje vozilo u svojem vlasništvu, dok se u pogledu točke 3. predmetnog zahtjeva očitovalo o pravu zaposlenika na naknadu za prijevoz. Nadalje, u pogledu točke 4. predmetnog zahtjeva navodi se da se takvo postavljeno pitanje ne može smatrati zahtjevom. U pogledu točke 5. zahtjeva citirana je odredbe Statuta i Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu tijela javne vlasti te odredba članka 37.a Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. U pogledu točke 6. predmetnog zahtjeva navode se članovi Upravnog vijeća te da je ista informacija objavljena na web stranici tijela javne vlasti. U pogledu točke 7. navodi se akt tijela javne vlasti kojim je imenovana vršiteljica dužnosti tijela javne vlasti te da je informacija javno objavljena na web stranici tijela javne vlasti, dok se u odnosu na točku 8. zahtjeva navodi da je isti nejasan jer nije moguće utvrditi podatak koji se traži.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta te utvrdio kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljičinog zahtjeva za pristup informacijama pogrešno utvrdilo činjenično stanje i pogrešno primijenilo zakonske odredbe te da osporeno rješenje treba poništiti.

Prema mišljenju Povjerenika za informiranje, zahtjev žaliteljice od 19. prosinca 2021. godine, koji je predmet ovog postupka, predstavlja zahtjev za pristup informacijama, odnosno isti sadrži sve sastojke propisane odredbom članka 18. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, predmetni zahtjev sadrži naziv tijela javne vlasti kojemu se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije te ime, prezime, adresu podnositeljice zahtjeva te unatoč tome što predmetni zahtjev ne sadrži podatak o sjedištu (adresi) Dječjeg vrtića „Smješko“, Općina Vir, koja je zaprimila predmetni zahtjev, je isti ispravno ustupila Dječjem vrtiću „Smješko“.

U drugostupanjskom postupku je utvrđeno da je tijelo javne vlasti osporenim rješenjem odbilo predmetni zahtjev žaliteljice smatrajući da isti ne sadrži sve zakonom propisane elemente, međutim navedenu odluku nije potkrijepilo nikakvim obrazloženjem niti se pozvalo na zakonsku odredbu temeljem koje je odbilo predmetni zahtjev.

Iz svega navedenog proizlazi da je počinjena bitna povreda odredaba upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku, kojom se obvezuje prvostupanjsko tijelo da u obrazloženju rješenja navede razloge koji su bili odlučni za rješavanje upravne stvari.

Posebno se ističe važnost obrazloženja rješenja, jer obrazloženje omogućava stranci da pomoću žalbe zaštiti svoje interese i pokuša pobiti navode iz rješenja tijela javne vlasti. Kada rješenje nema valjano obrazloženje, podnositelj zahtjeva je doveden u nejednak položaj u odnosu na tijelo i ne može u potpunosti ostvariti svoje ustavom zajamčeno pravo na žalbu.

Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo javne vlasti izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Sukladno navedenom, pristup informacijama u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva, npr. određenog dokumenta, računa, pravilnika ili drugog zapisa podataka, odnosno do koje bi moglo doći jednostavnim pretraživanjem elektroničke baze podataka i drugih evidencija koje inače vodi, te tijelo javne vlasti može korisniku dati više zapisa podataka iz kojih može bez potrebe i angažmana tijela javne vlasti za izradom nove informacije doći do zatražene informacije.

U drugostupanjskom je postupku uvidom u predmetni zahtjev utvrđeno da je isti u većini postavljen u obliku pitanja, međutim predmetnim zahtjevom žaliteljica traži kopije računa za opremu tijela javne vlasti, odluke o imenovanju članova Upravnog vijeća, odluke o imenovanju vršitelja dužnosti ravnatelja, pravo na naknadu za prijevoz zaposlenika, odnosno traži preslike gotovih informacija koje tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva za pristup informacijama.

Prema odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

U članku 16. stavku 3. istoga Zakona propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. tog članka, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

U drugostupanjskom postupku, Povjerenik za informiranje je utvrdio da tražene informacije iz točke 1. zahtjeva za pristup informacijama kojim je žaliteljica tražila kopije plaćenih računa za opremu (namještaj) za dječji vrtić (interijer i eksterijer-dvorište) od osnutka vrtića do dana podnošenja predmetnog zahtjeva predstavljaju podatak o raspolaganju javnim sredstvima te da su sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama iste dostupne javnosti bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.

Naime, tražene informacije računi koje je tijelo javne vlasti platilo za opremu, odnosno uređenje tijela javne vlasti su informacije koje se odnose na raspolaganje javnim sredstvima.

Nadalje, u drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako u pogledu traženih informacije iz točke 2. izreke ovoga rješenja nije moguće primijeniti zakonska ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, te da treba žaliteljici u cijelosti omogućiti pristup traženim informacijama.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da tražene informacije iz točke 2. izreke ovoga rješenja sadrže ime i prezime te potpis direktora pravne osobe koja je izdala račune te ime i prezime ravnateljice tijela javne vlasti, međutim Povjerenik za informiranje smatra da u konkretnom slučaju ne prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se imena i prezimena zaposlenika tijela javne vlasti ne štite prema već ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje te Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, dok su podaci o osobi ovlaštenoj za zastupanje pravne osobe javno objavljeni u sudskom registru.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točki 1., 2. i 6. izreke rješenja.

U pogledu traženih informacija iz točke 3. izreke ovoga rješenja kopije plaćenih računa za opremu (namještaj) za dječji vrtić, utvrđeno je sljedeće.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Prema članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. toga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku, a temeljem odredbe članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje je utvrdio da u odnosu na podatke navedene u točki 3. izreke ovog rješenja ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanjem pristupa istim došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom su prikupljeni i zloporabe osobnih podataka.

Vezano za podatke koji se zaštićuju, ističe se kako iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave u odnosu na taj dio zatraženih informacija, niti se iste odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tog dijela traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točkama 1., 3. i 6. izreke rješenja.

Vezano za točke 6. i 7. zahtjeva za pristup informacija, kojim su zatražene informacije tko su članovi Upravnog vijeća, tko ih je i kada imenovao i tko je i kada postavljen za v.d. ravnateljicu, nakon što je suspendirana ravnateljica Jagoda Radović, te tko ju je, kada i temeljem koje odluke imenovao za v.d. ravnateljicu, u dostavljenom očitovanju tijela javne vlasti navode se članovi Upravnog vijeća te da se popis članova Upravnog vijeća nalazi na web stranici tijela javne vlasti. Nadalje navodi se da su tri člana Upravnog vijeća imenovani odlukom načelnika Općine Vir od 30. studenoga 2018. godine, jedan član Upravnog vijeća kao predstavnik odgojitelja izabran je na sjednici odgojiteljskog vijeća 29. studenoga 2018. godine, dok je jedan član Upravnog vijeća iz redova roditelja izabran na roditeljskom sastanku održanom dana 20. studenoga 2018. godine. U pogledu točke 7. predmetnog zahtjeva u očitovanju se navodi da je Upravno vijeće odlukom od 5. ožujka 2018. godine imenovalo ......... za vršitelja dužnosti ravnatelja tijela javne vlasti te da se navedena odluka nalazi na web stranici tijela javne vlasti.

Nadalje, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da su tražene informacije javno objavljene na internetskoj stranici tijela javne vlasti na poveznici iz točke 4. izreke rješenja.

Odredbom članka 23. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kada obavještava korisnika da je informacija javno objavljena.

Kako su tražene informacije iz točke 6. i 7. predmetnog zahtjeva javno dostupne, Povjerenik za informiranje je na temelju odredbe članka 23. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama izdao obavijest žaliteljici da su tražene informacije iz točke 6. i 7. zahtjeva za pristup informacijama javno objavljene, iz kojeg razloga je odlučeno kao pod točkom 4. izreke rješenja.

Vezano za točke 2. i 5. zahtjeva za pristup informacija, kojim su zatražene informacije tko sve koristi vozilo kupljeno za vrtić i u koju svrhu, te da li tko to vozilo i od kada koristi za potrebe dolaska na posao i da li u vrtiću postoji radno mjesto zamjenik ravnatelja, u kojem je općem aktu to mjesto navedeno, u dostavljenom očitovanju tijela javne vlasti navodi se da tijelo javne vlasti ne posjeduje vozilo u svom vlasništvu te da ne postoji posebno radno mjesto zamjenika ravnatelja, a što proizlazi iz Statuta i Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Dječjeg vrtića „Smješko“, koji dokumenti su javno objavljeni na web stranici tijela javne vlasti, a da u slučaju privremene spriječenosti ravnatelja da obavlja povjerene poslove, obavljanje tih poslova je regulirano člankom 37.a Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju kojim je propisano da ravnatelja vrtića u slučaju privremene spriječenosti u obavljanju ravnateljskih poslova, zamjenjuje osoba iz reda članova Odgojiteljskog vijeća koju za to odredi Upravno vijeće u roku od tri dana od početka spriječenosti ravnatelja vrtića. Iz navedenog očitovanja tijela javne vlasti proizlazi da tijelo javne vlasti ne posjeduje informacije iz točke 2. i 5. zahtjeva za pristup informacijama žaliteljice.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da žaliteljica u zahtjevu za pristup informacijama kao ni u žalbi nije svoju tvrdnju o postojanju traženih informacija iz točke 2. i 5. zahtjeva potkrijepila nikakvim dokazom.

Posebno se naglašava da nije u nadležnosti Povjerenika za informiranje da utvrđuje obvezu tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup postojećoj informaciji.

Prema odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti će rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Stoga je odlučeno kao u točki 5. izreke rješenja.

U pogledu zahtjeva za pristup informacijama žaliteljice pod točkom 3. tko od zaposlenika (po imenu i prezimenu) vrtića prima naknadu za prijevoz na posao, od kada i u kom iznosu od 2017. godine do dana podnošenja zahtjeva, pod točkom 4. da li je nekom od zaposlenika vršena isplata na ruke, kada, koliko i kome te pod točkom 8. pod stavkom „ostale usluge“ dostavu svih plaćenih usluga od 2019. do 2021. godine specificirano, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno sljedeće.

Iz dostavljenog očitovanja tijela javne vlasti vezano za točku 3. predmetnog zahtjeva proizlazi da naknadu za prijevoz za posao primaju svi zaposlenici tijela javne vlasti koji nemaju prebivalište na području Općine Vir i to u iznosu na temelju potvrde o cijeni karte koje izdaje Javni autoprijevoznik Liburnija ovisno o mjestu stanovanja.

Sukladno navedenom, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da tijelo javne vlasti posjeduje traženu informaciju, međutim istu s imenom i prezimenom zaposlenika koji primaju naknadu za prijevoz na posao, od kada i u kojem iznosu počevši od 2017. godine tijelo javne vlasti nije dostavilo Povjereniku za informiranje na uvid u ovom drugostupanjskom postupku.

Nadalje, u dostavljenom očitovanju tijela javne vlasti vezano za točku 4. i 8. predmetnog zahtjeva navodi se da se postavljeno pitanje ne može smatrati zahtjevom za pristup informacijama, odnosno da je zahtjev nejasan i nepodoban za postupanje jer nije moguće utvrditi koji se podatak traži.

Napominje se da je odredbom članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacija propisana mogućnost tijelu javne vlasti da u slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva pozove podnositelja da isti ispravi u roku od pet dana te ukoliko isti ne ispravi zahtjev, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev.

U drugostupanjskom postupku je uvidom u spis predmeta utvrđeno da tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku nije pozvalo žaliteljicu na ispravak predmetnog zahtjeva ukoliko je smatralo da je zahtjev za pristup informacijama u navedenim točkama nepotpun ili nerazumljiv.

Nadalje, u drugostupanjskom postupku je uvidom u točku 4. predmetnog zahtjeva za pristup informacijama utvrđeno da žaliteljica u obliku pitanja traži informaciju da li tijelo javne vlasti vrši isplate zaposlenicima na ruke. Prema mišljenju Povjerenika za informiranje ukoliko tijelo javne vlasti isplaćuje na ruke zaposlenika određena materijalna prava zaposlenika utvrđena ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, ugovorom o djelu ili slično, u tom bi se slučaju radilo o informaciji koju bi računovodstvo tijela javne vlasti trebalo posjedovati.

Vezano za točku 8. predmetnog zahtjeva za pristup informacijama kojim je žaliteljica tražila informaciju pod stavkom „ostale usluge“ dostavu svih plaćenih usluga od 2019. do 2021. godine specificirano, u drugostupanjskom je postupku izvršen uvid na web stranicu tijela javne vlasti na poveznicu https://vrtic-smjesko.hr/index.php/financijska-izvjesca/ na kojoj se nalaze financijska izvješća za period od 2019. godine do 2021. godine i koji sadrže stavku „ostale usluge“. Napominje se da tijelo javne vlasti u slučaju kada smatra da je zahtjev nepotpun ili nerazumljiv ima mogućnost sukladno ranije citiranoj odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama zatražiti ispravak zahtjeva.

Na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u točki 7. izreke rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari, dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

Tijelo javne vlasti je u ponovnom postupku dužno razmotriti točku 3., 4. i 8. zahtjeva za pristup informacijama žaliteljice, utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                               POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan