KLASA: UP/II-008-07/22-01/1137
URBROJ: 401-01/06-22-2
Zagreb, 22. rujna 2022. godine
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Gline, KLASA: 008-01/21-01/04, URBROJ: 2176/20-01-21-5 od 21. srpnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Gline, KLASA: 008-01/21-01/04, URBROJ: 2176/20-01-21-5 od 21. srpnja 2022. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici sljedećih informacija:
- Tablica utroška sredstava Proračunske zalihe Državnog proračuna RH za 2020. g. sukladno rješenjima o odobrenju sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica šteta od potresa na području Sisačko-moslavačke županije – Grad Glina razdoblje od 1. siječnja 2021. – 31. ožujka 2021., i
- Odluka Gradonačelnika Grada Gline KLASA: 814-04/21-0/06, URBROJ: 2176/20-04-21-1 od 8. ožujka 2021. godine, o imenovanju Povjerenstva za provođenje Javnog poziva za dodjelu novčane pomoći za refundaciju izdataka za privremenu i nužnu zaštitu i popravak oštećenja nastalih uslijed potresa na području Grada Gline.
3. Nalaže se Gradu Glini da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Grada Gline odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 16. ožujka 2021. godine kojim je obzirom na Odluku Gradskog vijeća Grada Gline sa sjednice održane 10. veljače 2021. godine tražio podatke o ukupnom iznosu utrošenih sredstava iz novčane zalihe na dan 15. ožujka 2021. godine, ukupni fakturirani iznos za troškove izuzete od Javnog poziva te Odluku o imenovanim članovima povjerenstva nadležnog za provedbu navedene Odluke, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da istu ulaže zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede prava na obrazloženu odluku javnopravnog tijela te pogrešne primjene materijalnog prava. Nadalje, navodi da se prethodno po predmetnom zahtjevu kod Povjerenika za informiranje vodio postupak po žalbi zbog tzv. šutnje uprave Grada Gline, u kojem je u drugostupanjskom rješenju prvostupanjskom tijelu ukazano na obvezujuću odredbu o neprovođenju testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju kada se radi o sredstvima iz javnog proračuna odnosno na članak 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U odnosu na razlog odbijanja koji je naveden u osporenom rješenju žalitelj navodi kako je zaključak tijela javne vlasti izveden bez dokaza te da ono u potpunosti zanemaruje svoje obveze rješavanja pojedinačnih zahtjeva za pristup informacijama sukladno zakonskim odredbama, pri čemu ističe da se iz klasifikacijske oznake prvostupanjskog tijela može zaključiti kako se radi o 4. predmetu u 2021. godini, a iz čega je jasno da se ne može govoriti o opterećenju učestalim zahtjevima i onemogućavanju obavljanja drugih poslova. Uz navedeno napominje kako je i rješavanje zahtjeva za pristup informacijama također redovni posao tijela javne vlasti. Posebno ističe da osporeno rješenje ne sadrži nikakvo obrazloženje nego samo prepisanu zakonsku odredbu, odnosno ne sadrži jasne i potpune razloga za njegovo donošenje. Zaključno navodi kako je osporenim rješenjem došlo do povrede njegovog prava na pristup informacijama, jer osporeno rješenje ne sadrži niti jedan razlog za odbijanje njegovog zahtjeva niti se pozvalo na odredbu Zakona o pravu na pristup informacijama koja bi opravdavala uskratu zatraženih informacija, a da je jasno da se informacije koje je tražio odnose na informacije Grada Gline o raspolaganju sredstvima koja su mu dodijeljena za sanaciju posljedica od potresa, čija je objava u javnom interesu. Od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Žalitelj se dana 2. rujna 2022. godine obratio žalbenom tijelu s upitom o statusu rješavanja njegove žalbe koju je podnio Gradu Glini, nakon čega je pretragom Upisnika koji se po žalbama korisnika vode kod Povjerenika za informiranje utvrđeno da prvostupanjsko tijelo istu nije dostavilo Povjereniku za informiranje.
Slijedom navedenog, aktom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: 008-04/22-01/1057, URBROJ: 401-01/06-22-2 od 5. rujna 2022. godine od Grada Gline je zatražena dostava spisa predmeta po žalbi žalitelja na nadležno postupanje te je navedeno tijelo javne vlasti aktom KLASA: 008-01/21-01/4, URBROJ: 2176-20-3-22-11 od 13. rujna 2022. godine dostavilo informacije koje su predmet ovog postupka. U citiranom aktu Grad Glina se očitovao kako predmetna žalba nije bila zaprimljena kod prvostupanjskog tijela, pa se iz navedenog razloga po istoj nije ranije postupilo.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 16. ožujka 2021. godine Gradu Glini kao tijelu javne vlasti podnio zahtjev za pristup informacijama, kojim je zatražio sljedeće: „S obzirom da je Odlukom Gradskog vijeća Grada Gline sa sjednice održane 10. veljače 2021. godine propisano da će se sredstva za pripremu terena za postavljanje kontejnera/mobilnih kućica za privremeni smještaj nadoknađivati bez obveze provođenja javnog poziva i izravno izvoditeljima navedenih radova (Odluka o načinu raspodjele raspoloživih sredstava pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak oštećenja nastalih uslijed potresa na području Grada Gline – članak 4. stavak 1.) te da je istom Odlukom uvedeno Povjerenstvo od 7 članova koje će obavljati poslove vezane uz dodjelu novčane pomoći, moli dostavu sljedećih informacija - 1. ukupni iznos utrošenih sredstava iz novčane zalihe od 25 milijuna kuna, sa stanjem na dan 15. ožujka 2021. godine, 2. ukupni fakturirani iznos za troškove iz članka 3. točke 1. i točaka 7. – 9. Odluke (troškovi izuzeti od Javnog poziva) dostavljen Gradu Glini, sa stanjem na dan 15. ožujka 2021. godine, 3. presliku Odluke o imenovanim članovima Povjerenstva koje je nadležno za provedbu Odluke.“
Također je utvrđeno da je Grad Glina o gore navedenom zahtjevu žalitelja, postupajući po nalogu Povjerenika za informiranje iz rješenja KLASA; UP/II-008-07/21-01/461, URBROJ: 401-01/14-21-1 od 2. srpnja 2021. godine, donio u ovom postupku osporeno rješenje KLASA: 008-01/21-01/04, URBROJ: 2176/20-01-21-5 od 21. srpnja 2022. godine, kojim je odbijen navedeni zahtjev žalitelja, pozivom na odredbu članka 25. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U obrazloženju osporenog rješenja je naveden sadržaj predmetnog zahtjeva žalitelja te je kao razlog odbijanja istog citirana odredba članka 25. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, bez ikakvog dodatnog obrazloženja.
U žalbenom postupku je izvršen uvid u spis predmeta žalbenog tijela KLASA; UP/II-008-07/21-01/461 koji se također vodio povodom predmetnog zahtjeva te u informacije koje su predmet ovog postupka te je zaključeno kako se u konkretnom slučaju ne može prihvatiti stav prvostupanjskog tijela iz osporenog rješenja, da bi se radilo o tzv. zlouporabi prava od strane žalitelja. Naime, prvostupanjsko tijelo za svoju odluku nije pružilo nikakve argumente niti je takav zaključak potkrijepljen dokumentacijom u spisu predmeta. Pri tome treba imati u vidu činjenicu da je uvidom u dostavljene informacije koje su predmet ovog postupka i odnose se na više zahtjeva utvrđeno da se radi o manje od 20 ispisanih stranica.
Stoga osnovano žalitelj u žalbi navodi da pobijano rješenje nema razloga u odlučnim činjenicama, s obzirom da se obrazloženje pobijanog rješenja svodi na puko reproduciranje odredbe članka 23. stavka 5. točka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, te iz obrazloženja pobijanog rješenja nije razvidno u čemu bi se sastojalo opterećivanje rada i funkcioniranja tijela javne vlasti.
Osim navedenog, iz dokumentacije u spisima predmeta žalbenog tijela je utvrđeno kako je žalitelj uz podnesak upućen Povjereniku za informiranje 2. rujna 2022. godine priložio presliku elektroničke komunikacije kojom je podnio predmetnu žalbu 30. srpnja 2022. godine na službenu adresu elektroničke pošte tadašnjeg službenika za informiranje (sada zamjenika službenika za informiranje) u Gradu Glini, a koja je i danas njegova službena adresa navedena na internetskoj stranici tijela javne vlasti, pa je dvojbena tvrdnja prvostupanjskog tijela da predmetna žalba kod njih nije zaprimljena.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.
S obzirom na razlog odbijanja zahtjeva žalitelja prvostupanjsko tijelo u odnosu na informacije koje su predmet postupka nije ni odlučivalo o njihovoj dostupnosti, pa je stoga nakon uvida u dostavljene predmetne informacije tablice u žalbenom postupku razmotreno može li se žalitelju odobriti pristup navedenim informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Dakle, u konkretnom slučaju informacije koje žalitelj traži predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima, u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u žalbenom je postupku zaključeno kako se na iste ne mogu primijeniti zakonska ograničenja pristupa informacijama. Pri tome se ističe kako se Tablica utroška sredstava navedena u izreci ovog rješenja direktno odnosi na raspolaganje javnim sredstvima a ne sadrži podatke iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, što znači da se u konkretnom slučaju u pogledu te informacije nije trebalo niti provoditi test razmjernosti i javnog interesa, i da ona stoga automatski slijedom izričite zakonske odredbe treba biti dostupna javnosti.
Uvidom u predmetnu Odluku Gradonačelnika Grada Gline o imenovanju Povjerenstva koja je navedena u izreci ovog rješenja je utvrđeno kako ista sadrži osobne podatke odnosno podatke o članovima Povjerenstva za provođenje Javnog poziva za dodjelu novčane pomoći za refundaciju izdataka za privremenu i nužnu zaštitu i popravak oštećenja nastalih uslijed potresa na području Grada Gline. Nadalje je utvrđeno kako navedeno Povjerenstvo ima za obavljanje svojih poslova pravo na naknadu troškova za rad u Povjerenstvu prema održanim sjednicama, osim onih članova koji su zaposlenici Grada Gline.
Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.
U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Naime, člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, naravno, uvažavajući preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa.
Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Dakle, u konkretnom slučaju informacije koje žalitelj traži predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima (isplate za rad na sjednicama Povjerenstva), u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Uvidom u predmetnu Odluku Gradonačelnika je također utvrđeno da je njome određeno kako Povjerenstvo obavlja poslove pregledavanja pristiglih zahtjeva, utvrđivanja prijedloga liste krajnjih korisnika novčane pomoći s iznosom dodijeljene novčane pomoći te sastavljanja prijedloga korisnika novčane pomoći. S obzirom da se radi o informacijama od iznimnog javnog interesa, u žalbenom je postupku zaključeno kako je vrlo važno da cijeli postupak raspodjele raspoloživih sredstava iz Državnog proračuna za pomoć nakon potresa bude transparentan te da je u interesu svih građana da se zna tko su članovi Povjerenstva koje obavlja poslove navedene raspodjele. Osim toga, predviđena je naknada za one članove koji nisu zaposlenici Grada Gline (koji primaju plaću iz javnih sredstava), pa se javni interes za pristup takvim informacijama podrazumijeva sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09. i 110/21.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkom 1., 2., 3. i 5. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan