KLASA: UP/II-008-07/22-01/937
URBROJ: 401-01/10-22-2
Zagreb, 29. rujna 2022. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15, 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Upravnog suda u Rijeci, broj PPI-4/2022 od 14. srpnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Upravnog suda u Rijeci, broj PPI-4/2022 od 14. srpnja 2022. godine kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je tražio podatak o novčanim iznosima koje je sudac ......... primio od tvrtke LEXPERA d.o.o. za objavu stručnog članka, odnosno održavanje praktikuma, temeljem članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da se ne radi o informaciji u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom opisuje tijek prvostupanjskog postupka. Navodi da je od Upravnog suda u Rijeci dobio podatak da je 22. travnja 2022. godine evidentiran kao dan u kojem je sudac ......... bio na službenom putu u Zagrebu, te da je za navedeni dan koristio dnevnicu i i putne troškove koji su mu isplaćeni od strane Upravnog suda u Rijeci. Smatra da je iz potonjeg razvidno da je Upravni sud u Rijeci predavanje suca ......... tretirao kao službenu radnju suda, odnosno da Upravni sud u Rijeci mora raspolagati informacijom o primicima na ime honorara koje je navedeni sudac ostvario tijekom aktivnosti koje je obavljao kao sudac ispred Upravnog suda u Rijeci. Predlaže da žalba prihvati.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 11. srpnja 2022. godine od Visokog upravnog suda Republike Hrvatske tražio sljedeće informacije: 1) novčani iznos koji je ........., sudac Upravnog suda u Rijeci, primio od nakladnika IUS-INFO, odnosno tvrtke LEXPERA d.o.o. za objavu svog stručnog članka „Upravno pravo: glavne vrste javnopravnih tijela, na stranici https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-središtu/49390 od 8. veljače 2022. godine, 2) novčani iznos koji je ........., sudac Upravnog suda u Rijeci, primio s osnova praktikuma koji je navedeni sudac održao dana 22. travnja 2022. godine u hotelu „International“ u Zagrebu 22. travnja 2022. godine iz područja upravnog prava pod nazivom „Sudjelovanje u upravnom postupku i upravnom sporu – pitanja iz prakse“ u organizaciji tvrtke LEXPERA d.o.o.
Dopisom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj: PPI-13/2022 od 12. srpnja 2022. godine zahtjev žalitelja ustupljen je na rješavanje Upravnom sudu u Rijeci (dalje u tekstu: prvostupanjsko tijelo).
Postupajući po navedenom zahtjevu, prvostupanjsko tijelo je donijelo osporeno rješenje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao niti stvaranje nove informacije.
Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da traženi podaci ne predstavljaju informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Dopisom Ureda povjerenika za informiranje, KLASA: 008-04/22-01/744, URBROJ: 401-01/10-22-4 od 3. kolovoza 2022. godine od prvostupanjskog tijela zatraženo je da se očituje posjeduje li informacije koje su predmet postupka, odnosno podatak o novčanim iznosima koje je sudac ......... primio od tvrtke LEXPERA d.o.o. za objavu stručnog članka „Upravno pravo: glavne vrste javnopravnih tijela“, odnosno s osnova praktikuma koji je sudac ......... održao dana 22. travnja 2022. godine u Zagrebu pod nazivom „Sudjelovanje u upravnom postupku i upravnom sporu-pitanja iz prakse“.
Dana 22. kolovoza 2022. godine Ured povjerenika za informiranje zaprimio je dopis prvostupanjskog tijela, broj: PPI-4/2022 od 16. kolovoza 2022. godine u kojem se u bitnom navodi da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje tražene informacije, nije ih izradio ili dobio od druge osobe, niti je informacija nastala u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom suda. Dalje se navodi da važeći propisi ne obvezuju niti ovlašćuju sudove da vode evidencije o objavljenim radovima i predavanjima sudaca, kao niti evidenciju o eventualno ostvarenim iznosima autorskog honorara za navedene radnje. Zaključno se navodi da Upravni sud u Rijeci nema osnove niti ovlasti voditi takve evidencije, niti ih vodi, iz kojeg razloga zatraženi podaci ne predstavljaju informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama
Sama činjenica što je prvostupanjsko tijelo uputilo navedenog suca na službeni put, ne znači da prvostupanjsko tijelo mora posjedovati podatak o eventualno ostvarenom primitku suca s osnova autorskog honorara.
Naime, pravilno prvostupanjsko tijelo navodi da, osim što ne posjeduju traženu informaciju, niti nema ovlasti voditi takvu evidenciju, a žalbeni navodi žalitelja ničim nisu doveli u pitanje činjenicu da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje traženu informaciju.
Člankom 23. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Slijedom navedenog, pravilnom primjenom članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je odbaciti, a ne odbiti zahtjev žalitelja.
Ako prvostupanjsko tijelo nije dobilo traženu informaciju od navedenog suca, tada istu informaciju ne posjeduje, a do rasprave o tome radi li se o informaciji moglo bi doći tek kad bi prvostupanjsko tijelo posjedovalo tražene informacije, što ovdje nije slučaj.
Međutim, navedeni propust prvostupanjskog tijela nije utjecao na prava žalitelja u ovom postupku, jer se žalitelju ne može omogućiti pristup informaciji koju prvostupanjsko tijelo uopće ne posjeduje.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09, 110/21) trebalo je odbiti žalbu žalitelja kao neosnovanu, jer opisani propust prvostupanjskog tijela nije utjecao na prava žalitelja u ovom postupku.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan