KLASA: UP/II-008-07/22-01/835
URBROJ: 401-01/10-22-4
Zagreb, 29. rujna 2022. godine
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Primorsko-goranske županije, KLASA: UP/I-008-01/22-01/5, URBROJ: 2170-03-8/5-22-3 od 8. lipnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Primorsko-goranske županije, KLASA: UP/I-008-01/22-01/5, URBROJ: 2170-03-8/5-22-3 od 8. lipnja 2022. godine kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio preslike zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola za građenje na kč. br. 3161/3, k.o. Kostrena-Lucija, kao i preslike priloga dostavljenih uz zahtjeve za izdavanje navedenih dozvole, temeljem članaka 15. stavka 2. točaka 4. i 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer tražene informacije sadrže zaštićene osobne podatke, odnosno da se radi o informacijama koje su zaštićene propisima kojima se uređuje intelektualno vlasništvo.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da ne postoji niti jedan od razloga za ograničenje prava na pristup informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama. Navodi da zahtjev za izdavanje građevinske dozvole ne predstavlja autorsko pravo, niti predstavlja zaštićeni osobni podatak. Smatra da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo materijalno pravo. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 1. lipnja 2022. godine tražio dokumentaciju o upravnim postupcima radi izdavanja građevinskih dozvola, a koji su u tijeku i odnose se na katastarsku česticu 3161/3, katastarsku općinu Kostrena Lucija, površine 1626 m2, čiji je vlasnik Dejan Vuletić i to: presliku zahtjeva radi izdavanja građevinskih dozvola, te presliku priloga koji je podnesen zajedno s zahtjevom/zahtjevima radi izdavanja građevinske dozvole, podredno da se dostavi podatak o poslovnim brojevima pod kojima se vode navedeni postupci.
Postupajući po navedenom zahtjevu, prvostupanjsko tijelo je donijelo osporeno rješenje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Prema članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji, ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Sukladno članku 15. stavku 2. točki 5. Zakona o pravu na pristup tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da se pristup traženim informacijama ograničava pozivom na odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno odredbe članka 15. stavka 2. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Dopisom Ureda povjerenika, KLASA: UP/II-008-07/22-01/835, URBROJ: 401-01/10-22-2 od 12. srpnja 2022. godine od prvostupanjskog tijela je zatraženo da se očituje je li odlučeno o zahtjevima za izdavanjem građevinskih dozvola, ili je u tijeku postupak izdavanja građevinskih dozvola. Također je zatražena dostava dokaza o tome da su oba postupka (KLASA: UP/I-361-03/17-06/36 i KLASA: UP/I-361-03/17-06/3) bila u tijeku u trenutku podnošenja zahtjeva za pristup informacijama.
Iz očitovanja prvostupanjskog tijela Uredu povjerenika za informiranje, KLASA: UP/I-008-01/22-01/5, URBROJ: 2170-03-08/5-22-8 od 19. srpnja 2022. godine proizlazi da su u oba predmeta bili odbijeni zahtjevi za izdavanjem građevinske dozvole, odnosno da su u oba slučaja po žalbi investitora poništena prvostupanjska rješenja o odbijanju. Dalje se navodi da je sukladno uputi Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja investitor zaključkom pozvan na dostavu nedostajuće dokumentacije, te da u trenutku podnošenja zahtjeva za pristup informacijama još uvijek nije bio protekao rok u kojem je investitor pozvan dopuniti zahtjev, odnosno da je postupak i dalje u tijeku.
Povjerenik za informiranje ističe da je prvostupanjsko rješenje osnovano na zakonu iz razloga koji se iznose u nastavku ovog rješenja.
Po mišljenju Povjerenika za informiranje, nepristrano i učinkovito vođenje postupka, kakvo u vidu ima odredba članka 15. stavka 3. točka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, znači da prilikom vođenja upravnog postupka treba isključiti svaki mogući utjecaj na službene osobe koje rješavaju u upravnim stvarima.
Osim toga, prvostupanjsko tijelo svoju odluku u ponovljenom postupku mora donijeti upravo temeljem dokumentacije koju žalitelj traži u ovom postupku.
Kad bi se javno objavila dokumentacija na kojoj prvostupanjsko tijelo donosi svoju odluku, a prije donošenja odluke, isto bi bilo nespojivo s učinkovitim vođenjem postupka, jer se ne bi mogao isključiti utjecaj trećih osoba na vođenje postupka ako bi im bila poznata dokumentacija koju tijelo javne vlasti ispituje prije donošenja svoje odluke.
Upravo zbog navedenog, u tome se sastoje osnove sumnje da bi objavljivanje tražene informacije moglo utjecati na vođenje navedenog upravnog postupka u smislu članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, a sama zakonska formulacija „osnove sumnje“ dokazuje da je dovoljno učiniti vjerojatnim mogućnost utjecaja objavljivanja informacija na određeni postupak.
U točki 94. presude suda EU (Veliko vijeće) od 21. rujna 2010. godine, spojeni predmeti C-514/07, C-528/07 i C-532/07) izraženo je stajalište da postoji generalna presumpcija da otkrivanje podneska jedne strane u postupku može utjecati na vođenje postupka, ako je taj postupak u tijeku.
Smisleno primjenjujući navedeno stajalište u konkretnom slučaju, Povjerenik za informiranje ističe da načelo transparentnosti ne zahtijeva da javno budu dostupni dokumenti koji su temelj za donošenje odluke, u situaciji kad takva odluka još nije donesena.
Naime zahtjev žalitelja u konkretnom slučaju je podnesen dana 1. lipnja 2022. godine, a u trenutku donošenja prvostupanjskog rješenja u ovom postupku (8. lipnja 2022. godine), bio je u tijeku postupak izdavanje građevinske dozvole, jer je investitor zaključkom prvostupanjskog tijela; KLASA: UP/I-361-03/17-06/36, URBROJ: 2170-03-01/5-22-10 od 6. lipnja 2022. godine pozvan na dostavu dokumentacije, u koju svrhu mu je ostavljen rok od 60 dana za postupanje.
Posebno se ističe da se informacije koje su predmet postupka ne odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Slijedom svega navedenog, Povjerenik za informiranje smatra da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno prevladava potreba zaštite interesa neovisnog i nepristranog postupka koji je u tijeku u odnosu na javni interes.
U odnosu na pozivanje prvostupanjskog tijela na odredbe članka 15. stavka 2. točaka 4. i 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje ističe da se odredba članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama ima prednost u odnosu na navedene odredbe, jer ako se vodi upravni postupak, tada u odnosu na sve dokumente iz tog postupka (presliku zahtjeva za izdavanjem, kao i priloge) treba primijeniti isti stav.
Naime, odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. i 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odnose se na točno određene dokumente (pri čemu se članak 15. stavak 2. točka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosi na glavni projekt).
S druge strane, iz spisa predmeta nije razvidno je li odredba članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama primjenjiva na svaki dokument koji žalitelj traži (zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole), posebno imajući u vidu da iz zaključka proizlazi da je investitor pozvan na dostavu dodatne dokumentacije.
Upravo zbog navedenog, Povjerenik za informiranje smatra da je u konkretnom slučaju zahtjev žalitelja trebalo odbiti pozivom na odredbu članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja odredba se na jednak način primjenjuje na sve informacije koje žalitelj traži.
Što se tiče obrazloženja prvostupanjskog rješenja, pravilno prvostupanjsko tijelo ističe da se radi o nekretnini koja nema obilježja javnog dobra, da ne utječe na nekretninu koja je javno dobro, odnosno da se ne ugrožava javnost, a što sve predstavlja okolnosti koje ukazuju da se ne radi o informaciji za koju bi postojao širi javni interes (sličan stav je zauzet i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, UsII-98/22 od 19. srpnja 2022. godine, točka 8.), pri čemu je iz izvatka iz zemljišnih knjiga, koji prileži spisu, razvidno da je nekretnina u vlasništvu fizičke osobe.
Slijedom svega navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09, 110/21) trebalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Ovim rješenjem ne dira se u pravo žalitelja da temeljem članka 84. Zakona o općem upravnom postupku zatraži uvid u navedene spise predmeta, pri čemu se na takav zahtjev ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, već se ispituje je li osoba stranka u postupku, odnosno radi li se o trećoj osobi koja ima pravni interes.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan