KLASA: UP/II-008-07/22-01/763
URBROJ: 401-01/06-22-8
Zagreb, 9. rujna 2022. godine
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatske elektroprivrede d.d., URBROJ: E-2336/22/ZV od 3. svibnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatske elektroprivrede d.d. URBROJ: E-2336/22/ZV od 3. svibnja 2022. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici tablica s podacima o isplatama za usluge pravnog savjetovanja i usluge oglašavanja za 2020. i 2021. godinu od strane:
- HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. koja sadrži stupce - Naziv ugovaratelja, s imenima odvjetnika/odvjetničkih društava i trgovačkih društava, i - Ukupni isplaćeni iznos s PDV-om, s iznosima isplata;
- HEP - ESCO d.o.o. koja sadrži stupce - CPV, s oznakama za određene pravne usluge, - Godina - s godinama u kojima su vršene isplate, - Naziv ugovaratelja, s nazivima odvjetnika/odvjetničkih društava, i - Ukupni isplaćeni iznos s PDV-om, s iznosima isplata;
- HEP - Elektra d.o.o. koja sadrži stupce - CPV, s oznakama za određene pravne usluge, - Godina, s godinom u kojoj su vršene isplate, - Naziv ugovaratelja, s nazivima odvjetnika/odvjetničkih ureda/odvjetničkih društava, i - Ukupni isplaćeni iznos s PDV-om, s iznosima isplata;
- PLOMIN Holding d.o.o. koja sadrži stupce - CPV, s oznakom za određenu uslugu oglašavanja, - Godina, s godinom u kojoj je izvršena isplata, - Naziv ugovaratelja, s nazivom trgovačkog društva, i - Ukupni isplaćeni iznos s PDV-om, s iznosom isplate;
- HEP - Proizvodnja d.o.o. koja sadrži stupce - Evidencijski broj nabave, s brojevima, - CPV, s oznakom za određenu pravnu uslugu, - Naziv ugovaratelja, s imenima odvjetnika/odvjetničkih ureda, - Ukupni isplaćeni iznos s PDV-om u 2020. godini, s iznosima pojedinačnih isplata, i - Ukupni isplaćeni iznos s PDV-om u 2021. godini, s iznosima isplata; i
- HEP - Plin d.o.o. koja sadrži stupce - CPV, s oznakama za određene pravne usluge i usluge oglašavanja, - Godina, s godinama u kojima su vršene isplate, - Naziv ugovaratelja, s nazivima odvjetnika/odvjetničkih ureda/odvjetničkih društava i trgovačkih društava, i - Ukupni isplaćeni iznos s PDV-om, s iznosima isplata.
3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici tablica s podacima o isplatama za usluge oglašavanja i pravne usluge od strane:
- Hrvatska elektroprivreda d.d., HEP - Toplinarstvo d.o.o., i HEP - Upravljanje imovinom d.o.o.,
na način da budu vidljivi stupci - CPV, s oznakama za određene pravne usluge i usluge oglašavanja, - Godina, s godinama u kojima su vršene isplate, - Naziv ugovaratelja, s nazivima odvjetnika/odvjetničkih ureda/odvjetničkih društava i trgovačkih društava, i - Ukupni isplaćeni iznos s PDV-om, s iznosima isplata, a da se u stupcu OIB prekriju osobni identifikacijski brojevi odvjetnika fizičkih osoba.
4. Odbacuje se zahtjev za pristup informacijama žalitelja u dijelu u kojem traži informaciju o isplatama za pravne usluge i usluge oglašavanja od strane Energetski park Korlat d.o.o. i HEP - Trgovina d.o.o. u 2020. i 20201. godini.
5. Nalaže se trgovačkom društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. da postupi sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. odbijeni su zahtjevi za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je od navedenog tijela javne vlasti i trgovačkih društava u sastavu navedenog trgovačkog društva tražio podatke o isplatama za pravne usluge i usluge oglašavanja u 2020. i 2021. godini, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da istu ulaže zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Nadalje, navodi da je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo materijalno pravo jer traženi podaci o isplatama predstavljaju raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama u kojem slučaju se ne provode test razmjernosti te trebaju biti automatski dostupni i ne može biti počinjena zloupotreba prava na pristup informacijama. Također navodi kako je obrazloženje osporenog rješenja paušalno, čime je počinjena bitna povreda odredaba upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 3. travnja 2022. godine podnio trgovačkom društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. te društvima u sastavu navedenog tijela javne vlasti – Energetski park Korlat d.o.o., Plomin Holding d.o.o., HEP - Trgovina d.o.o., HEP Opskrba d.o.o., HEP Plin d.o.o., HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o., HEP Upravljanje imovinom d.o.o., HEP ESCO d.o.o., HEP Toplinarstvo d.o.o., HEP Proizvodnja d.o.o., HEP Elektra d.o.o., identične zahtjeve za pristup informacijama, kojima je za 2020. i 2021. godinu zatražio sljedeće informacije: od kojeg poslovnog subjekta su primljene usluge pravnog savjetovanja i koliko su iznosila plaćanja i prema kojem poslovnom subjektu u kojem iznosu za pravne usluge tijela javne vlasti.
Nadalje je utvrđeno da je žalitelj dana 3. travnja 2022. godine podnio trgovačkom društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. te društvima u sastavu navedenog tijela javne vlasti – Energetski park Korlat d.o.o., Plomin Holding d.o.o., HEP - Trgovina d.o.o., HEP - Opskrba d.o.o., HEP - Plin d.o.o., HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o., HEP - Upravljanje imovinom d.o.o., HEP - ESCO d.o.o., HEP - Toplinarstvo d.o.o., HEP - Proizvodnja d.o.o., HEP - Elektra d.o.o., identične zahtjeve za pristup informacijama, kojima je za 2020. i 2021. godinu zatražio sljedeće informacije: od kojeg poslovnog subjekta su primljene usluge oglašavanja i koliko su iznosila plaćanja i prema kojem poslovnom subjektu u kojem iznosu za usluge oglašavanja koje je koristilo tijelo javne vlasti.
Također je utvrđeno da je trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. o gore navedenim zahtjevima žalitelja donijela u ovom postupku osporeno rješenje URBROJ: E-2336/22/ZV od 3. svibnja 2022. godine, kojim su odbijeni navedeni zahtjevi žalitelja, pozivom na odredbu članka 25. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako su svi zahtjevi upućeni društvima u sastavu Hrvatske elektroprivrede d.d. spojeni u jedan postupak radi ekonomičnosti, s obzirom da se traže istovrsni podaci te je o njima odlučeno tim rješenjem, a da su zahtjevi odbijeni jer prvostupanjsko tijelo smatra da žalitelj traži veliki broj informacija, čime dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Prilikom razmatranja definicije djela zloupotrebe prava na pristup informacijama, kako je propisano člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, mogli bi je razložiti na subjektivni i objektivni element, te na cjelinu u kojoj se subjektivni i objektivni element međusobno nadopunjuju.
Subjektivni element zloupotrebe možemo prepoznati u prvom dijelu definicije, u kojem stoji kako „jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.“ Slijedom navedenog, prilikom utvrđivanja subjektivnog elementa zloupotrebe je potrebno utvrditi subjektivni odnos podnositelja zahtjeva prema cilju koji se postiže podnošenjem zahtjeva, odnosno ima li podnositelj zahtjeva namjeru zloupotrebljavanja prava.
Iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, slučajevi potencijalne zloupotrebe prava su drugačiji jer rješavatelj zahtjeva odnosno rješavatelj žalbe mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva te međusobni odnos podnositelja zahtjeva i tijela javne vlasti.
Subjektivni element zloupotrebe bi stoga mogao ući u moralnu kategoriju, koja stavlja u odnos podnositelja zahtjeva, tijelo javne vlasti i javni interes.
Objektivni element zloupotrebe možemo prepoznati u drugom dijelu definicije, u kojem stoji „…osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.“
Objektivni element zloupotrebe ukazuje na činjenicu da iako ponekad kod podnositelja zahtjeva ne mora postojati subjektivni element zloupotrebe, biće djela zloupotrebe prava na pristup informacijama može biti ostvareno i prekomjernim podnošenjem zahtjeva, što dovodi do opterećivanja rada i funkcioniranja tijela javne vlasti te onemogućavanja tijela javne vlasti da obavlja svoju djelatnost, koja se u slučaju tijela javne vlasti obavlja u javnom interesu.
Drugim riječima, u slučajevima kada su prekomjerno opterećeni radni kapaciteti tijela javne vlasti, može se dogoditi da dođe do ugrožavanja javnog interesa, koji se odražava u redovitom funkcioniranju tijela javne vlasti, ostvarivanju njegove izvorne svrhe te u konačnici zaštiti prava trećih osoba koja ulaze u međuodnos sa tijelom javne vlasti i koje očekuju da će tijelo javne vlasti ispuniti svoju zakonom predviđenu javnu svrhu.
Uzimajući u obzir sve navedeno, osnovano žalitelj u žalbi navodi da pobijano rješenje nema razloga u odlučnim činjenicama, s obzirom da se obrazloženje pobijanog rješenja svodi na puko reproduciranje odredbe članka 23. stavka 5. točka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, te iz obrazloženja pobijanog rješenja nije razvidno u čemu bi se sastojalo opterećivanje rada i funkcioniranja tijela javne vlasti.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.
Pri tome treba imati u vidu činjenicu da je uvidom u dostavljene informacije koje su predmet ovog postupka i odnose se na više zahtjeva utvrđeno da se radi o manje od 20 ispisanih stranica, a iz podataka u spisu predmeta je vidljivo kako se do istih može doći na jednostavan način ispisom iz računovodstvenog programa tijela javne vlasti.
S obzirom da je Republika Hrvatska jedini vlasnik prvostupanjskog tijela, proizlazi kako se radi o vlasništvu svih građana te slijedom navedenog i o javnim sredstvima, bez obzira što je Hrvatska elektroprivreda d.d. dioničko društvo koje posluje na tržištu. S obzirom da je Republika Hrvatska jedini dioničar prvostupanjskog tijela ono je obvezno obavljati svoju djelatnost odgovorno, učinkovito i transparentno u odnosu prema vlasniku a time podredno i prema građanima Republike Hrvatske, a što se odnosi i na društva u njegovom sastavu preko kojih Hrvatska elektroprivreda d.d. obavlja određeni dio svoje djelatnosti. Osim toga, u odluci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Poslovni broj: UsII-199/17 od 23. veljače 2017. godine zauzet je stav da potrošnja koju vrši prvostupanjsko tijelo kao trgovačko društvo u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske predstavlja raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
S obzirom na razlog odbijanja zahtjeva žalitelja prvostupanjsko tijelo u odnosu na informacije koje su predmet postupka nije ni odlučivalo o njihovoj dostupnosti, pa je stoga nakon uvida u dostavljene tablice koje sadrže podatke o plaćanjima za pravne usluge i usluge oglašavanja u 2020. i 2021. godini trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. i trgovačkih društava u njegovom sastavu u žalbenom postupku razmotreno može li se žalitelju odobriti pristup navedenim informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Dakle, u konkretnom slučaju informacije koje žalitelj traži predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima, u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama što znači da u konkretnom slučaju tijelo javne vlasti nije niti bilo dužno provoditi test razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da u odnosu na podatke koji su izrijekom navedeni u točki 2. izreke ovog rješenja u žalbenom postupku nisu pronađeni zakonski razlozi za ograničenje pristupu informacijama.
Međutim, u odnosu na informacije koje su predmet ovog postupka, a koje su navedene u točki 3. izreke ovog rješenja je utvrđeno kako sadrže osobni identifikacijski broj odvjetnika fizičkih osoba.
Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.
U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Naime, člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, naravno, uvažavajući preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa.
Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Dakle, u konkretnom slučaju informacije koje žalitelj traži predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima (isplate odvjetnicima), u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama što znači da u konkretnom slučaju tijelo javne vlasti nije bilo dužno provoditi test razmjernosti i javnog interesa u odnosu na dio informacije iz koje je razvidno kome i u kojem iznosu su izvršena predmetna plaćanja.
Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. navedenog članka.
Budući da tablice navedene u točki 3. izreke ovog rješenja sadrži osobne podatke o osobnim identifikacijskim brojevima odvjetnika fizičke osobe, valjalo je u žalbenom postupku provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 25. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, u kojem je utvrđeno da u odnosu na osobni identifikacijski broj odvjetnika fizičke osobe ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, slijedom čega je odlučeno da se ti podaci na tablici moraju prekriti.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09. i 110/21.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkom 1., 2., 3. i 5. izreke ovog rješenja.
U odnosu na informacije koje se odnose na isplate za pravne usluge i usluge oglašavanja od strane trgovačkih društava Energetski park Korlat d.o.o. i HEP - Trgovina d.o.o. u 2020. i 2021. godini, ističe se da je iz spisa predmeta utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo utvrdilo da navedena trgovačka društva nisu imala ugovorenih usluga na koje se odnose predmetni zahtjevi.
Sukladno članku 23. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju, te nema saznanja gdje se ista nalazi, iz kojeg razloga je valjalo odlučiti kao pod točkom 4. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan