KLASA: UP/II-008-07/22-01/578

URBROJ: 401-01/04-22-3

Zagreb, 23. rujna 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Vir KLASA: UP/I-008-01/22-01/6, URBROJ: 2198-12-02-22-1 od 21. veljače 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Općine Vir KLASA: UP/I-008-01/22-01/6, URBROJ: 2198-12-02-22-1 od 21. veljače 2022. godine.

2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Općine Vir odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 9. veljače 2022. godine, kojim je od Općine Vir zatražila dostavu sljedećih informacija: 1. kopije računa za plaćene sudske postupke u 2019., 2020. i 2021. godini, 2. kopije plaćenih računa na račun reprezentacije od 2017. do 2021. godine, 3. imena osoba koje su zadužile službene kartice, 4. kopije naloga za službene puteve u Općini u 2018., 2019., 2020. i 2021. godini, 5. kopije rješenja USKOK-a koje je Općina Vir zaprimila. Zahtjev žaliteljice je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što žaliteljica zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi kako je Općini Vir, službeniku za informiranje, dana 9. veljače 2022. godine podnijela zahtjev za pristup informacijama te da je dana 25. veljače 2022. godine po navedenom zahtjevu zaprimila dva rješenja Općine Vir KLASA: UP/I-008-01/22-01/5, URBROJ: 2198-12-02-22-1 od 21. veljače 2022. godine i KLASA: UP/I-008-01/22-01/6, URBROJ: 2198-12-02-22-1 od 21. veljače 2022. godine. Nadalje, navodi kako se rješenjem Općine Vir KLASA: UP/I-008-01/22-01/5, URBROJ: 2198-12-02-22-1 od 21. veljače 2022. godine, odbacuje njezin zahtjev za pristup informacijama s obrazloženjem da isti nije adresiran na Općinu Vir i ne sadrži upite koji se odnose na Općinu Vir, a da se rješenjem Općine Vir KLASA: UP/I-008-01/22-01/6, URBROJ: 2198-12-02-22-1 od 21. veljače 2022. godine, odbija njezin zahtjev za pristup informacijama iz razloga jer žaliteljica zloupotrebljava pravo na pristup informacijama. Ističe kako Općina Vir i njena trgovačka društva, kojima je podnijela zahtjev za pristup informacijama, nisu udovoljili niti jednom zahtjevu odnosno da su odbili sve njezine zahtjeve iz razloga što podatke traži više osoba, što je sadržaj zahtjeva sličan njezinom, pri tome aludirajući na istog skriptora i isti font slova. Nadalje, ističe kako su obrazloženja rješenja neutemeljena i nejasna, kao i sami navodi pobijanih rješenja koji su samo izgovori zbog kojih ne žele da javnosti budu dostupni traženi podaci. Napominje, kako se njezin zahtjev odnosio na dostavu traženih kopija računa, kopije naloga za službene puteve, zaprimljena rješenja USKOK- a i imena osoba koje su zadužene službenim karticama. Nadalje, napominje kako je Općinsko vijeće Općine Vir zaprimilo 4 rješenja USKOK-a, a kao vijećnica nije ih dobila u prethodnom sazivu zbog čega ih potražuje zahtjevom za pristup informacijama. Također, napominje da se njezin zahtjev odnosi na podatke, dokumente kojima Općina Vir raspolaže, a od Općine Vir nije tražila nikakve analize, objašnjena, poseban dodatni trud. Predlaže da se njezina žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 7. veljače 2022. godine, koji je Općina Vir urudžbirala s datumom 9. veljače 2022. godine zatražila od Općine Vir, kao tijela javne vlasti, dostavu sljedećih informacija: 1. kopije računa za plaćene sudske postupke u 2019., 2020. i 2021. godini, 2. kopije plaćenih računa na račun reprezentacije od 2017. do 2021. godine, 3. imena osoba koje su zadužile službene kartice, 4. kopije naloga za službene puteve u Općini u 2018., 2019., 2020. i 2021. godini, 5. kopije rješenja USKOK-a koje je Općina Vir zaprimila. Nadalje, utvrđeno je da je Općina Vir donijela rješenje KLASA: UP/I-008-01/22-01/6, URBROJ: 2198-12-02-22-1 od 21. veljače 2022. godine, kojim je odbila zahtjev žaliteljice temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što žaliteljica zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

U obrazloženju osporenog rješenja u bitnom se navodi, kako s obzirom da su na protokol Općine Vir predani zahtjevi sličnog sadržaja, istog skriptora, pa čak i oni koji nisu naslovljeni na Općinu Vir, očito je da žaliteljica zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a sve kako bi opteretila rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.

Prilikom ocjene je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, prvo u obzir treba uzeti načelo međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije i korisnika prava na pristup informacijama. Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali, razumljivo, ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda. Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.

Kada se procjenjuje korisnikova namjera da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, potrebno je razmotriti njegov interes za informacijama koje traži i relevantnost zatraženih informacija za širu zajednicu, učestalost podnošenja zahtjeva prema tijelu javne vlasti i način obraćanja prema tijelu, opseg zatraženih informacija i moguće opterećenje koje bi tijelo javne vlasti imalo prilikom omogućavanja pristupa informaciji.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku zatražio od Općine Vir da kao dio spisa predmeta pored informacija koje je žaliteljica zatražila u svom zahtjevu za pristup informacijama, dostavi i sve žaliteljičine zahtjeve koje je Općina Vir zaprimila u 2021. i 2022. godini, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2021. i 2022. godinu te popunjeni upitnik za samoprocjenu.

Uvidom u dostavljeni Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2021. godinu utvrđeno je da je u istom evidentirano 14 zahtjeva, od kojih niti jedan zahtjev nije podnijela žaliteljica.

Iz dostavljenog Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2022. godinu razvidno je da je u istom do zaključno dana 9. veljače 2022. godine evidentirano 5 zahtjeva, od kojih je 2 zahtjeva podnijela žaliteljica, od kojih se jedan zahtjev, koji je ujedno i predmet ovog postupka odnosio na Općinu Vir, a drugi na trgovačko društvo Vir održavanje d.o.o. Nadalje uvidom u citirani Upisnik razvidno je da su na dan 9. veljače 2022. godine zaprimljena ukupno 4 zahtjeva za pristup informacijama. Uvidom u sadržaj zahtjeva zaprimljenih 9. veljače 2022. godine, razvidno je da niti jedan nije identičan s predmetnim zahtjevom žaliteljice.

Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Iz predmetnog zahtjeva žaliteljice razvidno je da se njezino traženje, između ostalog, odnosi i informacije o raspolaganju javnim sredstvima Općine Vir kao tijela javne vlasti na koje je primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Na temelju dostavljene dokumentacije utvrđeno je kako Općina Vir ne zaprima veliki broj zahtjeva za pristup informacijama na godišnjoj razini i da se istima traže informacije o radu i utrošenim sredstvima navedenog tijela javne vlasti. Nadalje, uvidom u zahtjeve podnesene od strane žaliteljice razvidno je da ne radi o traženju velike količine informacija, a da se informacije odnose na raspolaganje javnim sredstvima.

Napominje se, kako je u presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Poslovni broj: UsII-167/19 od 16. svibnja 2019. godine i Poslovni broj: UsII-298/20 od 23. rujna 2020. godine, zauzeto stajalište da se u slučaju informacija o raspolaganju javnim sredstvima iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ne može razmatrati pitanje zlouporabe prava na pristup informacijama.

Prema ocjeni Povjerenika za informiranje procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito uzevši u obzir ukupan broj zaprimljenih zahtjeva, ukupan broj žaliteljičin zahtjeva te informacije koje je žaliteljica u istima zatražila, u žalbenom postupku nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama od strane žaliteljice smislu članka 23. stavka 5. članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta te utvrdio kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljičinog zahtjeva za pristup informacijama pogrešno utvrdilo činjenično stanje i pogrešno primijenilo zakonske odredbe te da osporeno rješenje treba poništiti.

Napominje se, kako Općina Vir nije postupila po traženju Ureda povjerenika za informiranje iz dopisa KLASA: 008-04/22-01/244, URBROJ: 401-01/04-22-2 od 2. ožujka 2022. godine, kao niti iz dopisa KLASA: 008-04/22-01/244, URBROJ: 401-01/04-22-3 od 25. travnja 2022. godine i u spis predmeta dostavila tražene informacije koje su predmet postupka.

S obzirom da Općina Vir nije sa spisom predmeta dostavila informacije koje su predmet ovog postupka, u konkretnom slučaju Povjerenik za informiranje nije mogao u smislu članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku točno utvrditi činjenice te u zakonski propisanom roku sam riješiti ovu upravnu stvar, pa je stoga predmet nužno vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

Slijedom svega navedenog, na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21), riješeno je kao u izreci ovog rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

Općina Vir stoga treba u ponovljenom postupku riješiti predmetni zahtjev na način da utvrdi postoje li za zatražene informacije ograničenja od pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, a u slučaju da postoje, potrebno je postupiti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama i u određenim slučajevima provesti test razmjernosti i javnog interesa. Napominje se kako se test razmjernosti i javnog interesa ne provodi kada se radi o informacijama o raspolaganju javnim sredstvima, s obzirom da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima temeljem izričite zakonske odredbe dostupne javnosti i bez provođenja testa, osim u slučaju klasificiranog podatka.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja.

Napominje se da tijelo javne vlasti kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama treba razmotriti da li je moguće žaliteljici omogućiti djelomičan pristup traženim informacijama. Naime, u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana je obveza tijelu javne vlasti u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima. Dakle, ako tražene informacije u konkretnom slučaju sadrže određene osobne podatke koje je potrebno zaštititi isti se mogu prekriti, a žaliteljici omogućiti preostali dijelovi traženih informacija.

Napominje se kako prekrivanje osobnih podataka na nekom dokumentu nije stvaranje nove informacije. Ujedno se napominje kako tijela javne vlasti imaju pravo u smislu članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tražiti od korisnika naknadu stvaranih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, sukladno članku 17. istog Zakona, kao i naknadu troškova dostave tražene informacije, pri čemu u smislu članka 4. stavka 2. Kriterija za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14), koje je donio Povjerenik za informiranje, tijelo javne vlasti može zatražiti od korisnika da unaprijed položi procijenjeni iznos stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije, a sukladno navedenoj odredbi ako korisnik ne položi zahtijevani iznos troškova u roku od 8 dana, tada se smatra da je korisnik odustao od zahtjeva. Nadalje, napominje se kako je pozivu za uplatu osim određivanja roka u kojem je korisnik dužan platiti traženi iznos, potrebno obavijestiti korisnika o pravnim posljedicama nepostupanja. U slučaju kada korisnik u navedenom roku ne položi očekivani iznos troškova, smatra se da je korisnik odustao od zahtjeva te je u tom slučaju potrebno obustaviti postupak sukladno odredbi članka 46. Zakona o općem upravnom postupku.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan