KLASA: UP/II-008-07/22-01/482
URBROJ: 401-01/06-22-4
Zagreb, 13. rujna 2022.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje KLASA: UP/I-032-03/20-01/01, URBROJ: 344-61/1-20-05 od 23. siječnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje KLASA: UP/I-032-03/20-01/01, URBROJ: 344-61/1-20-05 od 23. siječnja 2020. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem je odbijen te u dijelu odbačen zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 8. siječnja 2020. godine, kojim je od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tražio dokumentaciju iz natječaja „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – FAZA 1 UP.02.2.2.06“, raspisanog 23. siječnja 2018. godine, temeljem odredbe članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, te odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obrazloženjem da se radi o informacijama koje su u postupku izrade jer je postupak dodjele bespovratnih sredstava još uvijek u tijeku i da informacije o projektima koji su ostvarili potporu s iznosima te potpore još ne postoje.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravodobno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je navedenim rješenjem nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa odbijen njegov zahtjev iz razloga što se radi o informacijama koje su u postupku izrade te da isto osporava zbog pogrešnog i nepotpunog utvrđivanja činjeničnog stanja, neodgovarajuće primjene zakonskih odredbi te povreda zakonitosti u provođenju testa razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, navodi kako je Hrvatski zavod za zapošljavanje neodgovarajuće primijenio odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što se radi o informacijama o raspolaganju javnim sredstvima pa smatra da je trebalo primijeniti odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona te mu je prvostupanjsko tijelo trebalo omogućiti pristup traženim informacijama bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. Osim toga ističe da je je tijelo javne vlasti pri provođenju navedenog testa trebalo eksplicitno navesti u čemu se sastoji javni interes za omogućavanje pristupa svakoj pojedinoj traženoj informaciji i staviti ga u razmjer s eksplicitno navedenim razlogom za zaštitu prava na ograničenje, a da to u ovom slučaju nije učinjeno, nego je paušalno ocijenjeno da su tražene informacije „podložne izmjenama nakon rješenja prigovora prijavitelja", da „nisu korisne javnosti budući da su nedovršene i podložne promjeni", da bi „mogle dovesti javnost do netočnih zaključaka", da bi u slučaju objavljivanja prije završetka „postupak njihove izrade mogao doći u pitanje", da bi se „proces donošenja odluke Komisije za odlučivanje o prigovorima mogao dovesti pod pritisak javnosti" i da bi njihovo objavljivanje u sadašnjoj fazi izrade „dovelo do povrede načela tajnosti postupka" koje je navedeno u Uputama za prijavitelje. U nastavku žalitelj detaljno pojašnjava razloge zbog kojih u konkretnom slučaju vezano za pojedina njegova traženja iz zahtjeva preteže javni interes za dostupnošću traženih informacija. Tako navodi da se u vezi popisa svih projekata zajedno s podacima o nazivu podnositelja svakog pojedinog projekta iz osporenog rješenja i testa razmjernosti i javnog interesa ne vidi kako bi objava traženih informacija mogla prouzročiti štetu, obzirom da je iz Uputa za prijavitelje vidljivo da je rok za prijavu projekata na javni poziv bio okončan s 15. lipnja 2018. godine, da nakon toga nije bilo moguće podnijeti projektni prijedlog, to jest da je popis projekata i njihovih podnositelja nakon toga zaokružen, da bi trebao biti dostupan te da, faktički, predstavlja dovršenu informaciju koja bi po svojoj prirodi trebala biti javna. U odnosu na informaciju o broju bodova koji je dobio svaki pojedini projekt važnom smatra činjenicu da je tijelo javne vlasti dopisom datiranim s početkom prosinca 2019. godine obavijestio uspješne predlagatelje da su njihovi projekti prošli drugu fazu postupka dodjele sredstava, informiravši ih pritom i o broju ostvarenih bodova, da je obavijestio podnositelje čiji su projektni prijedlozi ostali na listi čekanja, informiravši ih o broju bodova koje je ostvario njihov projekt, da su neki od obaviještenih objavili su navedene dopise na svojim web stranicama, a čime je javnost informirana o privremenim rezultatima javnog poziva. Žalitelj pretpostavlja da su i druge udruge objavile iste (nepotpune) informacije o rezultatima 2. faze postupka dodjele, a da upravo objava parcijalnih informacija može dovesti do zbunjivanja javnosti, te da objava cjelokupne informacije o rezultatima 2. faze postupka dodjele ne bi prouzročila štetu, već bi, upravo suprotno, omogućila javnosti uvid u cjelokupne rezultate ove faze natječajnog postupka i time doprinijela njihovu boljem javnom razumijevanju. Žalitelj vezano za informaciju o projektima koji su ostvarili potporu na istom natječaju, s iznosom ostvarene potpore, navodi kako je Hrvatski zavod za zapošljavanje dopisom obavijestio uspješne predlagatelje i o odobrenim potporama, pa stoga smatra da objava cjelokupne informacije o rezultatima 2. faze postupka dodjele ne bi prouzročila štetu koja se navodi u osporenom rješenju, već bi, upravo suprotno, omogućila javnosti uvid u ukupne rezultate ove faze postupka i time bi doprinijela njihovu boljem razumijevanju. U odnosu na broj bodova po kategorijama za svaki od prijavljenih projekata, navodi da je i ta informacija dostupna javnosti u nepotpunom obliku, te i u tom slučaju objava cjelokupne informacije o rezultatima 2. faze postupka dodjele ne bi prouzročila štetu, već bi omogućila javnosti uvid u cjelokupne rezultate ove faze postupka. U vezi traženja opisne ocjene za svaki od projekata prijavljenih na javni poziv žalitelj ne smatra opravdanom tvrdnju tijela javne vlasti da bi objava opisnih ocjena „dovela u pitanje" daljnji postupak izrade tih informacija ili „dovela pod pritisak javnosti" rad Komisije za odlučivanje o prigovorima, obzirom da je u poglavlju „6.5. Prigovori" Uputa za prijavitelje na predmetni Javni poziv taksativno navedeno što sve može biti predmet prigovora, tj. onoga čime se bavi navedena Komisija te da se ona ne bi niti mogla baviti prigovorima koji bi se oni odnosili na opisne ocjene, jer opisne ocjene u ovoj fazi nisu dostupne predlagateljima projekata ili široj javnosti, pa prigovori na njih nisu niti mogući. S obzirom na činjenicu da se prvostupanjsko tijelo poziva na „načelo tajnosti postupka", smatra kako bi trebalo biti svjesno činjenice da je pravo na pristup informacijama zajamčeno ustavno pravo te da je posebni propis koji se odnosi na to pravo Zakon o pravu na pristup informacijama, pa bi trebalo svoje natječajne procedure uskladiti s odredbama navedenog Zakona. U vezi traženja imena i prezimena članova/ica stručnog povjerenstva za ocjenjivanje prijavljenih projekata na navedenom natječaju, žalitelj ističe da je rad istoga povjerenstva završen sa završetkom 2. faze postupka dodjele sredstava, pa objava njihovih imena ne može utjecati na rad članova toga odbora, jer su „ocjenjivanje projektnih prijedloga" i „provjera prihvatljivosti projektnih prijedloga“ dovršeni u 2. fazi postupka dodjele sredstava, kao i da je iz istog razloga jasno da je informacija o članovima i članicama Odbora za ocjenjivanje također dovršena, tj. više ne može biti „u fazi izrade", pri čemu se poziva na rješenje Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/19-01/99, URBROJ: 401-01/06-19-2 od 6. lipnja 2019. godine kojim je poništeno rješenje Ministarstva vanjskih i europskih poslova kojim mu je bila uskraćena informacija o članovima stručnog povjerenstva za dodjelu sredstava udrugama, odnosno da se ova dva predmeta mogu smatrati analognim. U odnosu na traženje ocjene svakog pojedinačnog člana/ice „Odbora za odabir projekata" za svaki projekt te argumentaciju prvostupanjskog tijela žalitelj napominje da je Zakon o pravu na pristup informacijama posebni propis koji se odnosi na uređivanje prava na pristup informacijama, a budući da konkretna informacija zadire u problematiku osobnih podataka, da su relevantni Opća uredba EU o zaštiti podataka kao i Zakon o provedbi te Opće uredbe (NN 42/18.), pa bi tijela javne vlasti koja raspodjeljuju javna sredstva udrugama svoje natječajne procedure u pogledu javnosti njihove provedbe i problematike dostupnosti osobnih podataka trebali uskladiti s odredbama navedenih propisa, kao i da se podrazumijeva da individualni rad članova povjerenstva treba biti javno dostupan te u prilog navedenom navodi rješenje Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/16-01/133, URBROJ: 401-01/05-17-4 od 2. studenog 2017. godine, te KLASA: UP/II-008-07/15-01/202, URBROJ: 401-01/05- 17-5 od 8. rujna 2017. godine. Ističe kako test razmjernosti i javnog interesa, kada su u pitanju podaci o radu članova ocjenjivačkih tijela na javnim natječajima i pozivima, ne bi trebao biti sveden na puku tvrdnju kako se radi o podacima zaštićenima internim dokumentom poput navedenih Smjernica ili Uputa za prijavitelje, nego se treba eksplicitno navesti u čemu se sastoji javni interes za omogućavanje pristupa takvim informacijama i staviti ga u razmjer s eksplicitno navedenim razlogom za njihovo ograničavanje. U prilog stavu da u vezi objave svih informacija koje je zahtjevom tražio javni interes preteže nad posebnim razlozima, navodi da je od objave predmetnog Javnog poziva prošlo punih 18 mjeseci, a njegovi konačni rezultati još nisu objavljeni, ta činjenica pobuđuje interes organizacija civilnog društva i šire javnosti, pogotovo u svjetlu činjenice da se radi o raspodjeli relativno golemih sredstava od preko 110 milijuna kuna. Na osnovu svega iznesenoga, predlaže Povjereniku za informiranje da primijeni članak 25. stavak 7. Zakona o pravu na pristup informacijama te da prvostupanjskom tijelu naloži da mu omogući pristup traženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Žalitelj se dana 28. ožujka 2022. godine obratio žalbenom tijelu s upitom o statusu rješavanja njegove žalbe koju je podnio Hrvatsko zavodu za zapošljavanje, nakon čega je pretragom Upisnika koji se po žalbama korisnika vode kod Povjerenika za informiranje utvrđeno da prvostupanjsko tijelo istu nije dostavilo Povjereniku za informiranje.
Slijedom navedenog, aktom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: 008-04/22-01/602, URBROJ: 401-01/06-22-2 od 30. ožujka 2022. godine od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je zatražena dostava spisa predmeta po žalbi žalitelja na nadležno postupanje te je navedeno tijelo javne vlasti aktom KLASA: UP/l-032-03/20-01/01, UR.BROJ: 344-61/1-22-9 od 13. travnja 2022. godine dostavilo traženi spis predmeta.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 8. siječnja 2020. godine Hrvatskom zavodu za zapošljavanje podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio sljedeće informacije: Popis svih projekata, zajedno s podacima o nazivu podnositelja svakog pojedinog projekta, koji su bili prijavljeni na javni poziv „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici - FAZA 1 UP.02.2.2.06" koji je bio raspisan u okviru ,,OP ULJP, Prioritetne osi 2: Socijalno uključivanje, Specifičnog cilja 9.iv.2 Poboljšanje pristupa visokokvalitetnim socijalnim uslugama, uključujući podršku procesu deinstitucionalizacije. Natječaj je bio raspisan 23. siječnja 2018. s rokom za podnošenje projektnog prijedloga 18. travnja 2018. (uz naknadna višekratna pomicanja tog roka). Natječaj je objavljen na linku http://www.esf.hr/natjecaji/socijalno-ukljucivanje/sirenje-mreze-socijalnih-usluga-u-zajednici-faza-i/; Informaciju o broju bodova koji je svaki pojedini projekt dobio na istom natječaju; Informaciju o projektima koji su ostvarili potporu na istom natječaju, s iznosom ostvarene potpore; Broj bodova po kategorijama za svaki od prijavljenih projekata; Opisnu ocjenu za svaki od tih projekata; Imena i prezimena članova/ica Stručnog povjerenstva za ocjenjivanje prijavljenih projekata na navedenom natječaju; Ocjene svakog pojedinačnog člana/ice Stručnog povjerenstva iz prethodne alineje za svaki projekt, po Obrascu za ocjenu kvalitete projekta; i Informaciju o „ključu“ po kojem se broj dobivenih bodova izražava u visini dobivene financijske potpore.
Nadalje je utvrđeno da je Hrvatski zavod za zapošljavanje postupajući po navedenom zahtjevu žalitelju 15. siječnja 2020. godine dostavio odgovor KLASA: 102-06/18-03/02, URBROJ: 344-107/16-20-1967 od 14. siječnja 2020. godine, u kojem je pojašnjeno da mu trenutno nisu u mogućnosti pružiti tražene informacije, budući da je postupak dodjele bespovratnih sredstava još uvijek u tijeku te se iste smatraju tajnima do njegovog završetka, da se postupak trenutno nalazi u fazi donošenja Odluke o financiranju te da isti završava nakon objave Odluke, kao i da navedenu Odluku donosi i objavljuje Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Iz spisa predmeta je utvrđeno da je nakon zaprimanja podneska žalitelja od 17. siječnja 2020. godine, u kojem je od prvostupanjskog tijela zatražio da odluči o njegovom zahtjevu u zakonski propisanoj formi, Hrvatski zavod za zapošljavanje po predmetnom zahtjevu donio osporeno rješenje KLASA: UP/I-032-03/20-01/01, URBROJ: 344-61/1-20-05 od 23. siječnja 2020. godine, kojim je zahtjev odbijen te u dijelu odbačen, pozivom na odredbu članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, te odredbu članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obrazloženjem da se radi o informacijama koje su u postupku izrade jer je postupak dodjele bespovratnih sredstava još uvijek u tijeku, a da informacije o projektima koji su ostvarili potporu s iznosima te potpore još ne postoje.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da se u istom nalazi interni zapis o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa KLASA: UP/I-032-03/20-01/01, URBROJ: 344-61/1-20-04 od 23. siječnja 2020. godine iz kojeg je vidljivo da je prvostupanjsko tijelo prije donošenja odluke provelo navedeni test u kojem je zaključilo da u predmetnome slučaju prevladava potreba za ograničenjem pristupa informacijama iz članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno da se radi o informacijama u postupku izrade obzirom da je postupak dodjele bespovratnih sredstava u tijeku.
Hrvatski zavod za zapošljavanje se u žalbenom postupku dopisom kojim je dostavljen spis predmeta od 13. travnja 2022. godine, vezano za privremeni poziv „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici-faza 1“, broj poziva: UP.02.2.2.06, u sklopu ESF Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020.“, očitovao Povjereniku za informiranje navodeći da je u postupku po predmetnom zahtjevu proveden test razmjernosti i javnog interesa kojim je utvrđeno da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa traženim informacijama te je zahtjev odbijen, kao i da je u osporenom rješenju u dijelu odbačen zahtjev sukladno članku 23. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama odbijen zahtjev u pogledu projekata koji su ostvarili potporu kroz predmetni poziv s iznosom ostvarene potpore iz razloga što navedena informacija ne postoji budući daje postupak dodjele bespovratnih sredstava još uvijek u tijeku te da će spomenuta informacija biti javno objavljena u Odluci o financiranju na web stranicama predmetnog natječaja. Također je navedeno da vezano za predmetu žalbu podnesenu 31. siječnja 2020. godine Hrvatski zavod za zapošljavanje do sad nije postupao. U navedenom aktu je pojašnjeno da je Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. plansko programski dokument u kojem se detaljno opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje Europskog socijalnog fonda, jednog od glavnih instrumenta Europske unije usmjerenog na pružanje potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva, a koji je usvojen Provedbenom odlukom Europske komisije od 17. prosinca 2014. godine C(2014)10150). Nadalje, navedeno je da je predmetni Javni poziv proveden u skladu s odredbama Uputa za prijavitelje i Smjernica za Europski socijalni fond koje donosi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike na temelju članka 5. stavka 3. točke 3. Uredbe o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda („Narodne novine“, broj 107/14., 23/15., 129/15., 15/17., 18/17. - ispravak, 46/21. i 49/21.) u modalitetu otvorenog privremenog poziva u kojem se projektni prijedlozi odabiru za financiranje do iscrpljenja financijske omotnice rangiranjem nakon provjere kvalitativnih aspekata na temelju Pozivom utvrđenog minimuma (praga). U nastavku je navedeno da je predmetni Javni poziv objavljen 23. siječnja 2018. godine, da je postupak po istom proveden u tri faze - administrativna provjera, procjena kvalitete i donošenje Oduke o financiranju koja se donosi za projekte koji su uspješno prošli postupak dodjele bespovratnih sredstava, da su sve Odluke o financiranju objavljene na web stranici www.strukturnifondovi.hr, a da je posljednja od njih donesena 25. kolovoza 2020. godine, te objavljena 27. kolovoza 2020. godine. Također su pojašnjena prava prijavitelja vezano za podnošenje prigovora nakon svake faze postupka, a da u trenutku zaprimanja predmetnog zahtjeva podneseni prigovori prijavitelja nisu bili riješeni te se, sukladno odlukama Komisije, u slučaju pozitivno ocijenjenog prigovora, projektni prijedlozi mogu uputiti članovima Odbora za odabir projekata na ponovno ocjenjivanje, slijedom čega je je odbijen zahtjev za dostavom informacije o broju bodova koji je svaki pojedini projekt ostvario budući da zatražene informacije u tom trenutku nisu bile konačne već su bile podložne izmjenama nakon rješenja prigovora prijavitelja. U odnosu na žalbene navode prema kojima „opisne ocjene u ovoj fazi nisu bile dostupne predlagateljima projekata", napomenuto je da su, sukladno točki 6.6 Uputa za prijavitelje, prijavitelji imali pravo zatražiti pojašnjenja povezana s postupkom dodjele u roku od 5 radnih dana od dana zaprimanja obavijesti o statusu projektnog prijedloga nakon završetka pojedine faze dodjele pri čemu navedeno uključuje i mogućnost traženja uvida u popunjene obrasce za ocjenjivanje kvalitete, obzirom da sukladno točki 7.4.1. Smjernica br. 3., prijavitelji imaju pravo na pristup informacijama u odnosu na svoj projektni prijedlog, pri čemu nadležno tijelo (PT2) prijavitelju može dati na uvid popunjene obrasce za ocjenjivanje kvalitete ukoliko u njima ne dopusti uvid u imena ocjenjivača odnosno članova Odbora za odabir projekata s pravom glasa. Nadalje, vezano za traženu informaciju o imenima i prezimenima članova/ica Stručnog povjerenstva za ocjenjivanje prijavljenih projekata za navedeni poziv, prvostupanjsko tijelo se očitovalo da navedenu informaciju nije moguće dati na uvid budući da bi otkrivanje identiteta ocjenjivača odnosno članova OOP-a dovelo do povrede načela tajnosti postupka dodjele bespovratnih sredstava i budućih mogućih Poziva u kojima bi ponovno sudjelovali neki od navedenih ocjenjivača, pri čemu se također pozvalo na točku 7.4.1. Smjernica br. 3.
U citiranom je aktu Hrvatski zavod za zapošljavanje u pogledu predmetne žalbe naveo da je, obzirom da se radi o žalbi podnesenoj 31. siječnja 2020. godine, uzeto u obzir da je postupak na koji se odnose tražene informacije dodjele bespovratnih sredstava završen te je pojasnio koje se informacije mogu odobriti žalitelju (popis svih projekata, zajedno s podacima o nazivu podnositelja svakog pojedinog projekta, informacija o broju bodova koji je svaki pojedini projekt dobio na istom natječaju, informacija o projektima koji su ostvarili potporu na u okviru postupka dodjele bespovratnih sredstava, s iznosom ostvarene potpore (sve donesene Odluke o financiranju za predmetni Poziv koje su javno objavljene na web stranici www.strukturnifondovi hr te da je spomenuta dokumentacija u međuvremenu i dostavljena žalitelju.
Prije svega se napominje kako su se u ovom žalbenom postupku odlučne činjenice utvrđivale s obzirom na dan podnošenja predmetnog zahtjeva žalitelja (8. siječanj 2020. godine) te se nakon utvrđenih činjenica razmatrala zakonitost osporenog rješenja prvostupanjskog tijela, koje je doneseno 23. siječnja 2020. godine. Ovo se ističe stoga što je prvostupanjsko tijelo naknadno žalitelju omogućilo pristup određenim informacijama, a žalitelj izvijestio žalbeno tijelo kako ostaje kod svoje žalbe u odnosu na dio predmetnog zahtjeva.
Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Odredbom članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Člankom 15. stavkom 4. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade.
U žalbenom postupku su uzete u obzir i odredbe Uputa za prijavitelje i Smjernica za Europski socijalni fond koje donosi Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike na temelju članka 5. stavka 3. točke 3. Uredbe o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda te odredbe istih koje je u svom očitovanju navelo prvostupanjsko tijelo.
Nakon provedenog žalbenog postupka je utvrđeno kako su u vrijeme podnošenja predmetnog zahtjeva neke od traženih informacija još bile u izradi, da nema prevladavajućeg javnog interesa za dostupnošću istih temeljem odredbe članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama te da je pravilno prvostupanjsko tijelo zaključilo da se radi o nedovršenim informacijama, odnosno da se radi o još nepostojećoj informaciji u odnosu na projekte koji su ostvarili potporu, a pri čemu se pravilno pozvalo na odredbu članka 23. stavka 4. navedenog Zakona.
Nadalje, u žalbenom je postupku uzeto u obzir da je prema formulaciji zakonske odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama dovoljno postojanje „osnove sumnje“ da bi objavljivanje informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje postupka, pa je nakon provedenog žalbenog postupka zaključeno kako postoje osnove sumnje da bi objavljivanje tražene informacije u trenutku podnošenja predmetnog zahtjeva, a koju bi žalitelj mogao javno iznositi u smislu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, moglo utjecati na učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje postupka dodjele bespovratnih sredstava, iako se prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju propustilo pozvati i na odredbu članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, premda u obrazloženju navodi kako se radi o postupku koji u tom trenutku i pri donošenju osporenog rješenja još uvijek nije bio dovršen.
Također je zaključeno kako su neosnovani navodi žalitelja u kojima ističe kako su pojedine informacije odobravane drugim korisnicima, jer je iz spisa predmeta utvrđeno da se radi o obavijesti koju je prvostupanjsko tijelo dostavilo jednom od prijavitelja na projekt tijekom postupka, a ne o dokumentu koji je odobren temeljem zahtjeva za pristup informacijama, neovisno o tome što su pojedini prijavitelji na projekt sami objavljivali pojedine podatke vezane za svoje projektne prijedloge.
S obzirom na navedeno, u žalbenom je postupku utvrđeno da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na drugačije rješenje ove upravne stvari, jer je prvostupanjsko tijelo po predmetnom zahtjevu u osporenom rješenju ispravno odlučilo odbivši zahtjev žalitelja iz razloga koji su u njemu navedeni.
Pri navedenom se posebno napominje da se ovim rješenjem ne dira u pravo žalitelja na ponovno traženje informacija iz postupka predmetnog natječaja, s obzirom na činjenicu da je isti u međuvremenu dovršen.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) je propisano da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan