KLASA: UP/II-008-07/22-01/480
URBROJ: 401-01/03-22-3
Zagreb, 22. rujna 2022.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Vir održavanje d.o.o. od 17. veljače 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Vir održavanje d.o.o. od 17. veljače 2022. godine.
2. Predmet se dostavlja trgovačkom društvu Vir održavanje d.o.o. na ponovni postupak u dijelu zahtjeva za pristup informacijama ......... pod točkom 2. kojim traži kopiju ugovora za javnu rasvjetu na Viru od 2017. do 2021. godine s eventualnim aneksima i pod točkom 3. kojim traži popis kupaca kojima dugujete – na ime neplaćenih potraživanja u 2018., 2019. i 2020. godini (dostaviti kopije izdanih računa koji nisu plaćeni).
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem trgovačkog društva Vir održavanje d.o.o. odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 10. veljače 2022. godine kojim je zatražena dostava kopije ugovora koji je sklopljen za asfaltiranje cesta na Viru u 2017. godini s eventualnim aneksima tog ugovora, kopiju ugovora za javnu rasvjetu na Viru od 2017. do 2021. godine s eventualnim aneksima i popis kupaca kojima dugujete – na ime neplaćenih potraživanja u 2018., 2019. i 2020. godini (dostaviti kopije računa koji nisu plaćeni), temeljem odredbe temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što korisnik prava na pristup informacijama zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj navodi da je rješenje osporava u cijelosti jer nije utemeljeno na Zakonu o pravu na pristup informacijama. Navodi da je obrazloženje osporenog rješenja nejasno i bez uporišta u citiranom Zakonu. Navodi da je njezin zahtjev jasan, da ne traži izradu dokumenata, mišljenja, analiza, obrazloženja i ne iziskuje dodatni trud. Nadalje, navodi da traži postojeću dokumentaciju kojom tijelo javne vlasti raspolaže. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 7. veljače 2022. godine zatražila od trgovačkog društva Vir održavanje d.o.o., kao tijela javne vlasti, dostavu sljedećih informacija: „1. Ugovor koji je sklopljen za asfaltiranje cesta na Viru u 2017. kopiju s eventualnim aneksima tog Ugovora, 2. kopiju ugovora za javnu rasvjetu na Viru od 2017.g do 2021. g s event. aneksima i 3. popis kupaca kojima dugujete – na ime neplaćenih potraživanja u 2018., 2019. i 2020.g (dostaviti kopije izdanih računa koji nisu plaćeni)“.
Također je utvrđeno da je tijelo javne vlasti povodom navedenog zahtjeva donijelo osporeno rješenje od 17. veljače 2022. godine, kojim je odbilo zahtjev žaliteljice temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je tijelo javne vlasti ustanovilo da se radi o međusobno povezanim podnositeljima putem više funkcionalno povezanih zahtjeva, da dolazi do očitog zloupotrebljavanja prava na pristup informacijama, odnosno zahtjeva za dostavu istih, istovrsnih informacija kojima se traži velik broj informacija gdje dolazi do opterećivanja rada i funkcioniranja trgovačkog društva.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Iz osporenog rješenja tijelo javne vlasti proizlazi da je razlog odbijanja zahtjeva žaliteljice zloupotreba prava na pristup informacijama, a u istom je navedeno kako je do zlouporabe došlo podnošenjem više funkcionalno povezanih zahtjeva, te da se očito zloupotrebljava pravno na pristup informacijama i da se traže istovrsne informacije kojima se traži velik broj informacija zbog čega dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.
Naime, prilikom ocjene je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, prvo u obzir treba uzeti načelo međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije i korisnika prava na pristup informacijama. Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali, razumljivo, ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda. Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.
Kada se procjenjuje korisnikova namjera da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, trebalo bi razmotriti njegov interes za informacijama koje traži i relevantnost zatraženih informacija za širu zajednicu, učestalost podnošenja zahtjeva prema tijelu javne vlasti i način obraćanja prema tijelu, opseg zatraženih informacija i moguće opterećenje koje bi tijelo javne vlasti imalo prilikom omogućavanja pristupa informaciji.
Stoga je u žalbenom postupku Ured povjerenika za informiranje aktom KLASA: 008-04/22-01/245, URBROJ: 401-01/03-22-3 od 28. ožujka 2022. godine zatražio od tijela javne vlasti dostavu preslika Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2021. i 2022. godinu te presliku svih zahtjeva žaliteljice zaprimljene u 2021. godini i u 2022. godini.
U drugostupanjskom je postupku tijelo javne vlasti je dana 15. travnja 2022. godine dostavilo presliku Upisnika za 2021. godinu i presliku Upisnika za 2022. godinu.
Uvidom u dokumentaciju dostavljenu od tijela javne vlasti utvrđeno je kako je navedenom tijelu javne vlasti u 2021. godini ukupno evidentirano 5 zahtjeva za pristup informacijama i da nije bilo zahtjeva žaliteljice, a uvidom u podatke iz Upisnika za 2022. godinu vidljivo je da je predmetni zahtjev žaliteljice prvi zahtjev za pristup informacijama u 2022. godini koji je zaprimilo tijelo javne vlasti.
Nadalje, s obzirom na to da se u obrazloženju osporenog rješenja samo navodi da se radi o više funkcionalno povezanih zahtjeva bez navođenja o čemu se u konkretnom slučaju radi, izvršenim uvidom u Upisnik za 2021. i u Upisnik za 2022. godinu utvrđeno je da su žaliteljičin zahtjev od 10. veljače 2022. godine i zahtjev za pristup informacijama Frane Vučetića od 23. prosinca 2021. godine sadržajno slični. Nadalje, iz Upisnika za 2021. godinu proizlazi da je zahtjev Frane Vučetića odbijen.
Napominje se da iz zahtjeva žaliteljice nije vidljivo da se ista obraća tijelu javne vlasti na uvredljiv, omalovažavajući ili optužujući način, a niti je iz sadržaja zahtjeva vidljivo da žaliteljica koristi Zakon o pravu na pristup informacijama kao alat za zlouporabu prava na pristup informacijama koje posjeduje tijelo javne vlasti.
Razmatranjem dokumentacije u spisu predmeta te procjenom svih činjenica i okolnosti, te ukupnog broja zahtjeva zaprimljenih u navedenom tijelu javne vlasti od strane žaliteljice te informacije koje je žaliteljica u istome zatražila, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te je zaključeno da osporeno rješenje treba poništiti.
Slijedom svega navedenog, a osobito zbog pogrešne primjene članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama valjalo je poništiti prvostupanjsko rješenje.
U drugostupanjskom se postupku tijelo javne vlasti uz dostavu preslike Upisnika za 2021. godinu i Upisnika za 2022. godinu u dopisu od 14. travnja 2022. godine očitovalo o traženim informacijama te je vezano za tražene informacije pod točkom 1. zahtjeva navelo da Vir održavanje d.o.o. nije sklopilo ugovor za asfaltiranje cesta u Viru u 2017. godini niti je vršilo takvu vrstu radova. U pogledu traženih informacija pod točkom 2. zahtjeva navelo da je odlukom Općinskog vijeća Općine Vir, Vir održavanju d.o.o. je delegirana ovlast za obavljanje komunalnih djelatnosti za koje je Vir održavanje d.o.o. i registrirano, između ostalog i održavanje i izgradnje javne rasvjete te da Vir održavanje d.o.o. nema posebne ugovore koji bi se odnosili na javnu rasvjetu. Nadalje, u pogledu točke 3. zahtjeva navodi se da pitanje žaliteljice nije jasno jer da se u knjigovodstvenom rječniku od kupaca potražuje novčani iznos, a da se dobavljačima duguje.
U pogledu traženih informacija pod točkom 2. zahtjeva kojim žaliteljica traži kopiju ugovora za javnu rasvjetu na Viru od 2017. - 2021. godine s eventualnim aneksima i pod točkom 3. zahtjeva kojim traži popis kupaca kojima dugujete – na ime neplaćenih potraživanja u 2018., 2019. i 2020. godini (dostaviti kopije izdanih računa koji nisu plaćeni), u drugostupanjskom je postupku utvrđeno sljedeće.
Tijelo javne vlasti u očitovanju od 14. travnja 2022. godine navodi da je odlukom Općinskog vijeća Općine Vir delegirana ovlast tijelu javne vlasti za obavljanje komunalne djelatnosti te tako i održavanje i izgradnja javne rasvjete te da tijelo javne vlasti nema posebne ugovore koji bi se odnosili na javnu rasvjetu.
Uvidom u javno objavljene podatke u sudskom registru za trgovačko društvo Vir održavanje d.o.o. proizlazi da je predmet poslovanja trgovačkog društva održavanje i izgradnja nerazvrstanih cesta, održavanje i izgradnja groblja, održavanje i izgradnja javne rasvjete, izvođenje građevinskih radova, upravljanje i održavanje sportskom građevinom, obavljanje čuvarske službe i upravljanje grobljem. Nadalje, trgovačko društvo Vir održavanje d.o.o. u vlasništvu je Općine Vir.
U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid na službenu stranicu Općine Vir na poveznicu https://vir.hr/index.php/sluzbena-dokumentacija/proracun-i-financije/izvjestaji-proracuna-proracunskih-i-izvanproraizvjestaji-proracuna-proracunskih-i-izvanproracunskih-korisnikacunskih-korisnika na kojoj su objavljeni, između ostalog, dokumenti Izvještaji proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika za razdoblje po godinama od 2017. - 2021. godine te Bilješke uz financijske izvještaje za razdoblje po godinama od 2018. - 2021. godine (dalje u tekstu: Bilješka). U Bilješki za 2018. godinu navodi se da je izgradnja javne rasvjete financirana prihodima tekuće godine i povlačenjem depozita iz državnog proračuna u iznosu od 433.519,00 kn koji je dio od prihoda poreza na dohodak koji je s depozita na HBOR-u odlukom Ministarstva financija prebačen u državni proračun i tijelo javne vlasti ga iskazuje ako potraživanje. Ukupni iznos potraživanja je bio 969.324,78 kn, a nakon te transakcije od 433.519,38 kn, ostaje u potraživanju 535.805,40 kn. Navodi se da su sukladno ugovoru sredstva isplaćena direktno izvođaču radova trgovačkom društvu Vir održavanje. Nadalje, u Bilješki za 2019. godinu navodi se da su rashodi za nabavu nefinancijske imovine za 41% veći nego 2018. godine, a ostvareni su prvenstveno za izgradnju javne rasvjete AOP 359.
Uvidom na službenu stranicu Općine Vir na poveznici http://vir.hr/index.php/sluzbena-dokumentacija/zakon-akti-i-odluke/prijedlog-plana-i-procjene-zastite-od-pozara-opcine-vir/item/1005-komunalno-poduzece-vir-odrzavanje-ove-godine-izvodi-najveci-projekt-od-svog-osnutka-vrijedan-4-5-milijuna-kuna-pa-se-u-virskim-ulicama-i-naseljima-kopaju-kanali-te-postavljaju-novi-stupovi-javne-rasvjete, proizlazi da se radi o projektu izgradnje javne rasvjete na području otoka Vira vrijednom 4,5 milijuna kuna kojeg izvodi trgovačko društvo Vir održavanje d.o.o., a u koji projekt je već uloženo ukupno oko dva milijuna kuna.
Nadalje, o navedenom projektu pisalo se i u medijima na poveznici https://ezadar.net.hr/dogadaji/4195356/milijun-kuna-za-modernizaciju-javne-rasvjete-u-viru/, te se navodi da je program modernizacije i postavljanja nove javne rasvjete počeo prije pet godina, da je početna investicija u taj program modernizacije javne rasvjete na otoku s visokoenergetskim učinkovitim izvorom svjetla iznosila oko 1,5 milijuna kuna, da je tijekom 2019. dodatno uloženo još dva milijuna kuna. Navodi se da je cjelokupan program građenja komunalne infrastrukture bio procijenjen na oko 18 milijuna kuna, a 4,5 milijuna kuna iz 2020., investiranih za građenje javne rasvjete, bio je nastavak te virske komunalne priče te da je za podizanje nove javne rasvjete lani utrošeno pet milijuna kuna.
Sukladno navedenom, radi se o velikom i važnom projektu koji se odnosi na izgradnju javne rasvjete za područje otoka Vira i čiji je izvođač komunalno poduzeće Vir održavanje d.o.o. Prema mišljenju Povjerenika za informiranje financiranje navedenog projekta trebalo bi biti regulirano ugovorom ili drugim pravnim aktom, koje bi tijelo javne vlasti kao izvođač radova trebalo posjedovati ili imati saznanja o tijelu javne vlasti koje isto posjeduje.
Napominje se kako prema ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje ugovori između subjekata javnog te subjekata privatnog prava, odnosno između više subjekata javnog prava, predstavljaju informaciju od javnog značaja koja bi trebala biti dostupna javnosti, te kako su ugovori koje sklapaju tijela javne vlasti podložni preispitivanju od strane javnosti putem instrumenata koje građanima daje ustavno pravo na pristup informacijama, razrađeno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Vezano za točku 3. zahtjeva žaliteljice u drugostupanjskom se postupku tijelo javne vlasti očitovalo da je navedeni zahtjev nejasan jer je žaliteljica u zahtjevu zatražila popis kupaca kojima duguju na ime neplaćenih potraživanja s obzirom na to da se u knjigovodstvenom rječniku od kupaca potražuje novčani iznos, a da se dobavljačima duguje.
Napominje se da je odredbom članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacija propisana mogućnost tijelu javne vlasti da u slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva pozove podnositelja da isti ispravi u roku od pet dana te ukoliko isti ne ispravi zahtjev, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev.
U drugostupanjskom postupku je uvidom u spis predmeta utvrđeno da tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku nije pozvalo žaliteljicu na ispravak predmetnog zahtjeva ukoliko je smatralo da je zahtjev za pristup informacijama nepotpun ili nerazumljiv.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21), riješiti kao u točkama 1. i 2. izreke rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari, dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Tijelo javne vlasti je u ponovnom postupku dužno razmotriti točku 2. i 3. zahtjeva za pristup informacijama žaliteljice, utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar. Ukoliko tijelo javne vlasti ne posjeduje traženu informaciju, a ima saznanja o tijelu koje je posjeduje dužno je, bez odgode, ustupiti zahtjev tome tijelu, a o čemu treba obavijestiti žaliteljicu.
Vezano za točku 1. zahtjeva za pristup informacija kojim žaliteljica traži informaciju kopiju ugovora koji je sklopljen za asfaltiranje cesta na Viru u 2017. godini s eventualnim aneksima tog ugovora, iz dostavljenog očitovanja tijela javne vlasti proizlazi da tijelo javne vlasti nije sklopilo ugovor za asfaltiranje cesta na Viru u 2017. godini niti je vršilo takvu vrstu radova. Iz navedenog očitovanja tijela javne vlasti proizlazi da tijelo javne vlasti ne posjeduje informacije iz točke 1. zahtjeva za pristup informacijama žaliteljice.
U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid na stranicu Elektroničkog oglasnika javne nabave na poveznicu https://eojn.nn.hr/spin/application/ipn/documentmanagement/DokumentPodaciFrm.aspx?id=1136256 te u Odluku o odabiru KLASA: 406-01/17-01/8, UR. BROJ: 2198/12-06/01-17-16 od 3. travnja 2017. godine kojom je naručitelj Općina Vir u otvorenom postupku javne nabave Pojačano održavanje-asfaltiranje nerazvrstanih lokalnih cesta na području Općine Vir, evidencijski broj MV-1/2017, procijenjene vrijednosti nabave 17.000.000,00 HRK odabrala ponuditelja trgovačko društvo COLAS HRVATSKA d.d. iz Varaždina.
U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da žaliteljica u zahtjevu za pristup informacijama kao ni u žalbi nije svoju tvrdnju o postojanju traženih informacija iz točke 1. zahtjeva potkrijepila nikakvim dokazom.
Posebno se naglašava da nije u nadležnosti Povjerenika za informiranje da utvrđuje obvezu tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup postojećoj informaciji.
Prema odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti će rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Stoga je odlučeno kao u točki 3. izreke rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan