KLASA: UP/II-008-07/22-01/316
URBROJ: 401-01/06-22-2
Zagreb, 12. rujna 2022. godine
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za norme Broj: HZN-1-3/2022-RB-20 od 9. ožujka 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za norme Broj: HZN-1-3/2022-RB-20 od 9. ožujka 2022. godine u dijelu u kojem je pod točkom B/ izreke u cijelosti odbijen zahtjev ......... od 21. veljače 2022. godine u pogledu ponuda temeljem kojih su se sklopili ugovori.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslikama sljedećih informacija:
- ponuda trgovačkog društva Omega software d.o.o. „Računalna usluga održavanja sustava za web pristup repozitoriju HRN“, Broj: PON-N-570 od 14. ožujka 2018. godine;
- ponuda trgovačkog društva Omega software d.o.o. „Računalna usluga održavanja sustava za e-Prodaju“, Broj: PON-N-654 od 26. veljače 2019. godine;
- ponuda trgovačkog društva Omega software d.o.o. „Računalna usluga održavanja sustava za web pristup repozitoriju HRN“, Broj: PON-N-653 od 26. veljače 2019. godine;
- ponuda trgovačkog društva Omega software d.o.o. za „Nadogradnju sustava za e-Prodaju“, Broj: PON-N-694 od 27. rujna 2019. godine;
- „Ponuda za programsko rješenje za organizaciju podrške korisnicima – HELPDESK“ trgovačkog društva Conscius d.o.o. informacijske tehnologije, Ponuda broj 01/62/1119 od 25. studenoga 2019. godine;
- ponuda trgovačkog društva Omega software d.o.o. „Računalna usluga održavanja sustava za web pristup repozitoriju“, Broj: PON-N-729 od 19. veljače 2020. godine;
- ponuda trgovačkog društva Omega software d.o.o. „Razvoj sustava prodaje“, Broj: PON-N-785 od 21. listopada 2020. godine;
- ponuda trgovačkog društva Omega software d.o.o. „Računalna usluga održavanja sustava za e-prodaju“, Broj: PON-N-872 od 24. veljače 2021. godine;
- ponuda trgovačkog društva Omega software d.o.o. „Nadogradnja sustava za e-prodaju – Dizanje zadnje dostupne verzije Rhetosa“, Broj: PON-N-939 od 2. lipnja 2021. godine,
na način da se u navedenim dokumentima prekrije ime i prezime, broj mobitela i e-mail kontakt osobe i zaposlenika ponuditelja koji nisu osobe ovlaštene za zastupanje ponuditelja, broj osobne iskaznice odnosno identifikacijskog dokumenta osobe ovlaštene za zastupanje ponuditelja, te da se na podacima o solventnosti trgovačkog društva Conscius d.o.o. prekriju svi podaci osim onih o Poslovnom subjektu i podataka u tabeli pod podnaslovom „Podaci preuzeti od Financije agencije.
3. Odbija se žalba ......... u preostalom dijelu kao neosnovana.
4. Nalaže se Hrvatskom zavodu za norme da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Hrvatskog zavoda za norme Broj: HZN-1-3/2022-RB-20 od 9. ožujka 2022. godine je u točki A/ izreke u dijelu odbačen zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 21. veljače 2022. godine, u pogledu traženja Okvirnog sporazuma, Odluka o početku javne nabave, Odluka Ravnatelja o povjerenstvu te specifikacija za JN 17/2018, JN 18/2018, JB 16/2019, JN 17/2019, JN 24/2019, JN 16/2020, JN 17/2020, JN 33/2020, JN 10/2021, JN 10/2021, JN 16/2021 i JN 19/2019, u točki B/ izreke odbijen predmetni zahtjev u dijelu u kojem su zatražene Ponude na temelju koji su se sklopili ugovori, a u točki C/izreke usvojen navedeni zahtjev dostavom kopija na uvid u pogledu Poziva na dostavu ponuda, Zahtjevi za ponude, Odluke Ravnatelja o direktnom ugovaranju i obrazloženja/zapisnika zašto je odabrana direktna javna nabava te narudžbenice 23/2021 te je djelomično omogućen pristup Zapisnicima o izvršenom poslu s rokovima u kojem je posao/usluga završena na način da su na dokumentima prekriveni vlastoručni potpisi izvoditelja/izvršitelja.
Odluka pod točkom A/izreke osporenog rješenja je donesena temeljem odredbe članka 23, stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što tijelo javne vlasti ne posjeduje informacije koje su u istoj točki izrijekom navedene.
Točkom B/ izreke osporenog rješenja predmetni zahtjev žaliteljice je odbijen u pogledu ponuda temeljem kojih su sklopljeni ugovori, pozivom na odredbu članka 23. stavka 5. u vezi s člankom 15. stavkom 2. iz razloga što tražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu, sukladno zakonu.
U točki C/ izreke osporenog rješenja prvostupanjsko tijelo je u pogledu izrijekom navedenih informacija usvojen predmetni zahtjev te je djelomično uskraćen pristup informacijama, prekrivanjem određenih podataka na dostavljenim preslikama, primjenom odredbe članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te ograničenja pristupa informacijama propisanog u stavku 2. točki 4. istog članka odnosno zbog zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da joj je osporenim rješenjem djelomično odbijen zahtjev za pristup informacijama od 21 veljače 2022. godine, kojim je zatražila dostavu dokumenata koji joj nisu dostavljeni, a koji se odnose na dobavljača Omega software d.o.o. po javnoj nabavi i to: okvirne sporazume, odluke o početku javne nabave, odluke ravnatelja o povjerenstvu, pozive na dostavu ponuda, zahtjeve za ponude, ponude na temelju kojih su se sklopili ugovori i narudžbenicu 23/2021, specifikacije, odluke ravnatelja o direktnom ugovaranju i obrazloženja/zapisnike zašto je odabrana direktna javna nabava, zapisnike o izvršenom poslu s rokovima u kojima je posao/usluga izvršena. Nadalje, navodi kako joj je Hrvatski zavod za norme suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama djelomično odbio zahtjev pozivajući se na poslovnu tajnu, temeljem primijenjenog testa razmjernosti za informaciju pod točkom 6. njezinog zahtjeva za pristup informacijama. Također, navodi kako joj tijelo javne vlasti po zahtjevu nije omogućilo uvid u test razmjernosti i javnog interesa te u zatražene informacije, nego joj je samo dostavilo preslike dijela tih informacija. Žaliteljica navodi kako navedeno rješenje osporava u dijelu koji se odnosi na odbijanje zahtjeva zbog nepotpuno i pogrešnog utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Pojašnjava da je tijelo javne vlasti pogrešno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što ponude na temelju kojih su sklopljeni ugovori I narudžbenica 23/2021 ne mogu predstavljati poslovnu tajnu, jer se informacija odnosi na javnu nabavu tijela koje je korisnik državnog proračuna. U nastavku navodi kako službenica za informiranje prvostupanjskog tijela u svom radu ne postupa sukladno smjernicama drugostupanjskog tijela, a čelnik istoga djeluje netransparentno, a čime se njoj uskraćuje ostvarivanje ustavnog prava na pristup informacijama. Također, žaliteljica izražava sumnju u postojanje Pravilnika o poslovnoj tajni prvostupanjskog tijela odnosno da je uopće proveden test razmjernosti. Na temelju navedenog predlaže Povjereniku za informiranje da poništi prvostupanjsko rješenje i naloži tijelu javne vlasti da joj omogući uvid u zatražene informacije. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis po žalbi žaliteljice na nadležno postupanje.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 21. veljače 2022. godine od Hrvatskog zavoda za norme zatražila sljedeće informacije: 1. Okvirni sporazumi, 2. Odluke o početku javne nabave, 3. Odluke Ravnatelja o povjerenstvu, 4. Poziv na dostavu ponuda, 5. Zahtjevi za ponude, 6. Ponude na temelju kojih su se sklopili ugovori i narudžbenica 23/2021, 7. Specifikacije, 8. Odluke Ravnatelja o direktnom ugovaranju i obrazloženja/zapisnici zašto je odabrana direktna javna nabava i 9. zapisnici o izvršenom poslu s rokovima u kojima je posao/usluga izvršena za ugovore prema javnim nabavama: JN17/2018 Računalna usluga održavanja sustava za web pristup repozitoriju, HRN 50324200, Jednostavna nabava Omega software d.o.o. 40102169932, 29.03.2018. HZN-10-8/2018-IBO-9; JN18/2018 Računalna usluga održavanja sustava za e-prodaju, 50324200, Jednostavna nabava Omega software d.o.o. 40102169932, 29.03.2018., HZN-10-7/2018-IBO-9; JN16/2019 Web pristup repozitoriju, 50324200, Jednostavna nabava, Omega software d.o.o. 40102169932, 28.02.2019., HZN-5-5/2019-IBO-1; JN17/2019 Računalna usluga održavanja sustava za e-prodaju 50324200, Jednostavna nabava Omega software d.o.o. 40102169932, 28.02.2019., HZN-5-4/2019-IBO-1; JN24/2019 Nadogradnja sustava za e-prodaju 48810000, Jednostavna nabava Omega software d.o.o. 40102169932, 22.10.2019., HZN-5-18/2019-IBO-1; JN16/2020 Računalna usluga održavanja sustava za web pristup repozitoriju HRN 50324200, Jednostavna nabava Omega software d.o.o. 40102169932, 28.02.2020., HZN-5-6/2020-IBO-1; JN17/2020 Računalna usluga održavanja sustava za e-prodaju, 50324200, Jednostavna nabava Omega software d.o.o. 40102169932, 28.02.2020., HZN-5-7/2020-IBO-1; JN33/2020 Razvoj sustava prodaje, 48810000 Jednostavna nabava Omega software d.o.o., 40102169932,12.11.2020. HZN-5-19/2020-IBO-1; JN10/2021 Računalna usluga održavanja sustava za e-prodaju, 50324200, Jednostavna nabava Omega software d.o.o., 40102169932, 03.03.2021., HZN-5-4/2021-IBO-1; JN16/2021 Nadogradnja sustava za e-prodaju, 48810000, Jednostavna nabava Omega software d.o.o., 40102169932, 23.06.2021. NAR br.23/2021, Obrazloženje/Zapisnik uz narudžbenica; i JN/19/2019 HELPDESK, Conscius d.o.o., 02.11.2019., HZN-5-25/2019-IBO-1.
Također je utvrđeno da je Hrvatski zavod za norme povodom predmetnog zahtjeva nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa (bilješka Broj: HZN-1-3/2022-RB-19 od 8. ožujka 2022. godine) donio osporeno rješenje Broj: HZN-1-3/2022-RB-20 od 9. ožujka 2022. godine u kojem je u točki A/ izreke u dijelu odbačen zahtjev, u točki B/ izreke odbijen zahtjev u dijelu u kojem su zatražene Ponude na temelju koji su se sklopili ugovori, a u točki C/izreke usvojen zahtjev dostavom kopija na uvid u pogledu Poziva na dostavu ponuda, Zahtjevi za ponude, Odluke Ravnatelja o direktnom ugovaranju i obrazloženja/zapisnika zašto je odabrana direktna javna nabava te narudžbenice 23/2021, a djelomično omogućen pristup Zapisnicima o izvršenom poslu s rokovima u kojem je posao/usluga završena na način da su na dokumentima prekriveni vlastoručni potpisi izvoditelja/izvršitelja. U dijelu u kojem je odbijen zahtjev te djelomično odbijen zahtjev žaliteljice prekrivanjem podataka, prvostupanjsko tijelo se pozvalo na ograničenja pristup informacijama zbog poslovne tajne i zaštite osobnih podataka.
U obrazloženju osporenog rješenja je u pogledu razloga za djelomično odbacivanje zahtjeva žaliteljice temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama navedeno kako je u postupku utvrđeno da ne postoje okvirni sporazumi zatraženi u zahtjevu jer Hrvatski zavod za norme nije potpisnik takvih sporazuma, a zbog čega ne postoje niti odluke o početku javne nabave, kao niti tražena odluka o povjerenstvu, s obzirom da ona nisu niti osnovana. U odnosu na razloge odbijanja zahtjeva žaliteljice prvostupanjsko tijelo pozvalo se na provedeni test razmjernosti i javnog interesa u kojem je utvrđeno da pristup dijelu traženih informacija treba ograničiti između ostalog zato što je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu te da ne postoji javni interes za dostupnost tih informacija. Navedeno se pojašnjava time da ponude na temelju kojih su se sklopili ugovori sadrže povjerljive podatke o trećoj strani koja je dala ponudu te da je u samoj ponudi naznačeno da se radi o podacima koji za treću stranu predstavljaju poslovnu tajnu, a da se dostavljanjem tih podataka ne bi ispunila zakonska svrha instituta prava na pristup informacijama, a možebitno bi se nanijela šteta pravnim subjektima koji su dali svoje ponude. U obrazloženju je također navedeno da se zahtjev žaliteljice u pogledu pojedinih dokumenata usvaja u cijelosti odnosno djelomično usvaja na način da će se na određenim preslikama dokumenta prekriti vlastoručni potpisi izvoditelja/izvršitelja primjenom odredbe članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga zaštite osobnih podataka.
Uvidom u informacije koje su predmet ovog postupka – ponude na temelju kojih su sklopljeni ugovori javne nabave koji se navode u predmetnom zahtjevu, utvrđeno je kako one sadrže podatke trgovačkog društva s kojim su sklopljeni ugovori te osobne podatke fizičkih osoba njegovih zaposlenika i osoba ovlaštenih za njegovo zastupanje te zaposlenika tijela javne vlasti i odgovorne osobe prvostupanjskog tijela.
Stoga je Povjerenik za informiranje u drugostupanjskom postupku razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je ispitujući zakonitost osporenog rješenja i pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa izvršio uvid u informacije koje su predmet ovog postupka, pri čemu je uzeo u obzir da iste sadrže moguće razloge za ograničenje pristupa informacijama te odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
U uvodnoj odredbi broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07 i 86/12) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Člankom 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju sukladno stavcima 2. i 3. navedenog članka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
S obzirom da je žaliteljica u konkretnom slučaju tražila informacije iz postupka jednostavne nabave prvostupanjskog tijela u žalbenom su postupku razmotrene i relevantne odredbe Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine”, broj 120/16.) te podzakonski akt prvostupanjskog tijela kojim je propisano provođenje postupaka jednostavne nabave, uzimajući u obzir da članak 15. navedenog Zakona propisuje da je jednostavna nabava, nabava do vrijednosti pragova iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, da pravila, uvjete i postupke jednostavne nabave utvrđuje naručitelj općim aktom, uzimajući u obzir načela javne nabave, mogućnost primjene elektroničkih sredstava komunikacije te da je naručitelj obvezan opći akt iz stavka 2. ovoga članka te sve njegove kasnije promjene objaviti na internetskim stranicama.
Člankom 52. stavku 3. Zakona o javnoj nabavi je propisano da gospodarski subjekt ne smije označiti tajnom: cijenu ponude, troškovnik, katalog, podatke u vezi s kriterijima za odabir ponude, javne isprave, izvatke iz javnih registara te druge podatke koji se prema posebnom zakonu ili podzakonskom propisu moraju javno objaviti ili se ne smiju označiti tajnom.
U članku 55. Zakona o javnoj nabavi propisano je da odredbe ovoga poglavlja ne dovode u pitanje primjenu drugih odredaba ovoga Zakona, posebice onih koje se odnose na objavljivanje obavijesti o dodjeli ugovora te na sadržaj odluka i zapisnika koje naručitelj dostavlja gospodarskim subjektima te odredaba posebnih propisa, posebice onih kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.
Odredbom članka 248. stavka 5. Zakona o javnoj nabavi propisano je da iznimno, javni naručitelj ne mora objaviti određene informacije o sklapanju ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ako bi njihova objava bila protivna odredbama posebnog zakona ili na drugi način bila protivna javnom interesu, ako bi štetila opravdanim poslovnim interesima javnih ili privatnih gospodarskih subjekata ili bi mogla štetiti poštenom tržišnom natjecanju između njih.
Sukladno članku 333. stavku 5. Zakona o javnoj nabavi javni naručitelj obvezan je omogućiti pristup dokumentaciji i ugovorima ili okvirnim sporazumima sukladno zakonu kojim se uređuje pravo na pristup informacijama. Stavkom 6. istog članka propisano je da iznimno od stavka 5. ovoga članka, javni naručitelj može uskratiti pristup određenim dokumentima ili podacima u mjeri i uz uvjete propisane posebnim zakonima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama, tajnost podataka te zaštita osobnih podataka.
U članku 10. stavku 1. točki 9. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati informacije o postupcima javne nabave, dokumentaciju potrebnu za nadmetanje, informacije o izvršavanju ugovora i druge informacije za koje postoji obveza objavljivanja sukladno zakonu kojim se uređuje javna nabava.
Pravilnikom o provedbi postupaka jednostavne nabave u Hrvatskom zavodu za norme, koji je javno objavljen na internetskoj stranici prvostupanjskog tijela, na poveznici https://www.hzn.hr/UserDocsImages/javnanabava/Pravilnik%20o%20provedbi%20jednostavne%20nabave%20u%20HZN-u_2022-03-04_web.pdf, je u članku 5. određeno da se postupak jednostavne nabave može pokrenuti samo pod uvjetom da su financijska sredstva planirana i osigurana u Državnom proračunu za odnosnu proračunsku godinu. U članku 14. navedenog Pravilnika je propisano da se sadržaj, način izrade i dostava te izmjena i/ili dopuna ponude određuju u Pozivu za dostavu ponuda, a člankom 12. istog je utvrđeno što sve najmanje treba sadržavati poziv za dostavu ponuda, dok je člankom 13. propisano što još u navedenom pozivu naručitelj može odrediti odnosno zatražiti.
Hrvatski zavod za norme, kao javna ustanova predstavlja tijelo javne vlasti koje je obvezno postupati sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakonu o javnoj nabavi, te je u njegovom radu potrebno osigurati maksimalnu transparentnost.
Iz dijela osporenog rješenja proizlazi kako prvostupanjsko tijelo smatra da ne može odobriti pristup zatraženim ponudama temeljem kojih su sklopljeni ugovori iz razloga što postoji mogućnost da bi objava traženih podataka mogla dovesti do štete za gospodarske interese ponuditelja, ali pri tome ne pojašnjava o kakvoj bi se konkretnoj šteti moglo raditi.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je stoga tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, nakon čega je u dijelu nepravilno primijenilo zakonske odredbe.
Naime u žalbenom je postupku prije svega uzeta u obzir i činjenica da su postupci koji su predmet konkretnog zahtjeva dovršeni i javno su dostupni podaci o ponuditeljima koji su odabrani te isplaćenim iznosima koji su sastavni dio predmetnih ponuda, kao i da su žaliteljici po zahtjevu već dostavljene odluke o početku postupka jednostavne nabave neposrednom pogodbom te pozivi na dostavu ponude s pripadajućim tehničkim specifikacijama u kojima je naznačeno što sve ponude moraju sadržavati. Stoga u žalbenom postupku nisu pronađeni razlozi koji bi opravdavali uskratu zatraženih ponuda u cjelini jer je nejasno koji bi to gospodarski interes ponuditelja time bio povrijeđen. U odnosu na osobne podatke zaposlenika tijela javne vlasti, u žalbenom je postupku utvrđeno da se isti ne štite, a u odnosu na određene osobne podatke odgovornih osoba ponuditelja, posebno imajući u vidu da su ti njihovi osobni podaci već svima javno dostupni u sudskom registru, u žalbenom je postupku zaključeno kako ih iz navedenog razloga ne bi bilo svrsishodno štititi u konkretnom slučaju.
Također je posebno uzeto u obzir da je s obzirom na odredbu članka 5. Pravilnika o provedbi postupaka jednostavne nabave prvostupanjskog tijela, u konkretnom slučaju u cijelosti primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno da se radi o raspolaganju javnim sredstvima. Dakle, javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom na što se troše javna sredstva zbog čega je nakon provedenog postupka zaključeno da se žaliteljici može djelomično odobriti pristup zatraženim ponudama sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, koje su navedene u točki 2. izreke ovog rješenja.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09. i 110/21.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. i člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točkama 1., 2. i 4. izreke ovog rješenja.
U odnosu na podatke navedene u točki 2. izreke ovog rješenja za koje je navedeno da se trebaju prekriti u žalbenom je postupku zaključeno da ne prevladava javni interes za omogućavanjem pristupa istima, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, u pogledu izvoda iz poslovne banke koji je sastavni dio ponude trgovačkog društva Conscius d.o.o., a u kojem su sadržani podaci o solventnosti, u žalbenom je postupku zaključeno kako se navedenom dokumentu može djelomično odobriti pristup na način da se prekriju svi drugi podaci osim onih o Poslovnom subjektu i podataka u tabeli pod podnaslovom „Podaci preuzeti od Financije agencije, s obzirom da je iz istih vidljiv podatak koji se trebao priložiti kao sastavni dio ponude, a da se svi ostali podaci moraju prekriti. Uvidom u navedeni dokument u žalbenom je postupku utvrđeno da isti sadrži podatke koji se tiču poslovanja ponuditelja te poslovne banke koja je isti izdala, a koji se mogu podvesti pod zakonsko ograničenja pristupa zbog poslovne tajne, a u konkretnom slučaju nije utvrđeno niti postojanje prevladavajućeg javnog interesa za dostupnošću takvih podataka trgovačkog društva u privatnom vlasništvu, osobito iz razloga što se u pozivu na dostavu ponuda tražio podatak o solventnosti a ne i ostali podaci koji su na tom dokumentu navedeni.
U odnosu na osobne podatke kao što su broj identifikacijske isprave odgovornih osoba ponuditelja u žalbenom je postupku zaključeno da bi pristup tim podacima predstavljao nepotrebno zadiranje u privatni život tih fizičkih osoba.
Što se tiče imena i prezimena, broja mobitela i e-mail kontakta osoba koje su zaposlene u trgovačkom društvu ponuditelja ali nisu ovlaštene za njegovo zastupanje, a koji nije tijelo javne vlasti, u žalbenom je postupku zaključeno da bi pristup tim podacima predstavljao nepotrebno zadiranje u privatni život fizičkih osoba, uzimajući u obzir da se ne radi o odgovornim osobama ponuditelja.
Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene informacije, niti da se iste odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.
U odnosu na preostale navode iz predmetne žalbe, posebno se ističe da je iz dokumentacije u spisu predmeta, a također iz točke C/ izreke osporenog rješenja razvidno da je žaliteljici uz Pozive na dostavu ponuda, Zahtjeve za ponude, Odluke Ravnatelja o direktnom ugovaranju i obrazloženja/zapisnika iz kojih proizlaze razlozi zbog kojih je odabrana direktna javne nabava odobreno pravo na pristup i narudžbenici 23/2021, za koju žaliteljica u žalbi navodi kako joj je u pogledu iste odbijen zahtjev. Da je žaliteljici dostavljena narudžbenica 23/2021 je vidljivo i iz primopredajnog zapisnika koji prileži spisu predmeta u kojem je pod točkom 12) ista narudžbenica navedena, a koji je žaliteljica vlastoručno potpisala potvrdivši time da je preuzela navedeni dokument.
U odnosu na navode žaliteljice o tome da joj nije omogućen uvid u originale informacija čije preslike su joj dostavljene, napominje se kako je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama izjednačeno pravo na pristup preslikama informacija s pravom na uvid u iste, a obzirom da na predmetnom zahtjevu žaliteljice nije naznačen način pristupa informaciji, stav je žalbenog tijela da je o pravu žaliteljice prvostupanjsko tijelo odlučilo donošenjem prvostupanjske odluke, a o čijoj zakonitosti je odlučeno u ovom postupku.
Osim navedenog, iz predmetne žalbe proizlazi da je žaliteljica nakon donošenja prvostupanjske odluke tražila uvid u provedeni test razmjernosti i javnog interesa, ali zapis o njegovom provođenju nije informacija koja je predmet zahtjeva u konkretnom slučaju, nego je uvid u isti žaliteljica ovlaštena tražiti kao stranka u postupku temeljem drugog posebnog propisa odnosno tražiti uvid u spis predmeta sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku.
S obzirom na navedeno Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku zaključio da je u dijelu točke B/ izreke osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano zbog zaštite osobnih podataka i poslovne tajne.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno je kao pod točkom 3. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan