KLASA: UP/II-008-07/22-01/285

URBROJ: 401-01/03-22-5

Zagreb, 9. rujna 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Vir zaštita d.o.o. Broj: POV-03/2022-AR od 23. veljače 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Vir zaštita d.o.o. Broj: POV-03/2022-AR od 23. veljače 2022. godine.

2. Predmet se dostavlja trgovačkom društvu Vir zaštita d.o.o. na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem trgovačkog društva Vir zaštita d.o.o. odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 7. veljače 2022. godine kojim je zatražena dostava svih sklopljenih ugovora sa zaštitarskom tvrtkom „KLEM SECURITY“, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. istog Zakona.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj navodi da obrazloženje osporenog rješenja nema utemeljenje na Zakonu o pravu na pristup informacijama. Navodi kako tražena preslika ugovora ne može i ne smije predstavljati tajnu jer se radi o trgovačkom društvu u 100% vlasništvu Općine Vir koja iz svog proračuna financira navedeno društvo Vir-zaštita d.o.o., a da žalitelj uplaćuje novac u Općinu Vir. Nadalje, navodi da je rješenje nezakonito i nepotpuno jer nema pouku o pravu na pravni lijek. Napominje da Općina Vir i njena trgovačka društva, kao i javne ustanove, od javnosti neosnovano skrivaju podatke. Predlaže da se žalba usvoji i navedeno rješenje poništi.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 7. veljače 2022. godine zatražio od trgovačkog društva Vir zaštita d.o.o., kao tijela javne vlasti, dostavu preslika informacija svih sklopljenih ugovora sa zaštitarskom tvrtkom „KLEM SECURITY“.

Također je utvrđeno da je tijelo javne vlasti povodom navedenog zahtjeva donijelo osporeno rješenje Broj: POV-03/2022-AR od 23. veljače 2022. godine, kojim je odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. istog Zakona. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da Ugovor predstavlja poslovnu tajnu i kao takav nije dostupan trećim osobama.

Uvidom u osporeno rješenje utvrđeno je da isto ne sadrži uputu o pravnom lijeku čiji je sadržaj propisan u članku 98. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine, broj 47/09 i 110/21). Međutim u članku 111. stavku 2. istoga Zakona propisano je kad u rješenju nije dana nikakva uputa o pravnom lijeku ili je ta uputa nepotpuna, stranka može postupiti po važećim propisima, a može u roku od 30 dana zatražiti od javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo dopunu rješenja u tom dijelu te da u takvom slučaju rok za žalbu teče od dana dostave dopunjenog rješenja.

Sukladno navedenom, žalitelj je iskoristio svoje pravo na žalbu po važećem propisu, unatoč tome što osporeno rješenje ne sadrži uputu o pravnom lijeku.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva, propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. tog Zakona.

Sukladno članku 15. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti ograničit će pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.

Sukladno traženju Povjerenika za informiranje aktom KLASA: 008-04/22-01/247, URBROJ: 401-01/03-22-2 od 2. ožujka 2022. godine za dostavom traženih informacija, tijelo javne vlasti se dopisom Broj: POV-05/2022-AR od 22. ožujka 2022. godine očitovalo da ugovor predstavlja poslovnu tajnu i da nije dostupan trećim osobama.

Nadalje, prema ponovnom traženju Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/22-01/285, URBROJ: 401-01/03-22-2 od 23. ožujka 2022. godine za dostavom traženih informacija, tijelo javne vlasti se dopisom Broj: POV-09/2022-AR od 14. travnja 2022. godine očitovalo kako je navedeni ugovor između tijela javne vlasti i „Klemm sigurnosti“ predmet kaznenog postupanja te da isti nije moguće dostaviti. Tijelo javne vlasti je kao dokaz za navedenu tvrdnju priložilo dokumentaciju kaznenu prijavu i dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske od 21. svibnja 2021. godine i od 2. rujna 2021. godine

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta te utvrdio kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama pogrešno utvrdilo činjenično stanje, da je pogrešno primijenilo zakonske odredbe, da je izreka rješenja u proturječnosti s obrazloženjem te da osporeno rješenje treba poništiti.

U drugostupanjskom postupku je utvrđeno da je tijelo javne vlasti osporenim rješenjem odbilo predmetni zahtjev jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom, dok iz obrazloženja tog rješenja proizlazi da tijelo javne vlasti posjeduje traženu informaciju, ali da ona predstavlja poslovnu tajnu i zbog toga nije dostupna žalitelju. Stoga, utvrđeno je da je izreka osporenog rješenja u proturječnosti s obrazloženjem rješenja.

Nadalje, obrazloženje osporenog rješenja osim pozivanja na odredbu članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se traže informacije koje se ne smatraju informacijama te pozivanja na poslovnu tajnu, ne sadrži razloge koji su bili odlučni za rješavanje upravne stvari te je počinjena bitna povreda odredaba upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku.

Posebno se ističe važnost obrazloženja rješenja, jer obrazloženje omogućava stranci da pomoću žalbe zaštiti svoje interese i pokuša pobiti navode iz rješenja tijela javne vlasti. Kada rješenje nema valjano obrazloženje, podnositelj zahtjeva je doveden u nejednak položaj u odnosu na tijelo i ne može u potpunosti ostvariti svoje ustavom zajamčeno pravo na žalbu.

Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo javne vlasti izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Sukladno navedenom, pristup informacijama u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva, npr. određenog dokumenta, ugovora, računa, pravilnika ili drugog zapisa podataka, odnosno do koje bi moglo doći jednostavnim pretraživanjem elektroničke baze podataka i drugih evidencija koje inače vodi, te tijelo javne vlasti može korisniku dati više zapisa podataka iz kojih može bez potrebe i angažmana tijela javne vlasti za izradom nove informacije doći do zatražene informacije.

U drugostupanjskom je postupku, uvidom u predmetni zahtjev, utvrđeno da žalitelj zahtjevom traži sve sklopljene ugovore koje je tijelo javne vlasti sklopilo sa zaštitarskom tvrtkom, odnosno predmet njegovog zahtjeva predstavlja informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama koje tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva za pristup informacijama.

Prema odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

U članku 16. stavku 3. istoga Zakona propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. tog članka, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

Tijelo javne vlasti, unatoč traženju Povjerenika za informiranje, nije dostavilo na uvid traženu informaciju ugovore koje je tijelo javne vlasti sklopilo s pravnom osobom Klemm sigurnost d.o.o. Nadalje, u drugostupanjskom se postupku tijelo javne vlasti najprije pozvalo na poslovnu tajnu kao razlog zbog kojeg isti ne dostavlja Povjereniku za informiranje na uvid, a potom da je ugovor predmet kaznenog postupanja.

U drugostupanjskom postupku uvidom u dostavljenu dokumentaciju kaznenu prijavu i dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske od 21. svibnja 2021. godine i od 2. rujna 2021. godine, nije moguće zaključiti da je tražena informacija predmet kaznenog postupanja, odnosno da bi se u konkretnom slučaju mogla primijeniti odredba članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Napominje se kako prema ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje ugovori između subjekata javnog te subjekata privatnog prava, odnosno između više subjekata javnog prava, predstavljaju informaciju od javnog značaja koja bi trebala biti dostupna javnosti, te kako su ugovori koje sklapaju tijela javne vlasti podložni preispitivanju od strane javnosti putem instrumenata koje građanima daje ustavno pravo na pristup informacijama, razrađeno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješiti kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari, dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

Tijelo javne vlasti je u ponovnom postupku dužno razmotriti zahtjev za pristup informacijama žalitelja, utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan