KLASA: UP/II-008-07/22-01/279

URBROJ: 401-01/03-22-5

Zagreb, 1. rujna 2022.

 

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Vir KLASA: UP/I-008-01/22-01/2, URBROJ: 2198-12-02-22-1 od 7. veljače 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

1.    Poništava se rješenje Općine Vir KLASA: UP/I-008-01/22-01/2, URBROJ: 2198-12-02-22-1 od 7. veljače 2022. godine.

2.    Predmet se dostavlja Općini Vir na ponovni postupak.


O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem Općine Vir odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 22. listopada 2021. godine kojim su zatražene informacije: brojevi računa, datumi izdavanja i isplate iznosa s opisom plaćanja po izdanim računima vezano za objavljeno rashodovanje proračunskog novca za usluge promidžbe i informiranja u 2018., 2019. i 2020. godini, za slučaj da su računi plaćeni za nastup u medijima određenih osoba informacije koje osobe su nastupale i kojim povodom, da joj se izdvoje računi za slučaj promidžbenih materijala s naglaskom što se njima promoviralo, tko je platio časopise koji su se nalazili u poklon vrećicama prilikom dobivanja božićnica, po čijem nalogu i koliki iznos je plaćen za njih i koliko je Općina Vir uprihodovala novaca od turizma u 2018., 2019. i 2020. godini, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup jer se zahtjevom za pristup informacijama traži informacija koja se ne smatra informacija u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. istog Zakona.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj navodi da je Općina Vir odbila njezin zahtjev jer smatra da isti ne predstavlja zahtjev za pristup informacijama jer traži izradu i dostavu različitih podataka vezanih uz stavke iskazane u financijskom izvješću. Smatra da je takav zaključak tijela javne vlasti netočan. Napominje da je u svom zahtjevu tražila dokumente (račune) koji se odnose na rashod javnog novca za usluge promidžbe i informiranja za tri godine. Navodi da je u financijskim izvješćima naveden ukupno rashodovan novac po navedenom osnovu, a iz istog nije moguće vidjeti ono što žaliteljicu zanima. Nadalje, navodi da u odnosu na kupljene časopise ne vidi razlog zašto joj nisu dostavljeni računi ili drugi dokumenti iz kojih bi mogla ostvariti pravo po predmetnom zahtjevu. Navodi kako iz nejasno obrazloženog rješenja zaključuje da Općina Vir skriva podatke o rashodovanju javnog novca i ne dozvoljava uvid u dokumentaciju po kojoj se on rashoduje te da Općina Vir posluje netransparentno i ne dozvoljava javnosti uvid u njen rad i trošenje javnog novca. Predlaže da se žalba prihvati.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 22. listopada 2021. godine zatražila od Općine Vir, kao tijela javne vlasti, dostavu informacija prema objavljenim rashodovanjima proračunskog novca za usluge promidžbe i informiranja Općina Vir rashoduje u 2018. godini 2.718.597 kn, u 2019. godini 2.087.485 kn i u 2020. godini 677.149 kn te traži u koju svrhu je taj novac sve rashodovan i dostavu specificirano za naprijed navedene iznose svi brojevi računa, datumi izdavanja i isplata iznosa s opisom plaćanja po izdanim računima. Nadalje, traži u slučaju da su računi plaćeni za nastup u medijima određene-ih osobe-a, dostavu odgovor koja-e je-su osoba-e nastupale i kojim povodom. Nadalje, za slučaj promidžbenih materijala traži da joj se izdvoje računi za tu svrhu s naglaskom što se promidžbenim materijalima promoviralo. Zatim, tko je platio časopise, po čijem nalogu i koliki iznos je plaćen za časopise koji su bili u poklon vrećicama koje su se dijelile prilikom dobivanja božićnica. Nadalje, traži podatak koliko je Općina Vir uprihodovala novaca od turizma u 2018., 2019. i 2020. godini.

Također je utvrđeno da je tijelo javne vlasti povodom navedenog zahtjeva donijelo osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-01/22-01/2, URBROJ: 2198-12-02-22-1 od 7. veljače 2022. godine, kojim je odbilo zahtjev žaliteljice temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se zahtjevom za pristup informacijama traži informacija koja se ne smatra informacija u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. istog Zakona. U obrazloženju osporenog rješenja citira se predmetni zahtjev žaliteljice te da navedeni zahtjev ne predstavlja zahtjev za pristup informacijama, niti su njime zatražene informacije u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama. Navodi se da žaliteljica traži izradu i dostavu različitih podataka vezanih uz stavke koje su iskazane u financijskom izvješću te dostavu očitovanja vezano uz predmetne stavke, a ne informacije u smislu odredbi Zakona. Zaključno se navodi da ostvarivanje prava na pristup informacijama predstavlja pristup već gotovoj, postojećoj informaciji i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja, kao ni da obavlja određene radnje i ulaže dodatni trud, odnosno izrađuje novu informaciju ili mišljenje, vrši analize i slično, odnosno da se u tom predmetu traže informacije koje se ne smatraju informacijama zbog čega je odbijen zahtjev žaliteljice.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta te utvrdio kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljičinog zahtjeva za pristup informacijama pogrešno utvrdilo činjenično stanje i pogrešno primijenilo zakonske odredbe te da osporeno rješenje treba poništiti.

Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo javne vlasti izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Sukladno navedenom, pristup informacijama u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva, npr. određenog dokumenta, računa, pravilnika ili drugog zapisa podataka, odnosno do koje bi moglo doći jednostavnim pretraživanjem elektroničke baze podataka i drugih evidencija koje inače vodi, te tijelo javne vlasti može korisniku dati više zapisa podataka iz kojih može bez potrebe i angažmana tijela javne vlasti za izradom nove informacije doći do zatražene informacije.

Prema odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

U članku 16. stavku 3. istoga Zakona propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. tog članka, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

U drugostupanjskom je postupku uvidom u predmetni zahtjev utvrđeno da je žaliteljica predmetnim zahtjevom, pozivom na javno objavljene iznose rashoda proračuna za 2018., 2019. i 2020. godinu, traži račune ili druge dokumente iz kojih je vidljivo plaćanje usluge promidžbe i informiranja s naglaskom na plaćene račune za nastup u medijima, račune za časopise te podatak o prihodu Općine Vir od turizma za navedene godine, odnosno traži preslike gotovih informacija koje tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva za pristup informacijama i koje se odnose na potrošnju sredstava Općine Vir.

Aktima Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/22-01/279, URBROJ: 401-01/03-22-2 od 24. ožujka 2022. godine i URBROJ: 401-01/03-22-3 od 28. travnja 2022. godine zatražena je nadopuna spisa predmeta od tijela javne vlasti na način da tijelo javne vlasti dostavi dokumentaciju koja sadrži tražene informacije za 2018., 2019. i 2020. godinu (račune, naloge za plaćanje, konto kartice i drugu knjigovodstvenu odnosno računovodstvenu dokumentaciju), međutim tijelo javne vlasti traženo nije dostavilo niti se o istome očitovalo.

U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid na službenu stranicu Općine Vir na poveznicu https://vir.hr/index.php/sluzbena-dokumentacija/proracun-i-financije/izvjestaji-proracuna-proracunskih-i-izvanproraizvjestaji-proracuna-proracunskih-i-izvanproracunskih-korisnikacunskih-korisnika na kojoj su objavljeni, između ostalog, dokumenti Izvještaji proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika za razdoblje od 1. siječnja 2018.- 31. prosinca 2018. godine, od 1. siječnja 2019. – 31. prosinca 2019. godine i od 1. siječnja 2020. – 31. prosinca 2020. godine, (dalje u tekstu: Financijski izvještaji) te Bilješke uz financijske izvještaje za navedena razdoblja. Uvidom u Financijske izvještaje proizlazi da isti sadrže stavku rashoda usluga promidžbe i informiranja na koje se poziva žaliteljica.

Iz spisa predmeta proizlazi da je tijelo javne vlasti KLASA: 008-01/21-01/6, URBROJ: 2198/12-03/21-2 od 4. studenoga 2021. godine obavijestilo žaliteljicu da je u 2018. godini na elektronske medije utrošeno 494.733,09 kn i da se troškovi odnose na mjesečne pristojbe propisane zakonima, održavanja internet stranice Općine Vir te na troškove marketinga i promidžbe. Nadalje, navodi se da je za tisak utrošeno 75.889,45 kn, a odnosi se na objavljivanje oglasa i informacija vezano uz Općinu Vir. Zatim, da je za promidžbene materijalne utrošeno 360.292,76 kn, a da se radi o promotivnom materijalu u svrhu prezentacije otoka Vira kao turističke destinacije, te o brošurama za prezentacije Vira. Nadalje, navodi se da je za ostale usluge promidžbe i informiranja izdvojeno 1.787.781,45 kn za turističke sajmove i promidžbu otoka Vira. Nadalje, navodi se da je tijekom 2019. godine na elektronske medije utrošeno 147.361,87 kn i da se troškovi odnose na mjesečne pristojbe propisane zakonima, održavanje internet stranice Općine Vir, preplate na stručne portale te na troškove marketinga i promidžbe. Zatim, navodi se da je ukupni troškovi za tisak iznosili 84.648,63 kn, a odnose se na objavljivanje oglasa i korisnih informacija o poslovanju Općine Vir. Nadalje, da su promidžbeni materijali iznosili 296.243,75 kn, a da se odnose na izradu turističkih brošura i promidžbenih materijala u svrhu prezentacije otoka Vira kao turističke destinacije. Navodi se da je za ostale usluge promidžbe i informiranja utrošeno 1.559.230,45 kn, a odnosi se na sudjelovanje na turističkim sajmovima, promidžbi otoka Vira, organizaciji Gastro&Wine festivala i simpozija Turizam i urbanizam. Nadalje, da je u 2020. godini na elektronske medije utrošeno 478.331,34 kn i to na mjesečne pristojbe propisane zakonima, održavanje internet stranice Općine Vir, te na promidžbu. Navodi se da je na tisak utrošeno 40.601,54 kn, a da se troškovi odnose na objavljivanje oglasa i bitnih informacija o događajima vezanim uz Općinu Vir. Nadalje, za promidžbene materijale utrošeno je 106.875,00 kn, a radi se o izradi video sadržaja o promociji Općine Vir. Navodi se da je ukupno utrošeno 51.340,93 na ostale usluge promidžbe i informiranja, a da se troškovi odnose na organizaciju sajmova i festivala.

Sukladno članku 131. Zakona o proračunu („Narodne novine, broj 144/21) proračunskim računovodstvom uređuju se poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i obrada podataka, sadržaj računa računskog plana, priznavanje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, procjenjivanje bilančnih pozicija, revalorizacija, financijsko izvještavanje i druga područja u svezi s proračunskim računovodstvom. Prema članku 132. stavku 1. istoga Zakona načela proračunskog računovodstva su točnost, istinitost, pouzdanost i pojedinačno iskazivanje poslovnih događaja.

Odredbom članka 139. stavka 1. istog Zakona propisano je da su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici dužni sastavljati financijske izvještaje, dok je u stavku 2. istog članka propisano da su financijski izvještaji iz stavka 1. tog članka izvještaji o stanju, strukturi i promjenama u vrijednosti i obujmu imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda, rashoda te primitaka i izdataka odnosno novčanih tokova.

Sukladno navedenom, tražene informacije odnose se specificirane rashode tijela javne vlasti vezano za uslugu promidžbe i informiranja u 2018., 2019. i 2020. godini, a koji su sadržani u javno objavljenim Financijskim izvještajima, koje je tijelo javne vlasti dužno sastaviti sukladno Zakonu o proračunu.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da je predmetnim zahtjevom žaliteljica tražila informacije u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakon o pravu na pristup informacijama i da se radi o informacijama koje se odnose na raspolaganje javnim sredstvima na koje se primjenjuje odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Prema mišljenju Povjerenika za informiranje prvostupanjsko tijelo je pogrešno zaključilo da žaliteljica predmetnim zahtjevom traži izradu različitih podataka vezanih uz iskazane stavke iz financijskog izvješća te dostavu očitovanja prvostupanjskog tijela uz predmetne stavke, s obzirom na to da žaliteljica želi račune ili druge dokumente, odnosno gotove informacije koje posjeduje tijelo javne vlasti iz kojih je vidljiva potrošnja proračunskih sredstava za usluge promidžbe i informiranja te s tim u vezi prvostupanjsko tijelo ne bi moralo stvarati novu informaciju, a žaliteljica bi iz više različitih zapisa podataka došla do traženih informacija.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21), riješiti kao u točkama 1. i 2. izreke rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari, dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

Tijelo javne vlasti je u ponovnom postupku dužno razmotriti zahtjev za pristup informacijama žaliteljice, utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.

Ističe se da tijela javne vlasti imaju pravo, sukladno odredbi članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, tražiti od korisnika naknadu stvarnih i materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, a na izračun navedene naknade primjenjuju se Kriteriji za određivanje visine stvarnih i materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14). Uputa o primjeni navedenih Kriterija nalazi se na internet stranici Povjerenika za informiranje, na poveznici https://pristupinfo.hr/pravni-okvir/upute-smjernice-obrasci/.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                               POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan