KLASA: UP/II-008-07/22-01/262

URBROJ: 401-01/04-22-11

Zagreb, 20. rujna 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatskih voda KLASA: 008-01/22-01/0000043, URBROJ: 374-25-6-22-3 od 16. veljače 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se točka 1. izreke rješenja Hrvatskih voda KLASA: 008-01/22-01/0000043, URBROJ: 374-25-6-22-3 od 16. veljače 2022. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup informaciji o godinama radnog staža u vodnom gospodarstvu za zaposlenika Zlatka Novaka.

3. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama sljedećih dokumenata:

- Odluke o imenovanju vršitelja dužnosti i koeficijentu plaće KLASA: 024-04/20-02/0000005, URBROJ: 374-25-6-20-1 od 1. prosinca 2020. godine, koja se odnosi na ......... te

- Odluke o imenovanju vršitelja dužnosti i koeficijentu plaće KLASA: 024-04/21-02/0000004, URBROJ: 374-25-6-21-1 od 22. veljače 2021. godine, koja se odnosi na ..........

4. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici Diplome ........., koju je izdalo Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet, Broj: 4005 od 17. veljače 1997. godine, na način da se na istoj prekrije datum, mjesto, županija i država rođenja imenovanog, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

5. Nalaže se Hrvatskim vodama da postupe sukladno točkama 2., 3. i 4. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Hrvatskih voda KLASA: 008-01/22-01/0000043, URBROJ: 374-25-6-22-3 od 16. veljače 2022. godine, u točki 1. izreke rješenja odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) u dijelu koji se odnosi na zaštitu osobnih podataka temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacija jer su informacije zaštićene propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka. U točki 2. izreke rješenja navodi se da se u preostalom dijelu zahtjev usvaja.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj navodi kako je rješenje doneseno nastavno na njegov zahtjev za pristup informacijama kojim je u bitnom tražio pristup informacijama o tome ispunjavaju li voditelji vodno gospodarskih ispostava mali sliv „Krapina Sutla“ i „Zagrebačko prisavlje“ (dalje: VGI za mali sliv „Krapina-Sutla“ i VGI za mali sliv „Zagrebačko prisavlje“) Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu propisane uvjete radnog mjesta, poglavito u pogledu stručne spreme i radnog iskustva. Ističe da je pobijanim rješenjem odbijen njegov zahtjev za pristup informaciji o godinama radnog iskustva koje posjeduje aktualni voditelj VGI za mali sliv „Krapina-Sutla“, informaciji o stupnju stručne spreme koji posjeduje voditelj VGI za mali sliv „Zagrebačko prisavlje“, odlukama kojima su na poziciju voditelja VGI za mali sliv „Zagrebačko prisavlje“ i VGI za mali sliv „Krapina-Sutla“ imenovani trenutni nositelji tih radnih mjesta. Također ističe, kako se vezano za odluke o imenovanju u rješenju navode datum i broj donošenja odluke, ali se propušta dostava njihovih preslika, iako je on to izrijekom zatražio. Nadalje, žalitelj navodi kako je rješenje nezakonito u dijelu u kojem su odbijeni gornji zahtjevi te smatra kako tražene informacije nisu zaštićene propisima o zaštiti osobnih podataka. Ističe da su Hrvatske vode javno pravna osoba za upravljanje vodama, da su osnovane Zakonom o vodama od strane Republike Hrvatske kao jedinog osnivača te u odnosu na njih postoji snažan interes javnosti za uvid u rad, funkcioniranje i procese zapošljavanja. Nadalje, ističe kako je Zakonom o pravu na pristup informacijama predviđena obveza tijela javne vlasti da objavljuju obavijesti o raspisanim natječajima, dokumentaciju potrebnu za sudjelovanje u natječajnom postupku te obavijest o ishodu natječajnog postupka. Također, ističe da se u pobijanom rješenju navodi da su odlukama generalnog direktora na mjestima voditelja VGI za mali sliv „Zagrebačko prisavlje“ i „Krapina-Sutla“ imenovani vršitelji dužnosti te zaključuje da kada ne bi postojala obveza objave odluke o imenovanju vršitelja dužnosti, to bi Hrvatskim vodama omogućilo da se za vršitelje dužnosti imenuju osobe s upitnim kvalifikacijama, iskustvima i na neodređeno dugo. Žalitelj navodi i kako je Zakonom o pravu na pristup informacijama predviđena obveza objave podataka o voditeljima ustrojstvenih jedinica, a koja se odnosi i na Hrvatske vode. Napominje da pravo na pristup zatraženim informacijama postoji poglavito u odnosu na njega jer je zaposlenik Hrvatskih voda i neposredno je zainteresiran za zapošljavanje na nekom od radnih mjesta o kojima se zanima. Ističe da su Hrvatske vode propustile provesti i obrazložiti test razmjernosti i javnog interesa, te je stoga i iz ovog razloga pobijeno rješenje nezakonito. Osim toga, ističe da je rješenje doneseno po osobi koja nije ovlaštena za zastupanje Hrvatskih voda i to po direktoru VGO-a za gornju Savu ......... dok prema Zakonu o vodama (članak 205.), Hrvatske vode kao tijelo javne vlasti zastupa generalni direktor, a to je prema upisu u Sudskom registru .......... Također, ističe kako je rješenje doneseno mimo propisanog roka jer iako su mu Hrvatske vode dostavile dopis prema kojem navode da je rok za dostavu potrebno produžiti radi potpunosti i točnosti traženih informacija, međutim, s obzirom da uz rješenje gotovo da i nisu dostavljene informacije, proizlazi da je produženje roka bilo neosnovano i stoga nezakonito. Zaključno, žalitelj navodi smatra da je rješenje nezakonito: jer Hrvatske vode nisu ovlaštene ograničiti pristup traženim informacijama; jer nije proveden test razmjernosti i javnog interesa; jer je doneseno po osobi koja nije ovlaštena za zastupanje Hrvatskih voda; jer je propušten rok za donošenje rješenja. Predlaže da se poništi pobijano rješenje i Hrvatskim vodama naloži da žalitelju omoguće pristup traženim informacijama i to godinama radnog iskustva koje posjeduje aktualni voditelj/vršitelj dužnosti voditelja VGI za mali sliv „Krapina-Sutla“, stupnju stručne spreme koji posjeduje voditelj/vršitelj dužnosti voditelja VGI za mali sliv „Zagrebačko prisavlje“ te odlukama kojima su na poziciju voditelja/vršitelj dužnosti voditelja VGI za mali sliv „Zagrebačko prisavlje i VGI za mali sliv „Krapina-Sutla“ imenovani trenutni nositelji tih radnih mjesta.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 12. siječnja 2022. godine od Hrvatskih voda, kao tijela javne vlasti zatražio da mu se u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama dostave informacije povezane s radnim mjestom „voditelj VGF“ za mali sliv Krapina-Sutla i za mali sliv Zagrebačko prisavlje, i to informacije o sljedećem: „Vezano za mjesto voditelj VGI za mali sliv Krapina-Sutla: 1. Zadovoljava li aktualni voditelj VGI za mali sliv Krapina-Sutla sve Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu propisane uvjete radnog mjesta? 2. Koliko godina radnog iskustva u vodnom gospodarstvu posjeduje aktualni voditelj VGI za mali sliv Krapina-Sutla? 3. Na koji način i na temelju koje odluke je na radno mjesto voditelja VGI za mali sliv Krapina- Sutla imenovan aktualni nositelj radnog mjesta? Vezano za mjesto voditelj VGI za mali sliv Zagrebačko prisavlje: 1. Zadovoljava li aktualni voditelj VGI za mali sliv Zagrebačko prisavlje sve Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu propisane uvjete za to radno mjesto? 2. Koji stupanj stručne spreme ima voditelj VGI za mali sliv Zagrebačko prisavlje? 3. Na koji način i na temelju koje odluke je na radno mjesto voditelja VGI za mali sliv Zagrebačko prisavlje imenovan aktualni nositelj radnog mjesta? Vezano za buduće natječaje i promaknuća: 4. Kada se planira provođenje idućeg natječaja za radno mjesto voditelja VGI za mali sliv Krapina-Sutla ili za radno mjesto voditelja VGI za mali sliv Zagrebačko prisavlje? 5. Kada se nekome od radnika planira ponuditi ugovor o radu na radnom mjestu voditelja VGI za mali sliv Krapina-Sutla ili za mali sliv Zagrebačko prisavlje?“ Kao prikladan način dobivanja traženih informacija žalitelj je naznačio da traži pristup gore navedenim informacijama pisanim očitovanjem i dostavljanjem preslika dokumenata koji sadrže tražene informacije, i to posebice dostavljanjem sljedećih dokumenata: - dokumenata o posljednjem provedenom natječaju za zapošljavanje na radnom mjestu voditelja VGI za mali sliv Krapina-Sutla, posebice teksta javnog natječaja i odluke o odabiru; - dokumenata o posljednjem provedenom natječaju za zapošljavanje na radnom mjestu voditelja VGI za mali sliv Zagrebačko prisavlje, posebice teksta javnog natječaja i odluke o odabiru; - druge odluke kojom je na poziciju voditelja VGI za mali sliv Krapina-Sutla imenovan trenutni nositelj radnog mjesta; - druge odluke kojom je na poziciju voditelja VGI za mali sliv Zagrebačko prisavlje imenovan trenutni nositelj radnog mjesta; - uvjerenja o radnom iskustvu i stručnoj spremi voditelja VGI za mali sliv Krapina-Sutla; - uvjerenja o radnom iskustvu i stručnoj spremi voditelja VGI za mali sliv Zagrebačko prisavlje.

Postupajući po navedenom zahtjevu, Hrvatske vode su donijele rješenje KLASA: 008-01/22-01/0000043, URBROJ: 374-25-6-22-3 od 16. veljače 2022. godine i u točki 1. izreke rješenja odbile zahtjev za pristup informacijama žalitelja u dijelu koji se odnosi na zaštitu osobnih podataka temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacija jer su informacije zaštićene propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka, dok su u točki 2. izreke rješenja u preostalom dijelu zahtjev usvojile.

Dopisom KLASA: 008-01/22-01/0000043, URBROJ: 374-25-6-22-5 od 14. ožujka 2022. godine, Hrvatske vode dostavile su Povjereniku za informiranje žaliteljevu žalbu zajedno s prvostupanjskim spisom predmeta na nadležno postupanje. Uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je da ista, između ostalog, ne sadrži informacije koje su predmet postupka te je dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/22-01/262, URBROJ: 401-01/04-22-2 od 17. ožujka 2022. godine, zatražena od Hrvatskih voda nadopuna spisa predmeta.

Dopisom KLASA: 008-01/22-01/0000043, URBROJ: 374-25-6-22-7 od 23. ožujka 2022. godine, Hrvatske vode dostavile su Uredu povjerenika nadopunu spisa predmeta te je za dokumentaciju koja sadrži tražene informacije navedeno da se u prilogu dopisa dostavljaju diplome o završenom studiju vršitelja dužnosti voditelja vodnogospodarske ispostave za mali sliv „Krapina-Sutla" i vršitelja dužnosti voditelja vodnogospodarske ispostave za mali sliv „Zagrebačko prisavlje", ispis radnog staža za oba zaposlenika iz kojih je vidljiva duljina radnog staža u Hrvatskim vodama, Odluka o imenovanju vršitelja dužnosti i koeficijentu plaće vršitelja dužnosti voditelja za vodnogospodarsku ispostavu za mali sliv „Krapina-Sutla", KLASA: 024- 04/20-02/0000005, URBROJ: 374-25-6-20-1 od 1. prosinca 2020. godine i Odluka o imenovanju vršitelja dužnosti i koeficijentu plaće vršitelja dužnosti vodnogospodarske ispostave za mali sliv „Zagrebačko prisavlje", KLASA: 024-04/21- 02/0000004, URBROJ: 374-25-6-21-1 od 22. veljače 2021. godine.

U žalbenom postupku je utvrđeno da su Hrvatske vode prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno i pogrešno utvrdile činjenično stanje, povrijedile pravila postupka odnosno nepravilno primijenile zakonske odredbe.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ukoliko javni interes za dostupnošću informacija prevladava nad mogućom štetom za zaštićene interese. Kod provedbe testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. ovog Zakona, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite interesa za ograničenjem ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Iz obrazloženja pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da se radi o informacijama koje su zaštićene zakonom kojim se uređuje pitanje zaštite osobnih podataka.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodna odredba broj 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

U uvodnoj odredbi broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provoditi test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.

Uvidom u dostavljenu dokumentaciju, a koja se odnosi na traženje žalitelja, u žalbenom postupku utvrđeno je da ista sadrži određene osobne podatke kao što su ime i prezime, datum, mjesto i država rođenja, stečena stručna sprema, godine staža i drugo.

Nadalje, u žalbenom postupku utvrđeno je da omogućavanje pristupa osobnim podacima kao što su podaci o stečenoj stručnoj spremi, broju godina radnog iskustva, koeficijentu plaće, imenu i prezimenu zaposlenika tijela javne vlasti, potpisnika odluka i slično, ne bi dovelo do povrede osobnih podataka. Naime, navedeni podaci vezani su uz zakonitost postupanja tijela javne vlasti te bilo posredno ili neposredno uz potrošnju javnih sredstava.

Međutim, uvidom u druge osobne podatke kao što su datum, mjesto, županija i država rođenja nije utvrđeno da prevladava javni interes za dostupnošću tih podataka, već da u pogledu istih prevladava potreba zaštite prava na ograničenje. Naime, u žalbenom je postupku zaključeno da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život osoba na koje se ti podaci odnose.

Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim, stoga u odnosu na osobne podatke iz točke 4. izreke ovog rješenja Povjerenik za informiranje smatra da je iste potrebno zaštititi prekrivanjem tih podataka, te je u tom dijelu žaliteljeva žalba neosnovana, dok se u preostalom dijelu informacija može omogućiti žalitelju.

Vezano za traženje žalitelja da mu se dostavi informacija o godinama radnog iskustva u vodnom gospodarstvu, koje posjeduje aktualni voditelj/vršitelj dužnosti voditelja VGI za mali sliv „Krapina-Sutla, napominje se kako su Hrvatske vode dostavile Povjereniku za informiranje Ispis kartice staža za zaposlenika Zlatka Novaka, a koji sadrži osim samog broja godina radnog iskustva (staža) u Hrvatskim vodama i druge informacije te je potrebno u tom dijelu žaliteljevog traženja, žalitelju omogućiti samo one podatke koji se odnose na traženo.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21), u vezi s člankom 25. stavkom 7. i člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan