KLASA: UP/II-008-07/22-01/215

URBROJ: 401-01/03-22-7

Zagreb, 12. rujna 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Vir zaštita d.o.o. Broj: POV-01/2022-AR od 12. siječnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Vir zaštita d.o.o. Broj: POV-01/2022-AR od 12. siječnja 2022. godine.

2. Predmet se dostavlja trgovačkom društvu Vir zaštita d.o.o. na ponovni postupak u dijelu zahtjeva za pristup informacijama ......... pod točkom 1. kojim traži dostavu svih sklopljenih ugovora s tvrtkom KLEMM SIGURNOST d.o.o. i pod točkom 2. da li su i kada raskinuti.

3. Odbacuje se točka 3. zahtjeva za pristup informacijama ......... kojim traži informaciju od kojih kupaca Vir zaštita d.o.o. potražuje od osnutka do dana podnošenja zahtjeva, specificirane podatke po godinama s nazivom kupca, visinu nastalog duga, kada i po kom osnovu je nastao dug, kada je trebao biti plaćen-dospijeće, kao i da li je izvršen tj. plaćen dug i da li je i kome otpisan dug i razlog otpisa.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem trgovačkog društva Vir zaštita d.o.o. odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 21. prosinca 2021. godine kojim je zatražena dostava svih sklopljenih ugovora s tvrtkom „KLEM SECURITY“, da li su i kada raskinuti te od kojih kupaca „Vir zaštita“ potražuje od osnutka do dana podnošenja zahtjeva, traži specificirani podatak po godinama s nazivom kupca, visinu nastalog duga, kada i po kom osnovu je nastao dug, kada je trebao biti plaćen-dospijeće, kao i da li je izvršen tj. plaćen dug i da li je i kome otpisan dug i razlog otpisa, temeljem članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što predmetni zahtjev ne sadrži sve propisane elemente iz članka 18. stavka 3. istog Zakona.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj navodi da je rješenje nezakonito jer nema zakonsko utemeljenje, obrazloženje je nejasno i nema uputu o pravnom lijeku. Navodi da nezakonita rješenja ukazuju na to da Općina Vir i njena trgovačka društva i ustanova skrivaju od javnosti podatke o trošenju javnog novca, o možebitnom trošenju javnog novca i sklapanju nezakonitih i štetnih ugovora, ne naplatu dospjelih potraživanja. Navodi kako je skrivanjem traženih informacija dokaz netransparentnosti i nezakonitog rada navedenih tijela. Napominje kako ne traži pravo na pristup informacijama za privatne stvari, već za javne stvari. Predlaže da se žalba prihvati.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 21. prosinca 2021. godine zatražila od trgovačkog društva Vir zaštita d.o.o., kao tijela javne vlasti, dostavu sljedećih informacija: „1. dostavu svih sklopljenih Ugovora s tvrtkom „KLEM SECURITY“, 2. da li su i kada raskinuti? i 3. od kojih kupaca „Vir zaštita“ potražuje od osnutka do danas, specificirano mi dostaviti podatke po godinama s nazivom kupca, visinu nastalog duga, kada i po kom osnovu je nastao dug, kada je trebao biti plaćen-dospijeće, kao i da li je izvršen tj. plaćen dug i da li je i kome otpisan dug i razlog otpisa.“

Također je utvrđeno da je tijelo javne vlasti povodom navedenog zahtjeva donijelo osporeno rješenje Broj: POV-01/2022-AR od 12. siječnja 2022. godine, kojim je odbilo zahtjev žaliteljice temeljem članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer predmetni zahtjev ne sadrži sve zakonom propisane elemente obuhvaćene člankom 18. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je Općina Vir dana 23. prosinca 2021. godine ustupila na rješavanje zahtjev za pristup informacijama žaliteljice od 21. prosinca 2021. godine, koji zahtjev je naslovljen na trgovačko društvo Vir zaštita d.o.o., Vir te da se odbija predmetni zahtjev jer isti ne sadrži sve zakonom propisane elemente iz članka 18. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Uvidom u osporeno rješenje utvrđeno je da isto ne sadrži uputu o pravnom lijeku čiji je sadržaj propisan u članku 98. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine, broj 47/09), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva. Međutim u članku 111. stavku 2. istoga Zakona propisano je kad u rješenju nije dana nikakva uputa o pravnom lijeku ili je ta uputa nepotpuna, stranka može postupiti po važećim propisima, a može u roku od 30 dana zatražiti od javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo dopunu rješenja u tom dijelu te da u takvom slučaju rok za žalbu teče od dana dostave dopunjenog rješenja.

Sukladno navedenom, žaliteljica je iskoristila svoje pravo na žalbu po važećem propisu, unatoč tome što osporeno rješenje ne sadrži uputu o pravnom lijeku.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 18. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da pisani zahtjev sadrži: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

Sukladno članku 20. stavku 1. istoga Zakona propisano je da će na temelju zahtjeva za pristup informaciji tijelo javne vlasti odlučiti najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. U stavku 2. istoga članka je propisano da u slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti će bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.

Prema članku 21. stavku 1. istoga Zakona ako tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, a ima saznanja o tijelu koje je posjeduje, dužno je, bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev tome tijelu, a o čemu će obavijestiti podnositelja. Rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je nadležno tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.

Sukladno članku 15. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti ograničit će pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.

Sukladno traženju Povjerenika za informiranje aktom KLASA: UP/II-008-07/22-01/215, URBROJ: 401-01/03-22-2 od 3. ožujka 2022. godine za dostavom traženih informacija, tijelo javne vlasti se dopisom Broj: POV-04/2022-AR od 22. ožujka 2022. godine očitovalo kako ugovor između tijela javne vlasti i Klemm sigurnost d.o.o. predstavlja poslovnu tajnu te da su se ugovorene strane obvezale za vrijeme i nakon isteka trajanja ugovora čuvati poslovnu tajnu. Zaključno se navodi da ugovor predstavlja poslovnu tajnu i kao takav nije dostupan trećim osobama. Nadalje, navodi se da tijelo javne vlasti nema dugovanja od strane kupaca niti je tijelo javne vlasti vršilo otpisivanje dugova, a da se tekuće poslovanje i plaćanje kupaca vrši prema utvrđenoj valuti plaćanja.

Prema traženju Povjerenika za informiranje KLASA gornja, URBROJ: 401-01/03-22-4 od 23. ožujka 2022. godine za dostavom tražene informacije ugovora sklopljenog između tijela javne vlasti i trgovačkog društva Klemm sigurnost d.o.o., tijelo javne vlasti je u odgovoru Broj: POV-08/2022-AR od 14. travnja 2022. godine obavijestilo da je ugovor predmet kaznenog postupanja te da isti nije moguće dostaviti. Tijelo javne vlasti je kao dokaz za navedenu tvrdnju priložilo dokumentaciju kaznenu prijavu i dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske od 21. svibnja 2021. godine i od 2. rujna 2021. godine

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta te utvrdio kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljičinog zahtjeva za pristup informacijama pogrešno utvrdilo činjenično stanje i pogrešno primijenilo zakonske odredbe te da osporeno rješenje treba poništiti.

Prema mišljenju Povjerenika za informiranje, zahtjev za pristup informacijama žaliteljice od 21. prosinca 2021. godine, koji je predmet ovog postupka, sadrži sve sastojke propisane odredbom članka 18. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, predmetni zahtjev sadrži naziv tijela javne vlasti kojemu se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije te ime, prezime, adresu podnositeljice zahtjeva te unatoč tome što predmetni zahtjev ne sadrži podatak o sjedištu (adresi) trgovačkog društva Vir zaštita d.o.o., Općina Vir, koja je zaprimila predmetni zahtjev, je isti ispravno ustupila trgovačkom društvu Vir zaštita d.o.o.

U drugostupanjskom postupku je utvrđeno da je tijelo javne vlasti osporenim rješenjem odbilo predmetni zahtjev žaliteljice smatrajući da isti ne sadrži sve zakonom propisane elemente, međutim navedenu odluku nije potkrijepilo nikakvim obrazloženjem niti se pozvalo na zakonsku odredbu temeljem koje je odbilo predmetni zahtjev.

Iz svega navedenog proizlazi da je počinjena bitna povreda odredaba upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku, kojom se obvezuje prvostupanjsko tijelo da u obrazloženju rješenja navede razloge koji su bili odlučni za rješavanje upravne stvari.

Posebno se ističe važnost obrazloženja rješenja, jer obrazloženje omogućava stranci da pomoću žalbe zaštiti svoje interese i pokuša pobiti navode iz rješenja tijela javne vlasti. Kada rješenje nema valjano obrazloženje, podnositelj zahtjeva je doveden u nejednak položaj u odnosu na tijelo i ne može u potpunosti ostvariti svoje ustavom zajamčeno pravo na žalbu.

Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo javne vlasti izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Sukladno navedenom, pristup informacijama u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva, npr. određenog dokumenta, računa, pravilnika ili drugog zapisa podataka, odnosno do koje bi moglo doći jednostavnim pretraživanjem elektroničke baze podataka i drugih evidencija koje inače vodi, te tijelo javne vlasti može korisniku dati više zapisa podataka iz kojih može bez potrebe i angažmana tijela javne vlasti za izradom nove informacije doći do zatražene informacije.

U drugostupanjskom je postupku uvidom u predmetni zahtjev utvrđeno da je isti u većini postavljen u obliku pitanja, međutim žaliteljica zahtjevom traži ugovore koje je tijelo javne vlasti sklopilo s pravnom osobom te informaciju da li su i kad ugovori raskinuti, odnosno podatke o dugovanju kupaca prema tijelu javne vlasti, odnosno traži preslike gotovih informacija koje tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva za pristup informacijama.

Prema odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

U članku 16. stavku 3. istoga Zakona propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. tog članka, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

U dijelu zahtjeva za pristup informacijama žaliteljice pod točkom 1. kojim traži dostavu svih sklopljenih ugovora s tvrtkom Klemm sigurnost d.o.o. i pod točkom 2. da li su i kada raskinuti, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno sljedeće.

Tijelo javne vlasti, unatoč traženju Povjerenika za informiranje, nije dostavilo na uvid traženu informaciju ugovore koje je tijelo javne vlasti sklopilo s pravnom osobom Klemm sigurnost d.o.o. i nije se očitovalo da li su isti raskinuti. Nadalje, u drugostupanjskom se postupku tijelo javne vlasti najprije pozvalo na poslovnu tajnu kao razlog zbog kojeg isti ne dostavlja Povjereniku za informiranje na uvid, a potom da je ugovor predmet kaznenog postupanja.

U drugostupanjskom postupku uvidom u dostavljenu dokumentaciju kaznenu prijavu i dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske od 21. svibnja 2021. godine i od 2. rujna 2021. godine, nije moguće zaključiti da je tražena informacija predmet kaznenog postupanja, odnosno da bi se u konkretnom slučaju mogla primijeniti odredba članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Napominje se kako prema ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje ugovori između subjekata javnog te subjekata privatnog prava, odnosno između više subjekata javnog prava, predstavljaju informaciju od javnog značaja koja bi trebala biti dostupna javnosti, te kako su ugovori koje sklapaju tijela javne vlasti podložni preispitivanju od strane javnosti putem instrumenata koje građanima daje ustavno pravo na pristup informacijama, razrađeno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21), riješiti kao u točkama 1. i 2. izreke rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari, dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

Tijelo javne vlasti je u ponovnom postupku dužno razmotriti točku 1. i 2. zahtjeva za pristup informacijama žaliteljice, utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.

Vezano za točku 3. zahtjeva za pristup informacija, kojim žaliteljica traži informaciju od kojih kupaca Vir zaštita d.o.o. potražuje od osnutka do danas, specificirano dostaviti podatke po godinama s nazivom kupca, visinu nastalog duga, kada i po kom osnovu je nastao dug, kada je trebao biti plaćen-dospijeće, kao i da li je izvršen tj. plaćen dug i da li je i kome otpisan dug i razlog otpisa, u dostavljenom očitovanju tijela javne vlasti navodi se da nema dugovanja od strane kupaca niti je tijelo javne vlasti vršilo otpisivanje dugova, a da tekuće poslovanje i plaćanje kupaca se vrši prema utvrđenoj valuti plaćanja. Iz navedenog očitovanja tijela javne vlasti proizlazi da tijelo javne vlasti ne posjeduje informacije iz točke 3. zahtjeva za pristup informacijama žaliteljice.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da žaliteljica u zahtjevu za pristup informacijama kao ni u žalbi nije svoju tvrdnju o postojanju traženih informacija iz točke 3. zahtjeva potkrijepila nikakvim dokazom.

Posebno se naglašava da nije u nadležnosti Povjerenika za informiranje da utvrđuje obvezu tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup postojećoj informaciji.

Prema odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti će rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Stoga je odlučeno kao u točki 3. izreke rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan