KLASA: UP/II-008-07/22-01/277

URBROJ: 401-01/03-22-5

Zagreb, 30. kolovoza 2022.

 

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Vir KLASA: UP/I-008-01/22-01/1, URBROJ: 2198-12-02-22-1 od 7. veljače 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

1.    Poništava se rješenje Općine Vir KLASA: UP/I-008-01/22-01/1, URBROJ: 2198-12-02-22-1 od 7. veljače 2022. godine.

2.    Predmet se dostavlja Općini Vir na ponovni postupak.


O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem Općine Vir odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 21. prosinca 2021. godine kojim su zatražene informacije: imena i prezimena osoba koje su u 2021. godini primile pomoć u naravi i iznos pomoći, uključujući kriterije i odluku po kojoj je navedena pomoć dana, specifikacija rashoda u iznosu od 8.685.123,00 kn (ostali rashod – prikazano u financijskom izvješću), specifikacija rashoda u iznosu za reperezentaciju u iznosu od 93.137,00 kn i nazivi ugostiteljskih objekata, što je sve plaćeno pod ostali nespomenuti rashodi u iznosu od 148.558,00 kn, specificirano po plaćenim računima kome i koje najamnine su plaćene i zakup u iznosu od 469.191,00 kn, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup jer se zahtjevom za pristup informacijama traži informacija koja se ne smatra informacija u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. istog Zakona.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj navodi da je Općina Vir odbila njezin zahtjev jer smatra da isti ne predstavlja zahtjev za pristup informacijama i pristup već gotovoj, postojećoj informaciji. Navodi kako je njezin zahtjev neosnovano odbijen, da nije jasno obrazloženo zašto se odbija te da je obrazloženje kontradiktorno. Nadalje, navodi kako je u zahtjevu tražila popis građana-kućanstava kojima je u 2021. godini dana naknada u naravi, odnosno što sadrži narav ili namirnice koje su dane u iznosu od 394.711,00 kn. Napominje da se navedeni iznos nalazi u financijskom izviješću te da nije sporan. Ističe kako je tijelo javne vlasti bilo dužno dostaviti postojeće podatke-dokumente po kojima je navedeni iznos rashodovan i temeljem koje dokumentacije je iznos u financijskom izviješću prikazan. Napominje kako je tražila dokumente-račune ili rješenja-odluke temeljem kojih su navedeni iznosi u zahtjevu rashodovani-isplaćeni i prikazani u financijskom izvješćima. Predlaže da se žalba prihvati.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 21. prosinca 2021. godine zatražila od Općine Vir, kao tijela javne vlasti, dostavu sljedećih informacija: „- kojim građanima-kućanstvima, po kojim kriterijima i odluci u ovoj godini ste dali naknade u naravi s opisom što sadrži navedena narav (novac ili namirnice) u ukupnom iznosu od 394.711,00 kn. Specificirano mi dostavite imena i prezimena osoba koje su primile pomoć u naravi i u kom iznosu svaki od navedenih.

 - iskazan ostali rashod od 8.685.123,00 kn specificirano mi dostaviti što je sve tim iznosom plaćeno-rashodovano u ovoj godini.

- reprezentacija u iznosu 93.137,00 kn za što je sve plaćena u ovoj godini i kojim ugostiteljskim objektima-specificirati.

- što je sve plaćeno pod ostali nespomenuti rashodi u ovoj godini u iznosu od 148.558,00 kn

- kome i koje najamnine su plaćene i zakup u iznosu od 468.191, 00 kn ove godine. Dostaviti specificirano po plaćenim računima.

Podaci-iznosi naprijed navedeni iskazani su u financijskom izvješću Općine za 1-9 mj. o. g.“

Također je utvrđeno da je tijelo javne vlasti povodom navedenog zahtjeva donijelo osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-01/22-01/1, URBROJ: 2198-12-02-22-1 od 7. veljače 2022. godine, kojim je odbilo zahtjev žaliteljice temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se zahtjevom za pristup informacijama traži informacija koja se ne smatra informacija u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. istog Zakona. U obrazloženju osporenog rješenja citira se predmetni zahtjev žaliteljice te da navedeni zahtjev ne predstavlja zahtjev za pristup informacijama, niti su njime zatražene informacije u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama. Zaključno se navodi da ostvarivanje prava na pristup informacijama predstavlja pristup već gotovoj, postojećoj informaciji i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja, kao ni da obavlja određene radnje i ulaže dodatni trud, odnosno izrađuje novu informaciju ili mišljenje, vrši analize i slično, odnosno da se u tom predmetu traže informacije koje se ne smatraju informacijama zbog čega je odbijen zahtjev žaliteljice.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta te utvrdio kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljičinog zahtjeva za pristup informacijama pogrešno utvrdilo činjenično stanje i pogrešno primijenilo zakonske odredbe te da osporeno rješenje treba poništiti.

Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo javne vlasti izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Sukladno navedenom, pristup informacijama u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva, npr. određenog dokumenta, računa, pravilnika ili drugog zapisa podataka, odnosno do koje bi moglo doći jednostavnim pretraživanjem elektroničke baze podataka i drugih evidencija koje inače vodi, te tijelo javne vlasti može korisniku dati više zapisa podataka iz kojih može bez potrebe i angažmana tijela javne vlasti za izradom nove informacije doći do zatražene informacije.

Prema odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

U članku 16. stavku 3. istoga Zakona propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. tog članka, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

U drugostupanjskom je postupku uvidom u predmetni zahtjev utvrđeno da je isti u većini postavljen u obliku pitanja, međutim žaliteljica predmetnim zahtjevom, pozivom na javno objavljeni dokument financijske izvještaje tijela javne vlasti za period od 1.-9. mjeseca 2021. godine, traži na temelju koje odluke tijelo javne vlasti daje naknadu u naravi, odnosno po kojim kriterijima, kojim građanima, račune ili druge dokumente iz kojih je vidljivo plaćanje ostalih rashoda od 8.685.123,00 kn, zatim troškova reprezentacije u iznosu 93.137,00 kn, te ostalih nespomenutih rashoda u iznosu od 148.558,00 kn, kao i troškova najamnine i zakupa u iznosu od 469.191,00 kn, odnosno traži preslike gotovih informacija koje tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva za pristup informacijama i koje se odnose na potrošnju sredstava Općine Vir.

Aktima Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/22-01/277, URBROJ: 401-01/03-22-2 od 24. ožujka 2022. godine i URBROJ: 401-01/03-22-5 od 28. travnja 2022. godine zatražena je nadopuna spisa predmeta na način da tijelo javne vlasti dostavi dokumentaciju koja sadrži tražene informacije (odluku o kriterijima za dodjelu naknade, naloge za plaćanje, konto kartice i drugu knjigovodstvenu odnosno računovodstvenu dokumentaciju), međutim tijelo javne vlasti traženo nije dostavilo niti se o istome očitovalo.

U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid na službenu stranicu Općine Vir na poveznicu https://vir.hr/index.php/sluzbena-dokumentacija/proracun-i-financije/izvjestaji-proracuna-proracunskih-i-izvanproraizvjestaji-proracuna-proracunskih-i-izvanproracunskih-korisnikacunskih-korisnika na kojoj su objavljeni, između ostalog, dokumenti Izvještaji proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika za razdoblje od 1. siječnja 2021. – 30. rujna 2021. godine, od 12. listopada 2021. godine (dalje u tekstu: Financijski izvještaji) te Bilješka uz financijske izvještaje za razdoblje od 1. siječnja 2021. – 30. rujna 2021. godine, od 12. listopada 2021. godine (dalje u tekstu: Bilješka). Uvidom u Financijske izvještaje proizlazi da isti sadrži stavke rashoda na koje se poziva žaliteljica, dok se u Bilješki navode objašnjenja vezano uz pojedinu stavku izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, te proizlazi da su zakupnine i najamnine značajno porasle zbog rashoda za najam Ville Laterna, nadalje da je reprezentacija povećana zbog održavanja više sastanaka za razliku od prethodnog razdoblja kada su na snazi bile jače mjere za zaštitu od korona virusa, da su ostali nespomenuti rashodi poslovanja značajno porasli zbog ugošćavanja djece iz gradova prijatelja, da su naknade građanima i kućanstvima u novcu povećane za 135,2% jer su vršene isplate za jednokratnu materijalnu potporu povodom božićnih i novogodišnjih blagdana te uskršnjih blagdana što nije bio slučaj u prethodno promatranom razdoblju, a da su naknade u naravi povećale zbog sufinanciranja pretplatničkih učeničkih pokaza i pokaza za umirovljenike tj. usluga prijevoza, za razliku od prethodnog razdoblja kada se zbog covida te usluge nisu koristile redovito.

Sukladno članku 131. Zakona o proračunu („Narodne novine, broj 144/21) proračunskim računovodstvom uređuju se poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i obrada podataka, sadržaj računa računskog plana, priznavanje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, procjenjivanje bilančnih pozicija, revalorizacija, financijsko izvještavanje i druga područja u svezi s proračunskim računovodstvom. Prema članku 132. stavku 1. istoga Zakona načela proračunskog računovodstva su točnost, istinitost, pouzdanost i pojedinačno iskazivanje poslovnih događaja.

Odredbom članka 139. stavka 1. istog Zakona propisano je da su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici dužni sastavljati financijske izvještaje, dok je u stavku 2. istog članka propisano da su financijski izvještaji iz stavka 1. tog članka izvještaji o stanju, strukturi i promjenama u vrijednosti i obujmu imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda, rashoda te primitaka i izdataka odnosno novčanih tokova.

Sukladno navedenom, tražene informacije odnose se specificirane rashode tijela javne vlasti u periodu od 1. siječnja 2021. godine do 30. rujna 2021. godine, a koji su sadržani u javno objavljenim Financijskim izvještajima, koje je tijelo javne vlasti dužno sastaviti sukladno Zakonu o proračunu.

U drugostupanjskom je postupku je utvrđeno da je predmetnim zahtjevom žaliteljica tražila informacije u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakon o pravu na pristup informacijama i da se radi o informacijama koje se odnose na raspolaganje javnim sredstvima na koje se primjenjuje odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21), riješiti kao u točkama 1. i 2. izreke rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari, dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

Tijelo javne vlasti je u ponovnom postupku dužno razmotriti zahtjev za pristup informacijama žaliteljice, utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.

Ističe se da tijela javne vlasti imaju pravo, sukladno odredbi članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, tražiti od korisnika naknadu stvarnih i materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, a na izračun navedene naknade primjenjuju se Kriteriji za određivanje visine stvarnih i materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14). Uputa o primjeni navedenih Kriterija nalazi se na internet stranici Povjerenika za informiranje, na poveznici https://pristupinfo.hr/pravni-okvir/upute-smjernice-obrasci/.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                               POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan