KLASA: UP/II-008-07/22-01/701
URBROJ: 401-01/04-22-11
Zagreb, 6. srpnja 2022.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatske narodne banke Urudžbeni broj: 805-XX-1316/R-2022 od 4. travnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Hrvatske narodne banke Urudžbeni broj: 805-XX-1316/R-2022 od 4. travnja 2022. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Hrvatske narodne banke Urudžbeni broj: 805-XX-1316/R-2022 od 4. travnja 2022. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), koji je podnio dana 18. siječnja 2022. godine, a kojim je tražio potvrdu jesu li njegove transakcije ili transakcije društava za koje je smatran stvarnim vlasnikom stvarno obuhvaćene nadzorom Hrvatske narodne banke koji je proveden nad kreditnom institucijom Zagrebačka banka d.d., a u slučaju potvrdnog odgovora zahtijeva pristup cjelokupnoj dokumentaciji koja se odnosi na njegovu situaciju. Zahtjev žalitelja je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 1., a u vezi članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je dana 18. siječnja 2022. godine Hrvatskoj narodnoj banci podnio zahtjev za dostavom informacija u odnosu na nadzor koji je Hrvatska narodna banka provela nad kreditnom institucijom Zagrebačka banka d.d., a kojim su zahvaćene transakcije žalitelja osobno i s njime povezanih društava, a da mu je Hrvatska narodna banka dopisom Urudžbeni broj: 16/870/22-2 od 2. ožujka 2022. godine uskratila pristup zatraženim informacijama bez da je pritom o zahtjevu o odbijanju doneseno odgovarajuće rješenje. Nadalje, navodi kako je dana 9. ožujka 2022. godine podnio žalbu Povjereniku za informiranje u odnosu na prethodno citirani dopis Hrvatske narodne banke te da je postupajući po njegovoj žalbi Ured povjerenika za informiranje, dopisom od 15. ožujka 2022. godine, KLASA: 008-04/22-01/371, URBROJ: 401-01/06-22-2 pozvao Hrvatsku narodnu banku na dostavu preslike pravnog akta donesenog u skladu s odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ističe, kako on nikada nije zaprimio navedeni dopis Povjerenika za informiranje, već je o postupanju Povjerenika za informiranje saznao tek posredno iz sadržaja obrazloženja rješenja koje je tijelo javne vlasti donijelo postupajući po dopisu Povjerenika za informiranje. Također, navodi kako je tijelo javne vlasti, Hrvatska narodna banka, nakon dopisa Povjerenika za informiranje donijelo rješenje Urudžbeni broj: 805-XX-1316/R-2022 od 4. travnja 2022. godine, koje je zaprimio dana 6. travnja 2022. godine, a kojim rješenjem mu je ponovno uskraćen pristup traženim informacijama. Žalitelj ističe, kako su u konkretnom slučaju ostvarene sve pretpostavke za ostvarivanje prava na pristup informacijama. Nadalje, ističe kako je odluka o uskrati pristupa informacijama donesena izvan roka od 15 dana, propisanog člankom 20. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, koji nije produžen u skladu s člankom 22. istog Zakona pa je već samim procesnim postupanjem po zahtjevu žalitelja tijelo javne postupilo protivno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te povrijedilo prava žalitelja. Nadalje, ističe kako mu je zahtjev za pristup traženim informacijama odbijen jer se tiče postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka, pri čemu se tijelo javne vlasti pozvalo na članak 23. stavak 5. točku 1. u vezi s člankom 15. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. Žalitelj navodi kako smatra da paušalno pozivanje na zakonsku odredbu svakako ne zadovoljava ustavom i konvencijom zajamčene standarde prava na pravično suđenje te da je tijelo javne vlasti bilo dužno svoje rješenje obrazložiti umjesto da se samo paušalno pozove na zakonske odredbe bez ikakvog konkretiziranja koja je osnova pozivanja na navedene odredbe. Napominje, da obveza obrazlaganja odluka sudova i tijela javne vlasti i obveza pažljivog ispitivanja navoda stranke ima osobitu važnost ne samo kada su u pitanju aspekti prava na pravično suđenje te korištenje prava na djelotvoran pravni lijek, već i iz razloga što predstavlja potvrdu časti i dostojanstva subjekata o čijim se pravima i obvezama odlučuje. Ističe, kako je pravni standard i ustavnog i europskog pravnog izričaja da prava zajamčena Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99 - ispravak, 14/02, 1/06 i 13/17) ne mogu biti teoretska i iluzorna, nego praktična i djelotvorna, te da je uvijek potrebno, s obzirom na značaj prava na pravično suđenje u demokratskom društvu, gledati dalje od vanjskog dojma te se usredotočiti na stvarnu situaciju u kontekstu okolnosti svakog pojedinog predmeta. Žalitelj navodi kao primjere za prethodno navedeno odluke Ustavnog suda broj: U-III-3967/2018 od 14. rujna 2020., U-III-3911/2018 od 26. rujna 2019. i U-III-5725/2016 od 19. prosinca 2017. te predmete Europskog suda za ljudska prava Zelenchuk i Tsytsyura protiv Ukrajine, [Vv], br. 846/16 i 1075/16, § 119., presuda od 22. svibnja 2018.; Čakarević protiv Hrvatske, navedeno, § 81.; i Parlov-Tkalčić protiv Hrvatske, br. 24810/06, § 83., presuda od 22. prosinca 2009. Zaključuje, kako je nesporno da ovakvo postupanje tijela javne vlasti i navedeno rješenje nisu u skladu s načelima vladavine prava i sigurnosti objektivnog pravnog poretka te da mu povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava, osobito u aspektu prava na obrazloženu odluku. Napominje, kako je prema njegovom saznanju i uvjerenju nadzor Hrvatske narodne banke nad kreditnom institucijom Zagrebačka banka d.d. završen, a u odnosu na njega i u vezi s informacijama koje je zatražio se ne vodi nikakav kazneni postupak niti bilo kakav drugi sudski ili administrativni postupak. Navodi, kako osim što je rješenje neobrazloženo, odbijanje pristupa traženim informacijama je u potpunosti neosnovano te vrijeđa temeljno pravo žalitelja na pristup informacijama. Posebno ističe, kako je dopisu tijela javne vlasti od 15. ožujka 2022. godine, tijelo javne vlasti u odnosu na isti zahtjev žalitelja dalo sasvim drugo obrazloženje za odbijanje pristupa informacijama u kojem je navelo da odbija žalitelja s njegovim zahtjevom za pristup informacijama radi povjerljive naravi podataka temeljem Zakona o sprječavanju pranja novca („Narodne novine“, broj 108/17 i 39/19), a da nakon dopisa Povjerenika za informiranje tijelo javne vlasti odustaje od obrazloženja da je pristup informacijama odbijen zbog povjerljivosti već se sada poziva na vođenje nepoznatih prethodnih i kaznenih postupaka. Takvo postupanje tijela javne vlasti smatra neujednačenim te mu se isto ne čini zakonitim i u skladu sa ustavnim i konvencijskim standardima prava na pristup informacijama. Zaključno, navodi kako prema njegovom mišljenju sve zatražene informacije predmetnim zahtjevom za pristup informacijama predstavljaju informacije prema Zakonu o pravu na pristup informacijama s kojima tijelo javne vlasti raspolaže te da ne postoji nikakva osnova radi koje bi mu informacije trebale biti uskraćene. Ujedno u žalbi ističe kako zahtjevom za pristup informacijama ne potražuje uvid u cjelokupni spis predmeta već samo u konkretne dijelove dokumentacije koje se odnose isključivo na njega. Predlaže da se žalba usvoji.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj podneskom od dana 18. siječnja 2022. godine, čiji je predmet: Nemogućnost korištenja usluga kreditnih institucija na području Republike Hrvatske, od Hrvatske narodne banke, između ostalog zatražio potvrdu jesu li njegove transakcije ili transakcije društava za koje je smatran stvarnim vlasnikom stvarno obuhvaćene nadzorom Hrvatske narodne banke koji je proveden nad kreditnom institucijom Zagrebačka banka d.d., a u slučaju potvrdnog odgovora zahtijeva pristup cjelokupnoj dokumentaciji koja se odnosi na njegovu situaciju, kao i mogućnost izjašnjavanja u odnosu na okolnosti koje se izravno tiču njega odnosno društava za koje je smatran stvarnim vlasnikom. Nadalje, utvrđeno da mu je vezano za navedeni podnesak Hrvatska narodna banka odgovorila dopisom Urudžbeni broj: 16/870/22-2 od 2. ožujka 2022. godine te da je žalitelj nezadovoljan zaprimljenim odgovorom, kojim su mu uskraćene tražene informacije, a nije doneseno odgovarajuće odbijajuće rješenje, izjavio žalbu Povjereniku za informiranje koji je od Hrvatske narodne banke temeljem članka 119. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku zatražio obavijest o postupanju po predmetnom zahtjevu žalitelja odnosno o razlozima zbog kojih zahtjev nije riješen u roku propisanom Zakonom o pravu na pristup informacijama. Također je utvrđeno da se Hrvatska narodna banka dopisom Urudžbeni broj: 59/650/22-1 od 6. travnja 2022. godine, Povjereniku za informiranje očitovala vezano za postupanje Hrvatske narodne banke po predmetnom žaliteljevom zahtjevu i između ostalog dostavila rješenje Urudžbeni broj: 805-XX-1316/R-2022 od 4. travnja 2022. godine, kojim je odbila zahtjev žalitelja za dostavom potvrde jesu li njegove transakcije ili transakcije društava za koje je smatran stvarnim vlasnikom stvarno obuhvaćene nadzorom Hrvatske narodne banke koji je proveden nad kreditnom institucijom Zagrebačka banka d.d., kao i pristup cjelokupnoj dokumentaciji koja se odnosi na njegovu situaciju, temeljem članka 23. stavka 5. točke 1., a u vezi članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama navodeći da je ispunjen uvjet propisan člankom 15. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. Na citirano rješenje Hrvatske narodne banke žalitelj je uložio žalbu, koja je predmet ovog postupka, a koju je dana 10. svibnja 2022. godine dopisom Urudžbeni broj: 53/880/22-9 Hrvatska narodna banka sa spisom predmeta dostavila Povjereniku za informiranje na nadležno postupanje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijela javne vlasti ograničiti pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.
Ograničenje iz članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama predstavlja apsolutno ograničenje od pristupa informacijama za koje se ne provodi test razmjernosti i javnog interesa, već je sam zakonodavac odlučio zbog važnosti takvih informacija da će se pristup istima ograničiti.
U žalbenom postupku je utvrđeno da je Hrvatska narodna banka pravilno utvrdila da je ispunjen uvjet iz članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, utvrđeno je kako je sam dokaz o ispunjenju uvjeta iz članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama klasificirana informacija u koju su tijekom žalbenog postupka dana 5. srpnja 2022. godine službenici Ureda povjerenika za informiranje u prostorijama Hrvatske narodne banke, na adresi Račkog 5, Zagreb, izvršili uvid.
Napominje se, kako tijela javne vlasti kada ograničavaju pristup informacijama temeljem članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno zbog utvrđenja postojanja razloga za apsolutno ograničenje pristupa traženoj informaciji, nisu dužni Povjereniku za informiranje omogućiti uvid u informaciju koja je predmet postupka. Dakle, u slučajevima postojanja razloga za ograničenje iz članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, kao što je to slučaj i u ovom predmetu, Povjerenik za informiranje ne ulazi u sadržaj tražene informacije već utvrđuje da li su ispunjene pretpostavke za ograničenje pristupa traženoj informaciji.
S obzirom da se u konkretnom slučaju radi o apsolutnom ograničenju prava na pristup informacijama iz Zakona o pravu na pristup informacijama te da je u žalbenom postupku utvrđeno da su ispunjene pretpostavke za primjenu odredbe članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, ne može se udovoljiti traženju žalitelja i omogućiti mu pristup traženim informacijama.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan