KLASA: UP/II-008-07/22-01/570

URBROJ: 401-01/04-22-2

Zagreb, 6. srpnja 2022.

 

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Gradskog društva Crvenog križa Županja BROJ: 130/2022 od 24. ožujka 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

1.    Poništava se rješenje Gradskog društva Crvenog križa Županja BROJ: 130/2022 od 24. ožujka 2022. godine.

2.    Odobrava se ......... pravo na pristup preslici Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. UP.02.1.1.02.0010 i to PRILOGA 3 Predložak Posebnih uvjeta Ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava UP.02.1.1.02.0010 PJESMA ZA SVE MLADE!

3.    Odobrava se ......... pravo na pristup preslici sljedećih dokumenata:

- zahtjeva za nadoknadom sredstava broj 1,

- zahtjeva za nadoknadom sredstava broj 2,

- zahtjeva za nadoknadom sredstava broj 3,

- zahtjeva za nadoknadom sredstava broj 4,

- zahtjeva za nadoknadom sredstava broj 5, te

- zahtjeva za nadoknadom sredstava broj 6.

4.    Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici računa dobavljača na način da se na dostavljenim računima, pripadajućim ponudama te pripadajućim izvadcima po transakcijskom računu prekriju podaci o imenima i prezimenima, potpisima i drugim osobnim podacima fizičkih osoba koji nisu zaposlenici tijela javne vlasti, niti odgovorne osobe u pravnim osobama koje su izdale račune, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

5.    Nalaže se Gradskom društvu Crvenog križa Županja da postupi sukladno točkama 2., 3. i 4. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.


O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem Gradskog društva Crvenog križa Županja (dalje u tekstu: Gradsko društvo) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 12. ožujka 2022. godine, kojim je tražio dostavu ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava koji je zaključen sa korisnikom sredstava Gradskim društvom, Dr. Franje Račkog 30b, Županja, OIB: 4285715387, na temelju Odluke o financiranju Ministarstva kulture KLASA: 910-01/15-01/0090, URBROJ: 532-06-03-01-02/1-18-124 od 6. veljače 2018. godine kojom se odobrava program UP.02.1.1.02.0010 Pjesma za sve mlade! te zahtjeve za nadoknadom sredstava i račune dobavljača. Zahtjev žalitelja je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da pobija rješenje radi bitne povrede upravnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Žalitelj navodi da se radi o traženju podataka koji čine informaciju o utrošku sredstava tijela javne vlasti iz kojeg razloga je u osporenom rješenju činjenično stanje pogrešno utvrđeno. Nadalje, navodi kako s obzirom da tražene informacije predstavljaju raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama prema ustaljenoj praksi Visokog upravnog suda nije moguće zloupotrebljavati pravo na pristup informacijama u tom slučaju. Također navodi kako se prema njegovim saznanjima zahtjevi za nadoknadom sredstava i računi dobavljača iz kojih je razvidna namjena utroška navedenih sredstava dostavljaju skenirani provedbenom tijelu 2 pa prema tome tražena informacija postoji u elektroničkom obliku, a postavljenim zahtjevom se ne traži uvid u cijeli spis. Ističe kako je rješenje paušalno pa je time počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku. Predlaže da se žalba usvoji.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 12. ožujka 2022. godine od Gradskog društva zatražio sljedeće: „Iz javno dostupnih podataka razvidno je da se na temelju Odluke o financiranju Ministarstva kulture RH KLASA: 910 01/15-01/0090, URBROJ: 532-06-03-01-02/1-18-124 od 6. veljače 2018. godine odobrava program UP.02.1.1.02.0010 Pjesma za sve mlade! - Hrvatski Crveni križ - Gradsko društvo Crvenog križa Županja, Dr. Franje Račkog 30/B, 32270 Županja, OIB: 04285715387 i partner Mrak Teatar, Cvjetka Romića 3, 32270 Županja, OIB: 73758606329, u maksimalnom iznosu prihvatljivih troškova 484.461,99 HRK uz stopu vlastitog sufinanciranja od 0%. Stoga molim sljedeću informaciju o pravnom osnovu za isplatu gornjih iznosa - ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava - koji je zaključen sa korisnikom sredstava Gradsko društvo Crvenog križa Županja,32270 Županja, Dr. Franje Račkog 30b, OIB: 4285715387, te zahtjeve za nadoknadom sredstava te račune dobavljača.“ Nadalje je utvrđeno da je Gradsko društvo o navedenom zahtjevu donijelo osporeno rješenje BROJ: 130/2022 od 24. ožujka 2022. godine, kojim je odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

U obrazloženju osporenog rješenja u bitnom se navodi kako žalitelj učestalo podnosi iste ili istovjetne zahtjeve Gradskom društvu pa je tako dana 28. siječnja 2022. godine, podnio zahtjev za pravo na pristup informacijama broj: 021-098/005, kojim je zatražio ugovor koji je zaključen sa korisnikom sredstava Gradskim društvom na temelju Odluke o financiranju Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku KLASA: 910-01/17-06/31, URBROJ: 519-05-2-2-2/2-18-6 od 30. svibnja 2018. godine, zahtjeve za nadoknadom sredstava po tom ugovoru, i račune dobavljača koji su priloženi uz zahtjeve za nadoknadom sredstava. Nadalje, navodi se kako je citirani zahtjev žalitelja opsežan i nespecificiran, a identičan zahtjev je podnio i Hrvatskom Crvenom križu te drugim Gradskim društvima Crvenog križa. Također se navodi kako je žalitelj dana 7. veljače 2022. godine podnio zahtjev za pravo na pristup informacijama broj 021-099/031 kojim je tražio dostavu ugovora koji je zaključen sa korisnikom sredstava Gradskim društvom na temelju Odluke o financiranju Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku KLASA: 910-01/18-06/5, URBROJ: 519-05-2-2-2/5-20-56 od 23. lipnja 2020. godine, zahtjeve za nadoknadom sredstava po tom ugovoru i račune dobavljača koji su priloženi uz zahtjeve za nadoknadom sredstava. Također se navodi kako je tijekom rješavanja predmetnog zahtjeva žalitelj podnio još i zahtjev broj: 022-009/007 od 19. ožujka 2021. godine kojim je tražio ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava - koji je zaključen sa korisnikom sredstava Gradskim društvom na temelju Odluke o financiranju Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike KLASA: 910-01/20-06/24, URBROJ: 524-05-2-2-2/3-20-6 od 23. listopada 2020. godine kojom se odobrava program "Humanitarni paket za Slavoniju i Pounje 2", te zahtjeve za nadoknadom sredstava i račune dobavljača. U obrazloženju osporenog rješenja ističe se kako bi davanje traženih informacija Gradsko društvo dovelo do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja jer tražena dokumentacija sadrži brojne osobne podatke koji bi u svoj dokumentaciji morali biti prikriveni (zacrnjeni), a što je s obzirom na opseg dokumentacije znatan posao te se iz svega navedenog, a osobito zbog toga što su zahtjevi žalitelja učestali i što se njima traži velik broj informacija, zaključuje kako žalitelj podnošenjem više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te da je stoga potrebno odbiti njegov zahtjev kako je to navedeno u izreci rješenja Gradskog društva.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti jer nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama.

Naime, prilikom ocjene je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, prvo u obzir treba uzeti načelo međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije i korisnika prava na pristup informacijama. Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali, razumljivo, ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda. Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.

Kada se procjenjuje žaliteljeva namjera da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, trebalo bi razmotriti njegov interes za informacijama koje traži i relevantnost zatraženih informacija za širu zajednicu, učestalost podnošenja zahtjeva prema tijelu javne vlasti i način obraćanja prema tijelu, opseg zatraženih informacija i moguće opterećenje koje bi tijelo javne vlasti imalo prilikom omogućavanja pristupa informaciji. Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku zatražio od Gradskog društva da kao dio spisa predmeta dostavi i sve žaliteljeve zahtjeve zaprimljene u 2021. godini i 2022. godini, te presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2021. i 2022. godinu, kao i popunjavanje upitnika za samoprocjenu.

Uvidom u Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2022. godinu, utvrđeno je da je u istom evidentirano 8 zahtjeva, od kojih je posljednji zaprimljen dana 25. ožujka 2022. godine. Od ukupno 8 evidentiranih zahtjeva utvrđeno je da je 4 zahtjeva za pristup informacijama podnio žalitelj. Također je utvrđeno da je tijelo javne vlasti kao zahtjev evidentiralo i traženje Povjerenika za informiranje o postupanju po zahtjevu žalitelja, a što ne predstavlja zahtjev za pristup informacijama.

Uvidom u zahtjeve žalitelja iz 2022. godine utvrđeno je da su se isti odnosili na informacije iz djelokruga rada tijela javne vlasti, a koje bi mogla zatražiti bilo koja fizička ili pravna osoba.

Iako se u dopisu Gradskog društva URBROJ: 196/01-2022 od 29. travnja 2022. godine, kojim je Uredu povjerenika za informiranje dostavljen spis predmeta, između ostalog, navodi da se dostavlja preslika Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2021. i 2022. godinu, utvrđeno je da sam Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2021. godinu nije dostavljen.

Nadalje, iz dostavljenog Upitnika za samoprocjenu tijela javne vlasti sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama razvidno je da se u istom navodi da se zahtjevi rješavaju u zakonskim rokovima.

Prema ocjeni Povjerenika za informiranje u konkretnom slučaju Gradsko društvo nije prikazalo činjenično stanje iz kojeg bi proizlazilo da bi udovoljavanje zahtjevu žalitelja opteretilo redovnu djelatnost i normalno funkcioniranje tijela javne vlasti.

Uvidom u sadržaj zahtjeva žalitelja vidljivo je da se svi oni odnose na traženje informacija o raspolaganju javnim sredstvima Gradskog društva kao tijela javne vlasti na koje je primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Prema ocjeni Povjerenika za informiranje procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito uzevši u obzir ukupan broj zaprimljenih zahtjeva, ukupan broj žaliteljevih zahtjeva te informacije koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku izvršio uvid u sadržaj u žalbenom postupku dostavljenih informacija te je sukladno odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama te da li se pristup traženim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. navedenog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.

U žalbenom postupku izvršen je uvid u internetsku stranicu prvostupanjskog tijela te je utvrđeno kako je na istoj objavljena obavijest o početku projekta „Pjesma za sve mlade“(  http://crvenikrizzupanja.hr/Zapo%C4%8Deo%20projekt%20%22Pjesma%20za%20sve%20mlade%22) u kojoj se navodi kako je Gradsko društvo potpisalo 8. veljače 2018. godine s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske, kao Posredničkim tijelom razine 1, Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Pjesma za sve mlade!“ - UP.02.1.1.02-0010. koji je ugovoren unutar natječaja Umjetnost i kultura za mlade UP.02.1.1.02, Operativni program "Učinkoviti ljudski potencijali" 2014. – 2020. Nadalje se navodi, kako je svrha projekta uključivanje mladih u dobi od 15 do 25 godina u kulturno-umjetničke aktivnosti koje će doprinositi njihovom kreativnom i socijalnom razvoju, većoj zapošljivosti te smanjenju rizika od ulasku u NEET skupinu (NEET- engl. skraćenica od ''not employed, not in education and not in training''). Također se, između ostalog, navodi kako će projekt '“Pjesma za sve mlade!'' kroz svoje aktivnosti dovesti do željene situacije održavanjem 158 dostupnih i otvorenih radionica u trajanju od 18 mjeseci u kojima će 80 mladih, od kojih je 50 u nepovoljnom položaju, steći nova znanja i vještine koje će prezentirati široj javnosti i to kroz likovne, glazbene, filmske i medijske, kazališne te književne aktivnosti. Ujedno se navodi da je partnerska organizacija u ovom projektu Mrak teatar, a da je Posredničko tijelo razine 2 Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, da će prijavitelji i partneri tijekom i nakon provedbe projekta osigurati financijska sredstva za održavanje nabavljene opreme, ali i provedbu aktivnosti razvoja socijalnih i kreativnih vještina i znanja mladih, da će se tijekom provedbe projekta uspostaviti sustav za kontinuirani rad na razvoju navedenih vještina, razviti kadrovski kapaciteti, podići socijalne i kreativne vještine i znanja mladih te nabaviti oprema što će osigurati institucionalnu održivost za bolju uključenost mladih u nepovoljnom položaju u kulturno-umjetničke sadržaje i nakon završetka projekta. Ističe se da se projekt provodi u okviru Europskog socijalnog fonda i da će isti trajati od veljače 2018. do kolovoza 2019. godine, a da je vrijednost projekta 484.461,99 HRK.

U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Nadalje, uvodnom odredbom broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.

U uvodnoj odredbi broj 22. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se svaka obrada osobnih podataka u Uniji s obzirom na djelatnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade trebala bi obavljati u skladu s ovom Uredbom, neovisno o tome obavlja li se sama obrada u Uniji. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnosti putem stabilnih aranžmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo kroz podružnicu ili društvo kćer s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu.

Uvodna odredba broj 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

U uvodnoj odredbi broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima. Pri navedenom treba imati u vidu i odredu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisana mogućnost djelomičnog omogućavanja pristupa informacijama, a koju odredbu prvostupanjsko tijelo nije niti razmatralo u postupku prije donošenja osporenog rješenja.

U žalbenom postupku dostavljen je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. UP.02.1.1.02.0010 i to PRILOG 3 Predložak Posebnih uvjeta Ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava UP.02.1.1.02.0010 PJESMA ZA SVE MLADE! Uvidom u predmetni ugovor je utvrđeno da se u istom navedena imena i prezimena te potpisi potpisnika ugovora (za korisnika, posredničko tijelo razine 1 i 2), kao i službeni kontakt podaci.

U odnosu na zahtjeve za nadoknadom sredstava (ZNS) koji su dostavljeni žalbenom tijelu (1-6), u žalbenom je postupku utvrđeno da isti sadrže podatke o aktivnostima u projektu te ime i prezime odgovorne osobe prvostupanjskog tijela, kao i njegovog zaposlenika, voditelja projekta i njihove potpise, dok je u pogledu pripadajućih računa dobavljača za različite usluge (računi, ponude, izvadci po transakcijskom računu) utvrđeno kako isti sadrže podatke o isplaćenim troškovima za različite usluge tijekom provedbe projekta, kao i određene osobne podatke kao što su primjerice imena i prezimena i potpisi zaposlenika tijela javne vlasti, zatim imena i prezimena i potpisi fizičkih osoba na strani dobavljača, bilo da se radi o odgovornoj osobi ili zaposleniku u pravnoj osobi dobavljača. Također je utvrđeno da dostavljeni izvadci po transakcijskom računu sadrže imena i prezimena, adrese, brojeve računa fizičkih osoba vezano bilo za dugovanje ili potraživanje koje se ne odnosi na predmetni Ugovor o dodijeli bespovratnih sredstava UP.02.1.1.02.0010 PJESMA ZA SVE MLADE!

Nakon provedenog žalbenog postupka Povjerenik za informiranje je utvrdio da na predmetni ugovor i zahtjeve za nadoknadom sredstava nije moguće primijeniti niti jedno od zakonskih ograničenja pristupa informacijama. Naime, iako se u navedenim informacijama navode imena i prezimena fizičkih osoba te njihovi potpisi i službeni kontakti, u žalbenom je postupku zaključeno da u konkretnom slučaju ne prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to da se radi o obveznim podacima koji su sastavni dio ugovora i obrasca te da se odnose na dužnosnike, čelnika i zaposlenike tijela javne vlasti vezano uz postupak dodjele javnih sredstava i koji su potpisali ugovor ili su navedeni u predmetnim informacijama u svom službenom svojstvu, pri čemu se ističe i da se Opća uredba o zaštiti podataka ne odnosi na pravne osobe odnosno njihove ovlaštene osobe. Nesporno je da se radi o informacijama koje se vezane uz potrošnju javnih sredstava, odnosno dokumentima iz kojih je vidljivo u koju su svrhu potrošena javna sredstava, a za koje informacije nedvojbeno postoji javni interes. Slijedom navedenog, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da su zatražene informacije neposredno vezane za potrošnju javnih sredstava, zaključeno je da takve informacije, temeljem zakonske odredbe iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, trebaju biti dostupne javnosti.

Razmatrajući račune dobavljača, koji se sastoje od računa, ponude i izvatka po transakcijskom računu, a koji su izdani za nabavu knjiga, IT opreme, sustava ozvučenja glazbenih udaraljki, materijala za likovne radionice, opremanje knjižnice, usluge cateringa za potrebe konferencije, troškove studijskog putovanja, troškove izrade kostimografije i dr., utvrđeno je da je iz navedenih dokumenata moguće vidjeti za što su točno utrošena sredstva u projektu koji je predmet ovog postupka međutim da isti sadrže određene osobne podatke koje je potrebno zaštititi. Tako je utvrđeno da je potrebno zaštititi osobne podatke kao što su imena, prezimena, potpisi i drugi osobni podaci fizičkih osoba koji nisu zaposlenici tijela javne vlasti, niti odgovorne osobe u pravnim osobama koje su izdale račune, ponude, kao i imena i prezimena, brojeve računa, adrese fizičkih osoba iskazane na izvadcima za transakcijske račune vezano bilo za dugovanje ili potraživanje, koje se ne odnosi na predmetni Ugovor o dodijeli bespovratnih sredstava UP.02.1.1.02.0010 PJESMA ZA SVE MLADE! Naime, utvrđeno je da u odnosu na navedene osobne podatke ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi omogućavanje pristupa navedenim informacijama predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba. Takvi podaci ne predstavljaju informacije od javnog značaja, ne odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava podataka o osobnim identifikacijskim brojevima odvjetnika doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim. Stoga je u odnosu na osobne podatke iz točke 4. izreke ovog rješenja, u žalbenom postupku utvrđeno kako je iste potrebno zaštititi te da je u tom dijelu žaliteljev zahtjev neosnovan, dok se u preostalom dijelu informacije mogu omogućiti žalitelju.

Napominje se da tijela javne vlasti imaju pravo, sukladno odredbi članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, tražiti od korisnika naknadu stvarnih i materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, a na izračun navedene naknade primjenjuju se Kriteriji za određivanje visine stvarnih i materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14). Uputa o primjeni navedenih Kriterija nalazi se na Internet stranici Povjerenika za informiranje, na poveznici https://pristupinfo.hr/pravni-okvir/upute-smjernice-obrasci/.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09. i 110/21.) i članku 25. stavku 7., u vezi s člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.       

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                                POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan