KLASA: UP/II-008-07/22-01/494

URBROJ: 401-01/10-22-2

Zagreb, 7. srpnja 2022. godine

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Varaždina, KLASA: UP/I-008-02/22-01/1, URBROJ: 2186-01-04-1/1-22-2 od 9. ožujka 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Grada Varaždina, KLASA: UP/I-008-02/22-01/1, URBROJ: 2186-01-04-1/1-22-2 od 9. ožujka 2022. godine kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio pravno mišljenje vezano uz interventni odvoz i zbrinjavanje komunalnog otpada sačinjeno od strane OD Matić i partneri d.o.o., te pravno mišljenje vezano uz postupke pred Trgovačkim sudom u Zagrebu broj: P-495/12, odnosno K-Us-53/12, sačinjeno od strane OD Matić i partneri d.o.o., temeljem članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo u bitnom smatra da postoje osnove sumnje da bi objavljivanje traženih informacija onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje postupaka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da uopće nije podnio zahtjev za pristup informacijama u odnosu na pravno mišljenje koje je sačinjeno temeljem ugovora od 13. siječnja 2020. godine, odnosno da nije osnovano rješenje u pogledu informacije za koji zahtjev uopće nije podnesen. Osporava primjenu članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama od strane prvostupanjskog tijela. Ističe da je kao punomoćnik zastupao Grad Varaždin u razdoblju od 2012. do 2017. godine, pa da ga profesionalno zanima njegov sadržaj. Ističe da se kod Općinskog suda u Koprivnici vodi kazneni postupka protiv bivšeg gradonačelnika ......... radi sumnje na počinjenje kaznenog djela klevete i uvrede, a vezano za zastupanje u postupcima na koje se odnosi zahtjev za pristup informacijama. Predlaže da se žalba prihvati.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 3. veljače 2022. godine od prvostupanjskog tijela tražio pravno mišljenje na pravnu problematiku vezano uz interventni odvoz i zbrinjavanje otpada radi sanacije postojeće lokacije Brezje sačinjeno od strane OD Matić i partneri d.o.o., na temelju ugovora od 26. studenog 2019. godine, KLASA: 701-02/19-01/1, te pravno mišljenje vezano uz postupak pred Trgovačkim sudom u Varaždinu broj P-495/12 i kazneni postupak pred Županijskim sudom u Zagreb, broj: K-Us-53/12 sačinjeno od strane OD Matić i partneri d.o.o. na temelju ugovora od 17. lipnja 2019. godine, KLASA: 701-02/19-01/1.

Postupajući po navedenom zahtjevu, prvostupanjsko tijelo je donijelo osporeno rješenje.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Prema članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da se pristup traženim informacijama ograničava pozivom na odredbu članka 15. stavka 3. točke 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno da bi navedeni zaštićeni interes bio ozbiljno povrijeđen ako bi široj javnosti bile poznate informacije koje je prvostupanjsko tijelo koristilo za poboljšanje svoje pravne situacije.

Povjerenik za informiranje prihvaća stav prvostupanjskog tijela te dodatno ističe kako slijedi.

U konkretnom slučaju, odredba članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama se dvojako primjenjuje.

Kao prvo, nesporna je činjenica da se predmet pred Trgovačkim sudom u Varaždinu pod brojem P-495/12 vodio u trenutku podnošenja zahtjeva, a što je dodatno utvrđeno uvidom u javno dostupnu aplikaciju e-predmet, iz koje u bitnom proizlazi da se navedeni postupak dalje vodi pod brojem P-65/22, te da je dana 7. lipnja 2022. godine doneseno rješenje o povlačenju tužbe.

Međutim, navedeno rješenje o povlačenju tužbe nije od utjecaja, jer se zakonitost prvostupanjskog rješenja ocjenjuje prema okolnostima koje su postojale u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja (9. ožujka 2022. godine), kada se nesporno navedeni postupak vodio.

Što se tiče drugog predmeta, koji se vodi pred Županijskim sudom u Zagrebu pod brojem K-US-53/12, iz javno dostupnih informacija proizlazi da je presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Kž-Us-55/19 od 29. ožujka 2021. godine ukinuta prvostupanjska presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj: K-Us-53/12 od 12. srpnja 2018. godine (http://www.vsrh.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/2021dok/Priopcenja/VSRH_I_Kz_Us_55-2019-14-an.pdf), te nije sporno da je i navedeni postupak bio u tijeku u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja.

Osnovano žalitelj navodi da izreka osporenog rješenja nije dovoljno jasna, jer se u izreci navodi da se odbija pristup informacijama u odnosu na pravna mišljenja koja su sačinjena od odvjetničkog društva Matić i partneri d.o.o. (u izreci je omaškom navedeno Marić), temeljem Ugovora o pružanju pravne pomoći; KLASA: 701-02/19-01/1, URBROJ: 2186/01-04/7-19-2 od 26. studenog 2019. godine te Ugovora o pružanju pravne pomoći, KLASA: 701-02720-01/1, URBROJ: 2186/01-04/6-20-4 od 13. siječnja 2020. godine.

Naime, žalitelj je u zahtjevu jasno tražio dva pravna mišljenja koja su datirana sa 17. lipnja 2019. godine, odnosno 26. studenog 2019. godine, pa je jasno da navedena mišljenja nisu mogla biti sačinjena na temelju Ugovora o pružanju pravne pomoći, KLASA: 701-02720-01/1, URBROJ: 2186/01-04/6-20-4 od 13. siječnja 2020. godine.

Međutim navedeni propust prvostupanjskog tijela nije utjecao na pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja, a što se obrazlaže kako slijedi.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje kao informacije koje su predmet postupka dostavljeni su pravno mišljenje (očitovanje) Odvjetničkog društva Matić i partneri d.o.o vezano za postupke pred Trgovačkim sudom u Varaždinu, poslovni broj P-495/12, te Županijskim sudom u Zagrebu, broj K-US-53/12, koje je urudžbirano dana 17. lipnja 2019. godine pod KLASOM: 701-02/19-01/1, te pravno mišljenje odvjetničkog društva Matić i partneri d.o.o. KLASA: 701-02/19-01/1 od 26. studenog 2019. godine vezano uz pravnu problematiku sanacije odlagališta otpada Brezje, dakle one informacije koje je žalitelj tražio svojim zahtjevom za pristup informacijama.

Uvidom u pravno mišljenje od 17. lipnja 2019. godine utvrđeno je da se u mišljenju u bitnom analizira pravna pozicija Grada Varaždina u parničnom postupku pred Trgovačkim sudom u Varaždinu pod brojem P-495/12, te se iznose pojedine radnje koje su provedene u postupku, odnosno predmet se dovodi u vezu s kaznenim postupkom koji se vodi pred Županijskim sudom u Zagrebu pod brojem K-Us-53/12.

Nadalje, iz pravnog mišljenja od 26. studenog 2019. godine u bitnom proizlazi da se analizira problem sanacije odlagališta otpada Brezje, te se također navedena tematika povezuje s gore navedena dva postupka (P-495/12 – Trgovački sud u Varaždinu, i K-Us-53/12 – Županijski sud u Zagrebu).

Povjerenik za informiranje ukazuje na presudu Suda EU broj T-851/16 (Access info Europa protiv Europske komisije), u kojoj je, u točki 71. presude u bitnom izraženo stajalište da potreba za zaštitom jednakosti oružja pred sudom opravdava ne samo zaštitu dokumenata sastavljenih isključivo za potrebe sudskog postupka, nego i dokumenata, čije otkrivanje može, u okviru tog postupka ugroziti tu jednakost, koje predstavlja sastavni dio pojma poštenog suđenja.

Nadalje, u točki 88. presude Suda EU broj T-796/14 (Philip Morris Ltd protiv Europske komisije) u bitnom je naglašeno da informacije koje su predmet postupka imaju dovoljno usku vezu sa sporovima koji se vode, odnosno da otkrivanje tih informacija, iako nisu sastavljene u okviru tekućih postupaka, može ugroziti načelo jednakosti oružja, pri čemu je bitno da dokumenti otkrivaju stajalište o spornim pitanjima koja su se pojavila tijekom sudskog spora.

Primjenjujući smisleno stajališta iz navedenih presuda na konkretni slučaj, Povjerenik za informiranje ističe da se u informacijama koje su predmet postupka nesporno iznose stajališta vezana za konkretne sudske postupke te se predlažu moguća rješenja.

Osim toga, treba imati u vidu i formulaciju zakonske odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojoj je dovoljno postojanje „osnova sumnje“ da bi objavljivanje informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje postupka.

Slijedom navedenog, a imajući u vidu načelo slobodnog raspolaganja informacijom iz članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje smatra da se ne može isključiti mogućnost utjecaja na postupke ako se žalitelju omogući pristup pravnim mišljenjima koja su predmet postupka.

Naime, smisao dobivanja informacije je upravo u tome da korisnik dobije informaciju od javnog značaja koju može javno iznositi, jer kad se omogući pristup određenoj informaciji sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, navedeno znači da navedenu informaciju može dobiti bilo koja pravna ili fizička osoba, a zbog načela jednakosti svih korisnika iz članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Drugim riječima, nije smisao dobivanja informacije sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama u tome da samo određeni korisnik dobije informaciju, pa navodi žalbe žalitelja da nema namjeru objavljivati podatke koje je dobio od prvostupanjskog tijela ne utječu na drugačiju ocjenu Povjerenika za informiranje.

Dakle, u odnosu na informacije koje su usko vezane za sudske postupke, koji su u trenutku podnošenja zahtjeva i donošenja prvostupanjskog rješenja bili u tijeku (što je ranije detaljno opisano u ovom rješenju) prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes.

Posebno se ističe da se informacije koje su predmet postupka ne odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Osim toga, sama činjenica da je žalitelj ranije zastupao prvostupanjsko tijelo u navedenim postupcima, te da ga profesionalno zanima sadržaj pravnih mišljenja ne predstavlja razlog u prilog omogućavanja pristupa navedenim pravnim mišljenjima, jer razlog zbog kojeg korisnik traži informaciju nije odlučan u smislu članka 18. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Konačno, sama činjenica što žalitelj u žalbi ističe da je sadržaj pravnih mišljenja koja su predmet postupka odlučna i za kazneni postupak koji se vodi protiv bivšeg gradonačelnika radi uvrede i klevete pred Općinskim sudom u Koprivnici pod brojem K-222/2019, ne govori u prilog omogućavanja pristupa navedenoj informaciji, pri čemu se ističe da žalitelj u navedenom kaznenom postupku može predlagati dokaze.

Kad bi se sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama pribavljali određeni dokazi za postupke koji su u tijeku (a koje sud koji vodi postupak možda ne smatra bitnim), tada bi se također dovela u pitanje i ravnopravnost stranaka u tom postupku, odnosno neovisno vođenje i navedenog postupka.

Slijedom svega navedenog, Povjerenik za informiranje prihvaća stav prvostupanjsko tijela da bi omogućavanjem pristupa traženim pravnim mišljenjima bio ozbiljno povrijeđen interes neovisnog i učinkovitog vođenja postupka, jer javno iznošenje podataka o detaljima postupka, s nuđenjem mogućih rješenja sasvim sigurno može utjecati na jednaki položaj stranaka u postupku, a načelo javnog raspolaganja takvom informacijom značilo bi i da bi protivna stranka u parnici, odnosno drugi sudionik u kaznenom postupku mogla dobiti takve informacije.

Upravo zbog navedenog, Povjerenik za informiranje smatra da treba zaštiti učinkovito vođenje navedenih postupaka, odnosno ne može isključiti mogućnost objave navedenih informacija na sudski postupak, čime je zadovoljen uvjet iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama koji govori o „osnovama sumnje“, za koji je potreban niži stupanj uvjerenja o odlučnim činjenicama.

Vodeći se načelom ekonomičnosti, te uzimajući u obzir činjenicu da su predmetna mišljenja dostavljena Povjereniku za informiranje u žalbenom postupku te da ista odgovaraju informacijama koje žalitelj traži, Povjerenik za informiranje ističe da propust prvostupanjskog tijela u izreci rješenja (koji je ranije opisan u ovom rješenju) nije utjecao na zakonitost i pravilnost prvostupanjskog rješenja, jer je jasno da je odlučeno o dva pravna mišljenja sačinjena od strane Odvjetničkog društva Matić i partneri d.o.o.

Slijedom svega navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09, 110/21) trebalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan