KLASA: UP/II-008-07/22-01/263

URBROJ: 401-01/06-22-6

Zagreb, 8. srpnja 2022.

Povjerenik za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba KLASA: 008-02/22-002/37, URBROJ: 251-02-02/014-22-6 od 28. veljače 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Djelomično se poništava rješenje Grada Zagreba, KLASA: 008-02/21-02/416, URBROJ: 251-02-02/015-21-9 od 20. listopada 2021. godine, u dijelu u kojem je odbijen zahtjev u pogledu imenovanih članova Školskog odbora u Osnovnoj školi Alojzija Stepinca u Zagrebu.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici:

- Izvatka iz Zapisnika Povjerenstva za razmatranje prijava za članstvo u školskim odborima osnovnih i srednjih škola i domskim odborima učeničkih domova kojih je osnivač Grad Zagreb od 13. listopada 2021. godine, KLASA: 602-01/21-001/271, URBROJ: 251-07-12-22-15 od 3.veljače 2022. godine, koji se odnosi na Školski odbor Osnovne škole Alojzija Stepinca.

3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslikama sljedećih informacija:

- Prijavni obrasci za iskaz interesa za članstvo u školskim odborima osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova kojima je osnivač Grad Zagreb za ......... i ......... na način da se na njima prekriju OIB, adresa i adresa elektroničke pošte;

- Izjave ......... i ......... da nisu roditelji učenika u ustanovama za čiji su školski odbor iskazale interes za članstvo, na način da se na njima prekriju OIB, adresa i adresa elektroničke pošte;

- Motivacijska pisma ......... i ........., na način da se na njima prekriju vlastoručni potpisi;

- Životopisi ......... i ........., na način da se na njima prekriju datum rođenja, broj telefona, adresa, adresa elektroničke pošte i vlastoručni potpis;

- Privole za prikupljanje i obrađivanje potrebnih osobnih podataka ......... i ........., na način da se na njima prekrije broj telefona;

- Osobne iskaznice ......... i ........., na način da se na njima prekrije OIB, adresa, broj osobne iskaznice fotografija, potpis i datum rođenja;

- Uvjerenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu da se protiv ......... i ......... ne vodi kazneni postupak, na način da se na njima prekriju datum rođenja, OIB, i QR kod;

- Izjave ......... i ......... dane sukladno točkama 5. i 7. Javnog poziva za iskaz interesa za članstvo u školskim odborima osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova kojima je osnivač Grad Zagreb, na način da se na njima prekriju broj telefona, adresa elektroničke pošte i OIB;

- Potvrda o stečenoj visokoj stručnoj spremi Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klasa: 034-04/10-02/7056, Ur.broj: 3804-855-10-1 od 22. srpnja 2010. godine izdana ........., na način da se na istoj prekriju datum i mjesto rođenja;

- Diploma Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Broj 1740/2014 od 7. studenoga 2014. godine, izdana ........., na način da se na istoj prekriju datum, mjesto i država rođenja.

4. Nalaže se Gradu Zagrebu da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja omogući ......... pristup odobrenim informacijama, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

5. Odbija se žalba ......... u preostalom dijelu, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Grada Zagreba odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 26. siječnja 2022. godine, u kojem je zatražio presliku dokumentacije iz postupka izbora članova školskog odbora u Osnovnoj školi Alojzija Stepinca u Zagrebu, popis svih prijavljenih kandidata i dokumentaciju koju su priložili uz prijavu, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su tražene informacije zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu u kojoj navodi kako su u njemu pogrešno utvrđene činjenice, iznesene netočne tvrdnje, političke ocjene i propaganda, a što je rezultiralo odbijanjem zahtjeva za pristup informacijama. Također, navodi kako odbacuje tvrdnju da je sukladno članku 16. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama proveden test razmjernosti, a ako je i proveden, da je proveden uz pogrešno utvrđene činjenice, jer da je kao preduvjet provođenja testa razmjernosti u Zakonu navedena nužnost pribavljanja mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost. U nastavku se žalitelj pita je li to mišljenje pribavljeno i pod kojim urudžbenim brojem je urudžbirano te ističe da provedba testa razmjernosti nije diskrecijski postupak i da ga je potrebno detaljno argumentirati i obrazložiti kako bi se vidjelo kojim činjenicama je tijelo javne vlasti argumentiralo odluku o odbijanju zahtjeva za pristup informacijama. Ističe kako ne postoji mogućnost da bi usvajanjem zahtjeva za pristup informacijama moglo doći do nastanka štete za Grad Zagreb, odnosno da u konkretnom slučaju ne prevladava javni interes za dostupnošću informacije u odnosu na štetu po zaštićene interese, jer šteta za Grad Zagreb može nastati isključivo kao reputacijska šteta kada javno postanu dostupne informacije o prikrivanju informacija. Navodi da u konkretnom slučaju javni interes prevladava, jer cjelokupnoj javnosti u Gradu Zagrebu želi pokazati da nije točno da je postupak izbora članova školskih odbora proveden transparentno i bez utjecaja Gradonačelnika Grada Zagreba, a kako se to prikazuje od strane Grada Zagreba i medijskim sadržajima. Žalitelj navodi kako bi iz zahtjeva tražene informacije trebale razjasniti situaciju u kojoj su u Školski odbor Osnovne škole Alojzija Stepinca, od 17 važećih prijava, nakon temeljite analize Povjerenstva, gđa. ......... i ........., slučajno obje bliske vladajućoj platformi Možemo, što je vrlo lako provjerljivo na Internetu, odnosno da su životopisi svih prijavljenih kandidata nužni, kako bi se nedvojbeno mogle utvrditi „superiorne kompetencije" izabranih članica Školskog odbora u odnosu na ostale prijavljene. Žalitelj pojašnjava da je Gradonačelnik Grada Zagreba imao zakonsku mogućnost imenovati sve članove školskih odbora iz redova osnivača, vlastitom diskrecijskom odlukom, da to nije učinio, da se odlučio za raspisivanje javnog poziva i da je u tom trenutku cijeli postupak prešao u sferu javnog interesa. Zbog toga očekuje da se udovolji njegovom zahtjevu. Predlaže da se žalba usvoji.

Žalba je djelomično osnovana.

U žalbenom postupku aktom KLASA: 008-02/22-002/37, URBROJ: 251-02-02/014-22-8 od 15. ožujka 2022. godine Grad Zagreb dostavio je spis predmeta po žalbi na nadležno rješavanje, a dana 26. travnja 2022. godine, kao sastavni njegov dio i informacije koje su predmet ovog postupka.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 26. siječnja 2022. godine od Grada Zagreba, kao tijela javne vlasti, vezano za provedbu postupka izbora članova Školskog odbora Osnovne škole Alojzija Stepinca u Zagrebu, zatražio dostavu sljedećih informacija: popis prijavljenih kandidata, presliku dokumentacije koju su kandidati priložili uz svoju prijavu, datume kada su prijave pojedinih kandidata zaprimljene te ispis iz urudžbenog zapisnika, presliku Zapisnika o radu povjerenstva, presliku dopisa kojim je Povjerenstvo putem Gradskog ureda za obrazovanje predložio Gradonačelniku kandidate za imenovanje u Školski odbor.

Nadalje je utvrđeno kako je po navedenom zahtjevu Grad Zagreb nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa (Službena bilješka od 28. veljače 2022. godine) donio rješenje KLASA: 008-02/22-002/37, URBROJ: 251-02-02/014-22-6 od 28. veljače 2022. godine kojim je odbio njegov zahtjev, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su tražene informacije zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. U obrazloženju prvostupanjskog rješenja detaljno je propisan postupak koji je predmet zahtjeva žalitelja, sve relevantne odredbe propisa koji se odnose na navedeni postupak izbora članova u Školski odbor, kao i podatak o tome da su u Školski odbor Osnovne škole Alojzija Stepinca u Zagrebu od strane Grada Zagreba kao osnivača, nakon provjere činjenica bitnih za postupak, od 17 važećih prijava imenovane dvije osobe, a o čemu postoji i javno objavljena obavijest na internetskoj stranici prvostupanjskog tijela te u Službenom glasniku Grada Zagreba. U pogledu popisa svih prijavljenih kandidata za predmetni školski odbor te preslika dokumentacije koju su oni priložili uz prijavu je navedeno da te informacije podliježu ograničenju pristupa informacijama zbog zaštite osobnih podataka.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo prije donošenja osporenog rješenja provelo test razmjernosti i javnog interesa, iz kojeg proizlazi da je prvostupanjsko tijelo zaključilo kako tražena dokumentacija sadrži veći broj osobnih podataka koje je potrebno štititi propisom kojim je uređena njihova zaštita, da bi objavom navedenih podataka došlo do grubog kršenja privatnosti fizičkih osoba, te je u odnosu na neimenovane kandidate i osobne podatke izabranih članova školskog odbora zaključeno da se zahtjev treba odbiti.

Prije svega se ističe da neosnovano žalitelj u žalbi navodi da je da je u konkretnom slučaju zakonski preduvjet provođenja testa razmjernosti bilo pribavljanje mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, s obzirom da se u osporenom rješenju prvostupanjsko tijelo pozvalo na ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a da se ne radi o klasificiranim informacijama. Naime, pribavljanje navedenog mišljenja je nužno kod donošenja odluke u slučaju kada postoji moguće ograničenje pristupa informacijama propisano u članku 15. stavku 2. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.

Uvidom u informacije koje su predmet ovog postupka – dokumentaciju koja je priložena uz prijave na predmetni Javni poziv za iskazivanje interesa za članstvo u školskim odborima osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova kojih je osnivač Grad Zagreb, KLASA: 602-01/21-01/272, URBROJ: 251-03-02-21-2 od 9. kolovoza 2021. godine, utvrđeno je kako one sadrže različite osobne podatke prijavljenih fizičkih osoba.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. istog Zakona je propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ukoliko javni interes za dostupnošću informacija prevladava nad mogućom štetom za zaštićene interese. Kod provedbe testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. ovog Zakona, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite interesa za ograničenjem ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Naime, člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, naravno, uvažavajući preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa.

Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12., 94/13., 152/14., 07/17. i 68/18.) u članku 118. navodi kako školom upravlja školski odbor, iz čega je razvidno kako se poslovi Školskog odbora odnose na upravljanje školom i raspolaganje javnim sredstvima, a slijedom čega je od velikog značaja i javnog interesa da se imenovanja članova Školskog odbora vrše u skladu za zakonom propisanim kriterijima.

Nadalje, člankom 119. stavkom 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi je propisano da član školskog odbora kojeg imenuje osnivač samostalno u pravilu treba imati završen najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova i ne može biti radnik školske ustanove u školski odbor koje se imenuje.

Iz teksta Javnog poziva za iskazivanje interesa za članstvo u školskim odborima osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova kojih je osnivač Grad Zagreb, KLASA: 602-01/21-01/272, URBROJ: 251-03-02-21-2 od 9. kolovoza 2021. godine je vidljivo da članovi odbora primaju naknadu za rad u odboru, da se visina naknade određuje aktom Gradonačelnika Grada Zagreba, da osoba koja se imenuje za člana odbora mora ispunjavati određene uvjete, koje će osobe imati prednost kod izbora uz ispunjavanje uvjeta te što sve treba sadržavati prijava na javni poziv.

Stoga je Povjerenik za informiranje u drugostupanjskom postupku razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je ispitujući zakonitost osporenog rješenja i pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa izvršio uvid u informacije koje su predmet ovog postupka – prijave na predmetni javni poziv i njihovu popratnu dokumentaciju, pri čemu je uzeo u obzir da iste sadrže moguće razloge za ograničenje pristupa informacijama te odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, nakon čega je u dijelu nepravilno primijenilo zakonske odredbe. Naime, navodi prvostupanjskog tijela iz osporenog rješenja da u konkretnom slučaju u cijelosti prevladava zaštita osobnih podataka u pogledu dokumentacije prijavljenih članova Školskog odbora Osnovne škole Alojzija Stepinca u Zagrebu ne mogu se u potpunosti prihvatiti.

Uzimajući u obzir žalbene navode napominje se kako prijavitelji na javnim pozivima nakon što je po istima postupak izbora završen, imaju pravo podnijeti zahtjev za pristup informacijama kao i bilo koja treća osoba, kada se primjenom testa razmjernosti i javnog interesa utvrđuje prevladava li u konkretnom slučaju javni interes za dobivanjem traženih podataka ili prevladava potreba za zaštitom prava na ograničenje, imajući u vidu da dokumentacija prijavitelja po prirodi stvari uvijek sadrži osobne podatke. Pri navedenom se posebno ističe da treba imati u vidu činjenicu da sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama podnositelj zahtjeva koji traži informacije iz takvih postupaka ima pravo dobiti samo one informacije koje bi se omogućile i bilo kojoj trećoj osobi koja bi ih zatražila, a koja se nije prijavila na određeni javni poziv, i to zbog poštivanja načela jednakosti propisanog člankom 8. navedenog Zakona.

S obzirom da se u konkretnom slučaju radi o javnom pozivu Grada Zagreba, razmotreni su uvjeti navedenog javnog poziva te je utvrđeno da je prijava na javni poziv trebala sadržavati popunjen i vlastoručno potpisan prijavni obrazac, vlastoručno potpisanu Privolu za prikupljanje i obrađivanje potrebnih osobnih podataka, presliku osobne iskaznice, uvjerenje nadležnog suda ili sustava e-građani da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo iz točke 5. podtočke 1. ovog javnog poziva ne starije od 30 dana od dana raspisivanja javnog poziva vlastoručno potpisanu Izjavu o ispunjavanju uvjeta iz točke 5 podtočke 1. ovog Javnog poziva, dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (presliku diplome), vlastoručno potpisanu izjavu da osoba nije roditelj učenika u ustanovi za čiji odbor je iskazala interes za članstvo, životopis (do 800 znakova) i motivacijsko pismo (do 800 znakova). Također je utvrđeno da je provjeru ispunjava li osoba uvjet da nije pravomoćno osuđena, iz točke 5. podtočke 1. ovog javnog poziva trebao obavljati Gradski ured za obrazovanje po službenoj dužnosti.

Uvidom u prvostupanjski spis predmeta te osporeno rješenje utvrđeno je da je na Javni poziv za članove Školskog odbora Osnovne škole Alojzija Stepinca u Zagrebu, pristiglo ukupno 17 važećih prijava te da su za članove Školskog odbora u navedenoj školi od strane Povjerenstva za razmatranje prijava za članstvo u školskim odborima osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova kojih je osnivač Grad Zagreb predložene ......... i ........., a koje su na koncu i imenovane u navedeni odbor.

U odnosu na Izvadak iz Zapisnika Povjerenstva za razmatranje prijava za članstvo u školskim odborima osnovnih i srednjih škola i domskim odborima učeničkih domova kojih je osnivač Grad Zagreb od 13. listopada 2021. godine, KLASA: 602-01/21-001/271, URBROJ: 251-07-12-22-15 od 3.veljače 2022. godine, koji se odnosi na Školski odbor Osnovne škole Alojzija Stepinca, u žalbenom je postupku utvrđeno kako neće doći do kršenja odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka ukoliko se u cijelosti odobri pristup navedenom dokumentu. Naime, uvidom u isti je utvrđeno kako on sadrži imena i prezimena izabranih članica Školskog odbora te članova Povjerenstva, zamjenika predsjednika te predsjednika Povjerenstva koje ih je imenovalo, kao i vlastoručni potpis predsjednika Povjerenstva, a uzimajući u obzir da se radi o zaposlenicima Gradskog odjela za obrazovanje te potpisu odgovorne osobe u Povjerenstvu, kao i o izabranim članovima čija su imena i prezimena javno dostupna, zaključeno je kako nema zakonskog uporišta za ograničenje pristupa tim podacima, posebno imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Stoga je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, uvažavajući sve citirane zakonske odredbe, u žalbenom postupku zaključeno da omogućavanje pristupa prijavama imenovanih članica Školskog odbora te dokumentacije koju su priložile uz prijavu a koje su bile preduvjet valjane prijave, ne bi dovelo do povrede osobnih podataka osoba imenovanih za člana Školskog odbora, s obzirom da navedeni podaci iskazuju zakonitost postupanja tijela javne vlasti odnosno jer je iz navedene dokumentacije vidljivo ispunjavaju li te osobe kriterije propisane predmetnim Javnim pozivom.

Međutim, uvidom u pojedinačne dokumente obje izabrane osobe, utvrđeno je da iste sadržavaju i druge osobne podatke, koji su izrijekom navedeni u točki 2. izreke ovog rješenja, u pogledu kojih nije utvrđeno postojanje javnog interesa za dostupnošću tih podataka, nego da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa tim podacima Naime, u žalbenom je postupku zaključeno da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život člana Školskog odbora, pa je stoga temeljem članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama valjalo djelomično odobriti pristup traženim informacijama iz zahtjeva prekrivanjem tih podataka. Zaključak je žalbenog tijela da je u konkretnom slučaju javni interes zadovoljen dostavom žalitelju dokumenata koji su se tražili kao prilog prijave za imenovanje u Školski odbor Osnovne škole Alojzija Stepinca u Zagrebu a u pogledu dviju imenovanih osoba, iz kojih je vidljivo ime i prezime prijavitelja te ostale njihove kvalifikacije te činjenice o udovoljavanju kriterijima Javnog poziva, jer će isti biti plaćeni za svoj rad iz javnih sredstava, a da bi dostava drugih osobnih podataka tih osoba, predstavljala nepotrebno zadiranje u njihov privatni život.

Posebno se napominje da je u žalbenom postupku podatak o vlastoručnom potpisu odabranih osoba na predmetnom Javnom pozivu prekrivan na dokumentima za koje u istom pozivu nije bilo naznačeno da moraju biti vlastoručno potpisani.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09. i 110/21.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točki 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.

U pogledu odluke prvostupanjskog tijela kojom je odbijen predmetni zahtjev za pristup informacijama u dijelu koji se odnosi na imena i prezimena te prijave s popratnom dokumentacijom neizabranih članova Školskog odbora, ističe se da u osporenom rješenju prvostupanjsko tijelo osnovano navodi da u odnosu na tu dokumentaciju ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje, s obzirom da navedeni prijavitelji nisu imenovani u Školski odbor, a u žalbenom postupku za navedene informacije nije identificirano postojanje javnog interesa osim pojedinačnog interesa žalitelja.

Naime, svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i određeni čimbenici svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe, a omogućavanje pristupa osobnim podacima u konkretnom slučaju predstavljalo bi nepotrebno zadiranje u tuđi privatni život, osobito imajući u vidu da sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojoj korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi, te stoga razlozi koje žalitelj navodi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženoj informaciji za koju ne postoji širi javni interes.

Posebno se ističe da u žalbenom postupku nisu kao relevantni uzeti u obzir navodi žalitelja u kojima problematizira transparentnost postupka imenovanja članova Školskih odbora te svrhe u koju bi trebale poslužiti sve tražene informacije iz navedenog postupka, a osobito imajući u vidu da je člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, između ostalog, propisano da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta. U vezi navedenog se napominje i da je u predmetnom Javnom pozivu jasno naznačeno kako Povjerenstvo putem Gradskog ureda za obrazovanje predlaže gradonačelniku kandidate za imenovanje u odbor, a da je u istom pozivu navedeno kako će prednost imati osobe koje su upoznate s djelatnošću osnovnog/srednjeg odgoja i obrazovanja, koje svojim radom angažmanom i idejama pridonijeti unapređivanju rada ustanove te imaju prebivalište na području Grada Zagreba, pa bi se odobravanjem pristupa svim traženim informacijama zapravo korisnika stavilo u položaj članova Povjerenstva, a čime bi se izgubila svrha njegova imenovanja, uz činjenicu da bi se time dopustilo raspolaganje osobnim podacima u svrhu koja nije podudarna svrsi za koju su ti podaci prikupljeni.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

S obzirom na navedeno Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku zaključio da je u navedenom dijelu osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano te je temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno je kao pod točkom 4. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan