KLASA: UP/II-008-07/22-01/53
URBROJ: 401-01/06-22-4
Zagreb, 8. srpnja 2022.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja KLASA: UP/I-008-01/21-03/09, URBROJ: 517-14-2-1-21-3 od 29. prosinca 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja KLASA: UP/I-008-01/21-03/09, URBROJ: 517-14-2-1-21-3 od 29. prosinca 2021. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 6. prosinca 2021. godine, u dijelu u kojem je vezano za natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama (referentni broj KK.04.1.1.03), zatražen popis prijavitelja koji su odobreni, ali za koje nisu osigurana potrebna financijska sredstva (rezervna lista), temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga jer je tražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv citiranog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj navodi da ga u cijelosti pobija kao nezakonito. Žalitelj u nastavku navodi kako je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provelo natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama (referentni broj KK.04.1.1.03) te da je po njegovom završetku sačinjeni popis korisnika sa kojima je potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava te popis korisnika koji su odobreni, ali za koja nisu osigurana potrebna financijska sredstva (rezervna lista). Navodi kako je zahtjevom za pristup informacijama zatražio informaciju koja se odnosi na dostavu obje liste prijavitelja no da je tijelo javne vlasti djelomično odbilo njegov zahtjev u dijelu koji se odnosi na dostavu popisa prijavitelja koji su odobreni ali za koje nisu osigurana potrebna financijska sredstva te mu je dostavilo samo listu prijavitelja sa kojima je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Žalitelj nadalje navodi kako osporeno rješenje ne sadrži valjano obrazloženje u smislu čl. 98. Zakona o upravnom postupku te se ne može ispitati u pogledu odlučnih činjenica. Pojašnjava da iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da je razlog odbijanja dijela njegovog zahtjeva, pozivanje na odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno da su tražene informacije zaštićene zakonom koji uređuje područje osobnih podataka te da je tijelo javne vlasti prije donošenja odluke provelo test razmjernosti i javnog interesa. Žalitelj ističe da u konkretnom slučaju ne postoje uvjeti za primjenu navedene zakonske odredbe budući da ne postoji nikakva zapreka za dostavu traženih informacija prema zakonu kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, s obzirom da sadržano ne postoji nikakva razlika u podacima ili osobnim podacima iz popisa prijavitelja koji su odobreni i za koje su osigurana financijska sredstva (za koje je odobren uvid i dostavljena informacija) od popisa prijavitelja koji su odobreni ali za koje nema financijskih sredstava. Žalitelj navodi kako se stoga ne može pozvati na odredbe o zaštiti osobnih podataka u odnosu na jedan dio popisa dok se za drugi dio popisa koji očito sadrži identične vrste osobnih podataka takav pristup informacijama taji. Nadalje, žalitelj navodi kao se u osporenom rješenju uopće ne obrazlaže koja je to zaštićena informacija i kako je ona identificirana odnosno koji su to osobni podaci koji su zaštićeni posebnim zakonom te zašto je takva informacija zaštićena, tim više što je identična informacija već prethodno dostavljena u odnosu na listu prijavitelja za koja su odobrena sredstva. Također, navodi kako se iz dostavljenog popisa prijavitelja kojima su odobrena sredstva može zaključiti da taj popis ni ne sadrži osobne podatke već referentni broj korisnika odnosno naziv tvrtke, naziv projekta, vrijednost bespovratnih sredstava i postotak sufinanciranja, pa mu nije jasno koji se to osobni podaci štite. Nadalje, žalitelj navodi kako u konkretnom slučaju nije bilo ni potrebno provoditi test razmjernosti, jer su temeljem članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije o raspolaganju javnim sredstvima uvijek dostupne javnosti i bez testa razmjernosti osim ako su informacije klasificirane, a što ovdje nije slučaj. S tim u vezi navodi kako u osporenom rješenju nije pojašnjeno koji su elementi ocjenjivani u dijelu javnog interesa i u dijelu zaštite osobnih podataka te koji su argumenti prevagnuli u smjeru da ne pretegne javni interes, pa je samo navođenje da je taj test proveden nedostatno obrazloženje u smislu članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) a zbog čega je nezakonito. Zaključno žalitelj navodi da u konkretnom slučaju preteže javni interes za dostavom traženih informacija jer je riječ o prijaviteljima koji su na „rezervnoj listi“ i za koje će se, ako se alociraju sredstva biti naknadno izvršeno financiranje, pa da se tako traženi popis odnosi na način raspolaganja javnim sredstvima, te je dostupnost te informacije u javnom interesu. Od žalbenog tijela traži da poništi osporeno rješenje I omogući mu Pristup traženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, te su korisnici ravnopravni u njegovom ostvarivanju.
Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje je aktom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja KLASA: UP/I-008-01/21-03/09, URBROJ: 517-14-2-1-21-8 od 2. veljače 2022. godine, dostavljen spis po žalbi žalitelja na nadležno postupanje, a čiji su sastavni dio Zapisnik o provedbi testa razmjernosti i javnog interesa od 29. prosinca 2021. godine te informacija koja je predmet ovog postupka.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žalitelj 6. prosinca 2021. godine Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja podnio zahtjev za pristup informacijama sljedećeg sadržaja: „Ovim putem vas molim informacije o provedenom natječaju za Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama, referentna oznaka KK.04.1.1.03. 1) popis prijavitelja koji su odobreni i za koje su osigurana potrebna financijska sredstva, 2) popis prijavitelja koji su odobreni, ali za koje nisu osigurana potrebna financijska sredstva (rezervna lista).“
Nadalje je utvrđeno da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dana 29. prosinca 2021. godine žalitelju dostavilo obavijest u kojem ga je navođenjem poveznica na Internetskoj stranici tijela javne vlasti obavijestilo da je javno objavljen popis korisnika s kojima je sklopljen ugovor (njih 28) o dodjeli bespovratnih sredstava.
Također je utvrđeno kako je je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, o dijelu zahtjeva koji se odnosi na popis prijavitelja koji su odobreni, ali za koje nisu osigurana potrebna financijska sredstva (rezervna lista) donijelo osporeno rješenje kojim je odbijen zahtjev temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer je tražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
U obrazloženju osporenog rješenja naveden je sadržaj predmetnog zahtjeva za pristup informacijama, da je u odnosu na dio zahtjeva kojim se traži popis prijavitelja koji su odobreni i za koje su osigurana financijska sredstva informacija dostavljena korisniku, a da je u odnosu na drugi dio zahtjeva vezano za popis prijavitelja koji su odobreni a za koje nisu osigurana javna sredstva nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa odbijen njegov zahtjev temeljem ograničenja propisanog u članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno zbog zaštite osobnih podataka.
U pogledu razloga za odbijanje dijela predmetnog zahtjeva koji je naveden u osporenom rješenju, u žalbenom je postupku razmotren provedeni test razmjernosti i javnog interesa prvostupanjskog tijela te da li u konkretnom slučaju u pogledu tražene informacije prevladava javni interes u odnosu na u prvostupanjskom rješenju navedeni zaštićeni interes.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
U uvodnoj odredbi broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.
Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa od strane prvostupanjskog tijela, a nakon izvršenog uvida u informaciju koja je predmet ovog postupka Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio da u konkretnom slučaju nema mjesta ograničenju propisanom u članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama na koje se u osporenom rješenju pozvalo prvostupanjsko tijelo.
Naime, uvidom u predmetni popis je utvrđeno kako isti sadrži podatke o pravnim osobama odnosno podatke o velikim, srednjim i mikro/malim poduzećima, koji podaci se i javno objavljuju u Sudskom registru Ministarstva pravosuđa i uprave, a Općom uredbom o zaštiti podataka štite se osobni podaci fizičkih a ne pravnih osoba. Osim navedenog, pravilno žalitelj navodi u žalbi da je tijelo javne vlasti učinilo dostupnim takve iste podatke u odnosu na prijavitelje kojima su odobrena sredstva.
U aktu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kojim je dostavljen spis predmeta navedeno tijelo javne vlasti se vezano za provedbu natječaja po pozivu KK.04.1.1.03. Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama očitovalo da je u zahtjevu zatražena informacija (rezervna lista prijavitelja) koja sadrži popis prijavitelja, ukupan broj po prijavitelju i redni broj, još podložna izmjenama do rješavanja svih prigovore, odnosno da ista nije konačna, kao i da će se nakon rješavanja svih prigovora lista objaviti prema šiframa projektnih zahtjeva, iz razloga zaštite osobnih podataka prijavitelja koji su se prijavili no kojima nisu dodijeljena sredstva. U navedenom je aktu prvostupanjsko tijelo navelo kako je moguće ograničiti pristup informaciji koja je u postupku izrade unutar jednog ili više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade.
Iz javno dostupnih informacija na poveznici https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/povecanje-energetske-ucinkovitosti-i-koristenja-obnovljivih-izvora-energije-u-proizvodnim-industrijama/ koje se odnose na predmetni natječaj koji je zatvoren 8. veljače 2021. godine, vidljivo je da se u fazi 2 postupka dodjele bespovratnih sredstava može provjeravati prihvatljivost svih projektnih prijedloga koji su udovoljili minimalnom bodovnom pragu određenom u Pozivu za ocjenjivanje kvalitete, a mora provjeravati prihvatljivost onih projektnih prijedloga kojima se osigurava potpuna iskorištenost raspoloživih financijskih sredstava Poziva, a da popis (rang-lista) projektnih prijedloga može sadržavati i rezervnu listu koja obuhvaća prijedloge koji su zadovoljili minimalni bodovni prag određen u Pozivu, ali prelaze okvir raspoloživih sredstava. Također je vidljivo da PT2 nakon provedbe 2. faze obavještava prijavitelja o rezultatima, a da
odluku o financiranju donosi čelnik tijela PT1, u konkretnom slučaju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, po isteku roka mirovanja ili po dostavi Izjave o odricanju prava na prigovor. Odluka o financiranju se donosi za projektne prijedloge koji su udovoljili svim kriterijima u prethodnim fazama postupka dodjele, a do iscrpljivanja raspoloživih sredstava. PT1 obavještava prijavitelja da je njegov projektni prijedlog odabran za financiranje, obaviješću koja sadržava Odluku o financiranju i informacije o daljnjem postupanju.
Odredbom članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade.
Uzimajući u obzir javno dostupne informacije, navedenu odredbu te očitovanje koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dostavilo drugostupanjskom tijelu, u žalbenom postupku je zaključeno kako rezervna lista koja predstavlja informaciju koja je predmet ovog postupka nije konačno dovršena informacija nego informacija u izradi koja se po konačnosti javno objavljuje na način da nisu vidljivi svi podaci o prijaviteljima nego šifre njihovih projektnih zahtjeva, a čime tada kao dovršena informacija postaje dostupna svima, pa i žalitelju. Stoga je nakon provedenog žalbenog postupka i provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku odnosno vaganja pretežu li u konkretnom slučaju potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes, utvrđeno da ne preteže javni interes, jer je zaključeno da razlozi koje žalitelj navodi u žalbi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženoj informaciji za koju ne postoji širi javni interes osim pojedinačnog interesa žalitelja. Naime, u svom očitovanju prvostupanjsko tijelo je navelo kako su u tijeku postupci po prigovorima te da se po završetku istih utvrđuje konačni sadržaj predmetne liste.
Pretragom javno dostupnih informacija u vrijeme izrade ovog rješenja utvrđeno je kako je na poveznici https://opzo-opkk.hr/rang-lista-sa-rezervnom-listom-u-okviru-poziva-za-enu-i-oie-u-proizvodnim-industrijama/ 24. veljače 2022. godine objavljena Rang lista sa rezervnom listom u okviru Poziva za EnU i OIE u proizvodnim industrijama.
Osim svega navedenog, iz javno dostupnih informacija te iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano zatraženu informaciju, niti da se iste odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, s obzirom da se radi o prijaviteljima kojima u trenutku podnošenja predmetnog zahtjeva nisu dodijeljena sredstva, a niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.
Zaključno se ističe da je nakon provedenog postupka zaključeno da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, jer se Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u osporenom rješenju pozvalo na razlog odbijanja zbog zaštite osobnih podataka, koji nije potkrijepljen dokumentacijom u spisu predmeta, no to nije bilo od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, s obzirom da je u žalbenom postupku utvrđeno kako je rješenje osnovano iz drugih razloga navedenih u ovom rješenju, odnosno jer u konkretnom slučaju preteže interes za ograničenjem pristupa informacijama iz razloga što se zahtjevom tražila informacija koja je u postupku izrade.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 3. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da će drugostupanjsko tijelo odbit žalbu ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan