KLASA: UP/II-008-07/21-01/885

URBROJ: 401-01/03-22-5

Zagreb, 1. lipnja 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Ivankovo, KLASA: UP/I-008-02/21-01/06, URBROJ: 2188/03-03/2-21-9 od 11. listopada 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Općine Ivankovo, KLASA: UP/I-008-02/21-01/06, URBROJ: 2188/03-03/2-21-9 od 11. listopada 2021. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Općine Ivankovo odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 1. travnja 2021. godine kojim je zatražena informacija o svim subjektima koji imaju dospjelu, a nenaplaćenu zakupninu s osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Ivankovo te od kada dospjeli nenaplaćeni dug postoji, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi se dostavom zatražene informacije prekršile odredbe o zaštiti osobnih podataka propisane Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi kako se tijelo javne vlasti prilikom odbijanja predmetnog zahtjeva pozvalo na pogrešan materijalan propis što proizlazi iz činjenice da članak 86. Opće uredbe o zaštiti podataka navodi da tijelo javne vlasti, javno ili privatno tijelo može otkriti osobne podatke iz službenih dokumenta koje posjeduje to tijelo javne vlasti ili to tijelo u svrhu obavljanja zadaće u javnom interesu u skladu s pravom Unije ili pravom države članice koje se primjenjuje na to tijelo javne vlasti ili to tijelo kako bi se uskladio javni pristup službenim dokumentima s pravom na zaštitu osobnih podataka u skladu s tom Uredbom. Nadalje, žalitelj citira odredbe članka 5. stavka 3. i stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Žalitelj navodi da je tražena informacija u potpunosti osnovana budući se ista odnosi na podatak koji je neposredno povezan uz poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske. Nadalje poziva se na članka 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim je propisano da je poljoprivredno zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i da uživa njezinu posebnu zaštitu. Navodi da samo pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo te da se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se s predmetnom Uredbom ispoštuju sva temeljna prava i uvaže slobode i načela, uključujući slobodu izražavanja i informiranja. Napominje da je dospjela, nenaplaćena zakupnina dio neostvarenog, planiranog prihoda kako jedinice lokalne samouprave, tako i državnog proračuna i proračuna jedinice regionalne samouprave te se ima smatrati da je tražena informacija podatak koji mora i smije biti dostupan svim fizičkim i pravnim osobama. Navodi da imajući u vidu članak 12. Zakona o proračunu da se proračun mora donositi i izvršavati u skladu s načelom transparentnosti zbog čega pristup traženoj informaciji ne može biti uskraćen radi zaštite osobnog interesa subjekata koji imaju dospjele, neplaćene zakupnine s osnove korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta, osobito zato što su traženi podaci neophodni kako bi građani imali jasan uvid u postupanje tijela javne vlasti, a glede naplate dospjelih dugovanja, odnosno glede raspolaganja javnim sredstvima koja su sastavni dio proračuna. Predlaže da se žalba usvoji i da mu se omogući pristup traženim informacijama.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 7. travnja 2021. godine zatražio od Općine Ivankovo informaciju o svim subjektima koji imaju dospjelu, a nenaplaćenu zakupninu s osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Ivankovo, te od kada dospjeli nenaplaćeni dug postoji.

Također je utvrđeno da je tijelo javne vlasti povodom navedenog zahtjeva donijelo rješenje KLASA: UP/I-008-02/21-01/06, URBROJ: 2181/03-03/2-21-1 od 20. travnja 2021. godine, kojim je odbilo zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi se dostavom zatražene informacije prekršile odredbe o zaštiti osobnih podataka.

Iz spisa predmeta proizlazi da je Povjerenik za informiranje postupajući po žalbi žalitelja donio rješenje KLASA: UP/II-008-07/21-01/430, URBROJ: 401-01/05-21-4 od 30. rujna 2021. godine kojim je poništio rješenje tijela javne vlasti KLASA: UP/I-008-02/21-01/06, URBROJ: 2181/03-03/2-21-1 od 20. travnja 2021. godine te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

Tijelo javne vlasti je u ponovnom postupku donijelo osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-02/21-01/06, URBROJ: 2188/03-03/2-21-9 od 11. listopada 2021. godine, koje je sadržajno identično prethodno poništenom rješenju, a kojim je odbilo žaliteljev zahtjev temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi se dostavom zatražene informacije prekršile odredbe o zaštiti osobnih podataka propisane Općom uredbom o zaštiti podataka. Iz priloženog provedenog testa razmjernosti i javnog interesa proizlazi da tijelo javne vlasti navodi da bi dostavom traženih informacijama došlo do teške povrede zaštićenih interesa i moguće zlouporabe osobnih podataka, bez obrazloženja zašto prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes.

Sukladno traženju iz akta Ureda povjerenika KLASA: UP/II-008-07/21-01/885, URBROJ: 401-01/03-22-2 od 25. ožujka 2022. godine za dostavom traženih informacija, tijelo javne vlasti je dostavilo odgovor KLASA: UP/I-UP/I-008-02/21-01/06, URBROJ: 2196-15-03/2-22-13 od 26. travnja 2022. godine u kojemu navodi broj subjekata koji imaju dospjeli, ali nenaplaćeni dug, da se radi o fizičkim osobama te da su postupci prisilne naplate pokrenuti za sve dužnike, a kao dokaz dostavlja dopise tijela javne vlasti i Općinskog državnog odvjetništva u Vinkovcima vezano za pokrenute postupke.

Tijelo javne vlasti je kao dio spis predmeta dostavilo aktom KLASA: UP/I-008-2/21-01/06, URBROJ: 2196-15-3/2-22-14 od 20. svibnja 2022. godine traženu informaciju popis subjekata fizičkih osoba koji su na dan 1. travnja 2021. godine imali dospjelu, a nenaplaćenu zakupninu prema Općini Ivankovo te godinu od kada dospjeli dug postoji. Nadalje, navodi se kako su postupci naplate dugovanja s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta za sve navedene subjekte pokrenuti te su do dana pisanja akta za određene subjekte naplaćena sva dugovanja.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona.

Tijelo javne vlasti je osporenim rješenjem žalitelju ograničilo pristup traženoj informaciji o svim subjektima koji imaju dospjelu, a nenaplaćenu zakupninu s osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Ivankovo te od kada dospjeli nenaplaćeni dug postoji, zbog zaštite osobnih podataka.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pravo na pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom koji uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. toga Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. tog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Nadalje, člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) definirano je da su „osobni podaci” svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca. Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje. Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonitosti obrade osobnih podataka.

U drugostupanjskom je postupku Povjerenik za informiranje izvršio uvid u traženu informaciju popis svih subjekta koji imaju dospjelu, a nenaplaćenu zakupninu s osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Ivankovo, te od kada dospjeli nenaplaćeni dug postoji, te je sukladno ovlaštenju iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama proveo test razmjernosti i javnog interesa.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio da podaci o imenu i prezimenu fizičkih osoba dužnika temeljem neplaćene zakupnine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Ivankovo, kao i podaci od kada dug postoji, predstavljaju osobne podatke fizičkih osoba, te da ne postoji pravni temelj iz članka 6. Opće uredbe o zaštiti podatka za omogućavanje istih žalitelju.

Nadalje, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da su neosnovani žaliteljevi navodi da tražena informacija o subjektima koji imaju dospjelu, a nenaplaćenu zakupninu predstavlja raspolaganje javnim sredstvima koja su sastavni dio proračuna. Napominje se da je raspolaganje javnim sredstvima u praksi Povjerenika za informiranje prihvaćeno i interpretirano isključivo za situacije kad se proračunski novac na bilo koji način dodjeljuje fizičkim ili pravnim osobama, odnosno kada se neko drugo javno dobro, kao primjerice u ovom slučaju poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske dodjeljuje u zakup, a ne suprotno, kada se novac duguje tijelu javne vlasti.

Kao primjer navodi se praksa Povjerenika za informiranje prema kojoj su imena i prezimena fizičkih osoba dužnika komunalne naknade zaštićeni osobni podaci, bez obzira što je komunalna naknada, isto tako kao i u ovom slučaju, prihod proračuna jedinice lokalne samouprave.

Svakako treba istaknuti da žalitelj ispravno ističe da ovdje postoji određeni javni interes za davanjem zatraženih informacija, s obzirom na to da je poljoprivredno zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i da uživa njezinu posebnu zaštitu, međutim, primjenom načela razmjernosti u ovom konkretnom slučaju dolazi se do zaključka da bi davanje imena i prezimena fizičkih osoba dužnika, kao i podatka od kada dug postoji, bila neproporcionalna mjera u odnosu na javni interes koji bi se zadovoljio davanjem traženih podataka.

U ovom slučaju je javni interes djelomično zadovoljen s obzirom na to da je tijelo javne vlasti pokrenulo protiv svih dužnika postupke zbog prisilne naplate duga te da su za neke subjekte naplaćena dugovanja.

Davanjem imena i prezimena dužnika, kao i podatka od kada dug postoji, ne razmatrajući pritom je li dug ispravno proveden, kako je došlo do duga i je li možda došlo do pogreške, došlo bi do moguće ozbiljne štetne posljedice izlaganja osobnih podataka fizičkih osoba javnosti, odnosno slobodnog raspolaganja njihovim osobnim podacima u svrhe koje nikako ne bi bile u skladu sa Općom uredbom o zaštiti podataka.

Naime, davanje imena i prezimena dužnika, kao i podatka od kada dug postoji, ne bi bilo ni pošteno ni transparentno sukladno odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka, s obzirom da se ispitanici ne bi mogli informirati niti o načinu niti o svrhama daljnje obrade njihovih osobnih podataka, a jednom omogućeni podaci bi bili dostupni svima te pogodni za razne nedopuštene obrade.

Slijedom svega navedenog, ne mogu se prihvatiti navodi žalitelja da se u slučaju podataka o dužnicima radi o podacima koji trebaju biti javno dostupni, s obzirom da ime i prezime fizičke osobe, kao i podatak od kada dug postoji, u ovom slučaju predstavlja zaštićeni osobni podatak u odnosu na koji ne prevladava javni interes njegovog omogućavanja temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Slijedom svega navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan