KLASA: UP/II-008-07/22-01/2

URBROJ: 401-01/11-22-4

Zagreb, 7. lipnja 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KLASA: UP/I-008-01/21-01/20, URBROJ: 338-01-02-06-21-03 od 22. prosinca 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KLASA: UP/I-008-01/21-01/20, URBROJ: 338-01-02-06-21-03 od 22. prosinca 2021. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) pod točkom 4., 5. i 6., temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se istim traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje nije utemeljeno na Zakonu o pravu na pristup informacijama. Nadalje, navodi da Zakon o pravu na pristup informacijama ne dijeli informacije na službene i neslužbene dokumente, nego da li tijelo javne vlasti informaciju koju je dobilo od druge osobe posjeduje ili ne posjeduje. Predlaže da se žalba uvaži, poništi rješenje tijela javne vlasti i omogući pristup zatraženoj informaciji.

Žalba je neosnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u zahtjev od 29. studenoga 2021. godine utvrđeno je da je žalitelj od tijela javne vlasti zatražio sljedeće: „1. Kada je u HZZO u Regionalnom uredu u Osijeku u državnu službu primljena ........., dipl. iur.? 2. Na kojim poslovima u Regionalnom uredu u Osijeku sada službuje ......... i postoji li na tom poslu mogućnost kontakta ......... sa strankama i pogodovanje strankama priznavanjem nekih materijalnih prava? 3. U kojim Narodnim novinama je objavljen oglas ili natječaj temeljem kojeg je primljena .........? 4. Je li prije raspisivanja natječaja ili internog oglasa sukladno čl. 45.c bilo provjereno u web-aplikaciji CIRCA je li tada u Vladi bilo službenika koji ispunjavaju uvjete za radno mjesto na koje je primljena .........? 5. Je li i kada menadžerica Marija Vrkić od bivšeg poslodavca ......... Općine Čeminac, po načelniku te Općine e-mailom obaviještena da je ......... za 2017. godinu dobila ocjenu „ne zadovoljava“ i da je protiv iste podignuta kaznena prijava za k.d. koje se progoni po službenoj dužnosti? 6. Je li HZZO protiv ......... pokrenuo postupak udaljenja iz službe?“

Nadalje, proizlazi da je tijelo javne vlasti žalitelju prvo dostavilo dopis KLASA: 008-01/21-01/101, URBROJ: 338-01-02-02-21-01 od 14. prosinca 2021. godine, kojim je dostavilo informacije koje je žalitelj zatražio točkama 1., 2. i 3. zahtjeva, a u odnosu na točke 4., 5. i 6. žaliteljevog zahtjeva tijelo javne vlasti odlučilo je rješenjem KLASA: UP/I°-008-01/21-01/20, URBROJ: 338-01-02-06-21-03 od 22. prosinca 2021. godine.

Citiranim rješenjem od 22. prosinca 2021. godine odbijen je žaliteljev zahtjev u točkama 4., 5. i 6., temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se istim traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnome se navodi da se tražene informacije ne smatraju informacijama u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, vezano uz točku 5. zahtjeva navodi se da nije pokrenut postupak ispitivanja posjeduje li tijelo javne vlasti traženu informaciju jer takva informacija ne predstavlja službeni dokument Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, pa s time u svezi niti ne postoji interes javnosti radi kojega bi se omogućio pristup traženoj informaciji. Također, u odnosu na točku 6. zahtjeva žalitelju se daje dodatno pojašnjenje navodeći da je postupak udaljenja iz službe propisan Zakonom o državnim službenicima, a koji se ne primjenjuje na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje te da je člankom 97. stavkom 2. i 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“; broj 80/13., 137/13. i 98/19.) propisano da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje javna ustanova na koju se primjenjuju propisi o ustanovama, ako Zakonom nije drukčije uređeno te kako ima svojstvo pravne osobe s pravima, obvezama te odgovornošću utvrđenom Zakonom i Statutom.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

U drugostupanjskom postupku utvrđeno je, uzevši u obzir sadržaj žaliteljevog zahtjeva pod točkom 4. i 6., da se zatraženo ne može smatrati informacijom u smislu odredbe članka 5. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje, npr. određenog dokumenta, fonograma, crteža i slično, odnosno podataka sadržanih u elektroničkoj bazi do kojih je moguće doći jednostavnim pretraživanjem. Osim toga, odredbom članka 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti je izrijekom davanja objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

Naime, iz sadržaja točaka 4. i 6. žaliteljevog nesumnjivo proizlazi da od tijela javne vlasti zapravo traži odgovore na pitanja vezana uz određena postupanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema imenovanoj zaposlenici, odnosno postupanja u tijeku provođenja natječaja za zapošljavanje.

Nadalje, u odnosu na točku 5. žaliteljevog zahtjeva, aktom Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/22-01/2, URBROJ: 401-01/11-22-2 od 22. ožujka 2022. godine zatraženo je od tijela javne vlasti očitovanje posjeduje li u obliku elektroničke pošte ili dopisa informaciju koja je zatražena te je sukladno navedenom traženju, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dopisom KLASA: UP/I-008-01/21-01/20, URBROJ: 338-01-02-06-22-07 od 19. travnja 2022. godine izvijestio da ne posjeduje zatraženu informaciju.

Naime, iako je žalitelj navedenu točku zahtjeva formulirao u obliku pitanja („Je li i kada menadžerica Marija Vrkić od bivšeg poslodavca ......... Općine Čeminac, po načelniku te Općine e-mailom obaviještena da je ......... za 2017. godinu dobila ocjenu „ne zadovoljava“ i da je protiv iste podignuta kaznena prijava za k.d. koje se progoni po službenoj dužnosti?) poruka elektroničke pošte koja bi sadržavala tražene informacije predstavljala bi informaciju u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Kada korisnik zahtjev postavlja u obliku pitanja, tijelo javne vlasti treba razmotriti nalazi li se traženi podatak u nekom materijaliziranom zapisu koji predstavlja informaciju u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U konkretnom slučaju tijelo javne vlasti smatralo je da se poruka elektroničke pošte primljena od drugog tijela javne vlasti, a koja se odnosi na zaposlenika u tijelu javne vlasti, ne bi mogla smatrati za informaciju sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, a koji stav se ne može prihvatiti.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Na temelju provedenog žalbenog postupka, Povjerenik za informiranje je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, s obzirom da informacija zatražena točkom 5. žaliteljevog zahtjeva predstavlja informaciju u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te je u odnosu na navedenu točku zahtjeva tijelo javne vlasti trebalo temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama odbaciti zahtjev u tom dijelu, ali navedeni nedostatak nije mogao utjecati na rješenje ove upravne stvari.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan