KLASA: UP/II-008-07/22-01/580
URBROJ: 401-01/06-22-2
Zagreb, 6. svibnja 2022. godine
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Borovo d.d. Broj: B-IP-2022-0288 od 15. travnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Borovo d.d. Broj: B-IP-2022-0288 od 15. travnja 2022. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup informaciji – ispisu kartice konta: 2200, Naziv: Dobavljači dobara, za usluge pravnog savjetovanja trgovačkog društva Borovo d.d. za 2020. godinu.
3. Odbacuje se zahtjev ......... u dijelu u kojem je tražio podatke o plaćanju trgovačkog društva Borovo d.d. za pravne usluge u 2021. godini.
4. Nalaže se trgovačkom društvu Borovo d.d. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem trgovačkog društva Borovo d.d. Broj: B-IP-2022-0288 od 15. travnja 2022. godine odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) broj 022-04/043/34 od 3. travnja 2022. godine kojim je tražio podatke o plaćanju tijela javne vlasti za pravne usluge, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je prvostupanjsko tijelo zaključilo da zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da mu je njime odbijen zahtjev za pristup informacijama od 15. travnja 2022. godine te da ga pobija radi bitne povrede upravnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Nadalje, navodi kako mu je zahtjev odbijen pozivom na ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ističe da je tijelo javne vlasti pogrešno je primijenilo materijalno pravo navodeći daje riječ poslovnoj tajni, jer traženi podaci od kojeg poslovnog subjekta su primljene usluge pravnog savjetovanja i koliko su iznosila plaćanja i prema kojem poslovnom subjektu u kojem iznosu za pravne usluge tijela javne vlasti predstavljaju informaciju o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Navodi da se kod traženja informacija o raspolaganju javnim sredstvima ne provodi test razmjernosti i javnog interesa, pa je stoga isključena primjena ograničenja zbog poslovne tajne. Zaključno navodi kako su ostali navodi iz obrazloženja osporenog rješenja za pravilno rješavanje ove pravne stvari nebitni, zbog čega je obrazloženje paušalno, a čime je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne Novine“, broj 47/09. i 110/21.), pa predlaže Povjereniku za informiranje da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup traženoj informaciji. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
U žalbenom postupku trgovačko društvo Borovo d.d. je povodom žalbe žalitelja, slijedom traženja iz akta drugostupanjskog tijela, KLASA: 008-04/22-01/676, URBROJ: 401-01/06-22-2 od 27. travnja 2022. godine, dana 4. svibnja 2022. godine aktom Broj: IP-2022-0323 od 29. travnja 2022. godine dostavio Povjereniku za informiranje spis predmeta zajedno s informacijama koje su predmet ovog postupka. U prilogu navedenog akta dostavljeni su i opći akti trgovačkog društva Borovo d.d. koji su navedeni u osporenog rješenja.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama 22 043/34 od trgovačkog društva Borovo d.d. dana 3. travnja 2022. godine, zatražio da mu dostavi sljedeće podatke o pravnim uslugama: za 2020. i 2021. godinu od kojeg poslovnog subjekta su primljene usluge pravnog savjetovanja i koliko su iznosila plaćanja i prema kojem poslovnom subjektu u kojem iznosu za pravne usluge tijela javne vlasti. U zahtjevu je žalitelj naveo da mu se informacija može dostaviti kroz ispis knjigovodstvene kartice za pojedinog pružatelja usluge s time da se određeno navedu podaci o iznosu i pojedinom pružatelju usluga partneru kako bi ga se moglo kao poslovni subjekt identificirati (MBS, OIB i slično).
Postupajući po navedenom zahtjevu trgovačko društvo Borovo d.d. je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, o čemu u spisu predmeta postoji Bilješka od 12. travnja 2022. godine, donijelo osporeno rješenje, kojim je odbilo zahtjev žalitelja pozivom na odredbu članka 25. stavka 5. točke 2. u vezi s odredbom članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, navodeći da su u zahtjevu zatražene informacije poslovna tajna.
U obrazloženju osporenog rješenja prvostupanjsko tijelo je navelo sadržaj predmetnog zahtjeva za pristup informacijama, da je u postupku po istom proveden test razmjernosti i javnog interesa u kojem je zaključeno da u odnosu na tražene informacije prevladava zaštita prava na ograničenje pristupa informacijama. Nadalje, prvostupanjsko tijelo se pozvalo na odredbu članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.), Pravilnik o radu trgovačkog društva Borovo d.d., te je, s obzirom da se ne radi o informaciji o raspolaganju javnim sredstvima, ograničilo pristup informacijama pozivom na odredbu članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. U nastavku se ističe kako bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji mogla nastati šteta za više osoba, u konkretnom slučaju trgovačkom društvu Borovo d.d. i poslovnom subjektu koji mu je pružao uslugu pravnog savjetovanja. Pojašnjava se da je uvidom u opće akte tijela javne vlasti utvrđeno kako su u njima podaci koji se traže u konkretnom slučaju označeni kao poslovna tajna, da je tijelo javne vlasti kao ugovorna strana dužno čuvati tražene podatke kao poslovnu tajnu, da je očito kako bi se davanjem tražene informacije povrijedile odredbe o poslovnoj tajni i identificirale određene pravne osobe, a da se trgovačko društvo Borovo d.d. bavi isključivo gospodarskom djelatnosti i nije ovisno o proračunskim sredstvima. Istaknuto je da se radi o tijelu javne vlasti koje je isključivo vezano za tržišnu djelatnost pa tako zatražene informacije spadaju u područje komercijalnih usluga koje su zaštićene poslovnom tajnom. Zaključno je navedeno da je iz navedenih razloga odbijen zahtjev jer su se ispunili zakonski uvjeti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Stoga je Povjerenik za informiranje ispitujući pravilnost testa razmjernosti i javnog interesa prvostupanjskog tijela razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama te da li se pristup traženim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. navedenog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.
U članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07. i 86/12.) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka, osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.
Odredbom članka 19. (Glava 8.) Zakona o zaštiti tajnosti podataka propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge prave osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.
Uzimajući u obzir gore navedene odredbe ističe se kako primjena instituta poslovne tajne kao ograničenja od pristupa informacijama ne može biti u nagađanju niti općenitim zaključcima kako bi mogla nastupiti gospodarska šteta po tijelo javne vlasti, već je smisao instituta poslovne tajne u jasnom i nedvosmislenom identificiranju razloga zbog kojih bi davanje određenih konkretnih podataka dovelo do štetnih posljedica za nečije gospodarske interese.
U zapisniku o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa prvostupanjskog tijela, a što se ponavlja i u osporenom rješenju, trgovačko društvo Borovo d.d. nije dalo dostatne razloge koji bi išli u prilog ograničenja pristupa informacijama o isplaćenim iznosima za pravne usluge tijela javne vlasti, s obzirom da se ničim ne pojašnjava u čemu bi se sastojala gospodarska šteta i na koji način bi se naštetilo interesima tijela javne vlasti i odvjetnika koji su pružali navedene usluge, nego se samo navodi kako bi ona „mogla“ nastati te kako bi se tim interesima „moglo“ naštetiti
S obzirom da trgovačko društvo Borovo d.d. ničim nije konkretiziralo navodnu štetu koja bi bilo kome mogla nastati omogućavanjem pristupa traženoj informaciji, već se njegovi argumenti svode na puko reproduciranje zakonskih odredbi, odnosno tvrdnju da su tražene informacije poslovna tajna, u žalbenom je postupku zaključeno kako je prvostupanjsko tijelo u odnosu na informacije koje su predmet postupka pogrešno primijenilo odredbu članka 16. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. Dodatno se ukazuje da je uvidom u dostavljene opće akte trgovačkog društva Borovo d.d. koji određuju poslovnu tajnu društva proizlazi da isti nisu usklađeni sa Zakonom o zaštiti tajnosti podataka.
Nadalje, uvidom u informaciju koja je predmet postupka utvrđeno je da ona sadrže podatke o raspolaganju sredstvima tijela javne vlasti te naziv odvjetničkog društva pružatelja pravnih usluga za 2020. godinu, a po logici stvari, informacije koje se tiču raspolaganja sredstvima, odnosno o isplatama tijela javne vlasti ne predstavljaju proizvodnu tajnu niti rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada, tehnološka ni tehnička rješenja, niti predstavljaju druge informacije zbog čijeg bi omogućavanja pristupa korisnicima mogle nastupiti štetne posljedice. U odnosu na odvjetničko društvo koje je navedeno na predmetnoj kontnoj kartici ističe se kako se radi o pravnoj osobi čiji su podaci javno dostupni.
Jedan od razloga za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost potrošnje sredstava i rada trgovačkog društva Borovo d.d. kao tijela javne vlasti, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama i stavljajući je u odnos prema činjenici da je iz podataka objavljenih na portalu FININFO vidljivo da je Republika Hrvatska vlasnik 99,99% dionica navedenog društva (navedeno je kako je izvor podataka Središnje klirinško depozitarno društvo d.d.).
Vezano za navedeno se ukazuje na to da je člankom 8. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima te da su korisnici ravnopravni u njegovu ostvarivanju, iz čega proizlazi da se obveza postupanja po Zakonu o pravu na pristup informacijama odnosi na sve koji su obuhvaćeni zakonskom definicijom tijela javne vlasti, a diskriminatorno bi bilo ukoliko bi se u drugostupanjskom postupku po žalbama postupalo prema prvostupanjskom tijelu drugačije nego prema drugima, samo zbog toga što se radi o trgovačkom društvu koje posluje prema tržišnim principima, jer ono ujedno predstavlja tijelo javne vlasti i u obvezi je u cijelosti primjenjivati odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama. S obzirom na navedeno trgovačko društvo Borovo d.d. kao tijelo javne vlasti pristup informacijama koje se od njega traže zahtjevom za pristup informacijama može ograničiti samo sukladno odredbama članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Povjerenik za informiranje je stoga u žalbenom postupku, uvidom u dokumentaciju dostavljenu od prvostupanjskog tijela, utvrdio da informacija navedena u izreci ovog rješenja ne može biti označena kao poslovna tajna, jer samo navođenje da bi se omogućavanjem tražene informacije u konkretnom slučaju moglo naštetiti gospodarskim interesima prvostupanjskog tijela nije utemeljeno na stvarnom činjeničnom stanju, a uvidom u dostavljenu informaciju nisu uočeni elementi poslovne tajne. Osim toga, nakon provedenog žalbenog postupka Povjerenik za informiranje je utvrdio da na predmetnu kontnu karticu u kojoj su navedeni podaci o plaćanju za pravne usluge određenom odvjetničkom društvu u 2020. godini nije moguće primijeniti niti jedno od zakonskih ograničenja pristupa informacijama. Slijedom navedenog, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da su zatražene informacije neposredno vezane za raspolaganje sredstvima tijela javne vlasti, zaključeno je da takve informacije, temeljem zakonske odredbe iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, trebaju biti dostupne javnosti.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točki 1., 2. i 4. izreke ovog rješenja.
U pogledu traženja žalitelja koje se odnosi na podatke o plaćanjima za pružanje pravnih usluga poslovnim subjektima u 2021. godini uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako trgovačko društvo Borovo d.d. u navedenoj godini nije plaćalo pravne usluge, odnosno da ne posjeduje zatraženu informaciju.
Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Stoga je slijedom navedene činjenice valjalo odbaciti zahtjev žalitelja u tom dijelu sukladno članku 23. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno riješiti kao u točki 3. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan