KLASA: UP/II-008-07/22-01/576

URBROJ: 401-01/03-22-2

Zagreb, 16. svibnja 2022. godine

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, KLASA: 008-02/22-03/06, URBROJ: 07578-22-02 od 23. ožujka 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se točka 3. rješenja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, KLASA: 008-02/22-03/06, URBROJ: 07578-22-02 od 23. ožujka 2022. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici sljedećih informacija:

- otpremnica-račun broj 197 Centar za distribuciju knjiga,

- račun broj 45470/2673/1 i broj 45362/2673/1 Boso d.o.o.,

- račun 41/02/2 Fenix D.tours,

- račun broj 020-01-01-2018, broj 021-01-01-218, broj 055-01-01-2018, broj 071-01-01-2018 Ideoteka d.o.o.,

- račun broj 27773/155/1850, broj 64174/155/1850, broj 77635/155/1850, broj 80601/155/1850, broj 109307/155/185, broj 96829/155/1850, Autobusni kolodvor Split d.o.o.,

- račun broj 51-1-1 Pekarnica Luka,

- račun broj 0224 Čazmatrans-Vukovar d.o.o.,

- račun broj 36436/928780/1 Vukovar-Centar lokal,

- račun broj 8/18 Etno udruga Delnice,

- vozna karta AKS-484467-1 Autobusni kolodvor Split d.o.o.,

- račun broj 15857-101-2 Autotrans d.d.,

- račun broj 304065/4/1 Lukoil Croatia d.d.,

- račun broj 332594-S348-2 INA d.d. i

- račun broj 01-01-1, broj 58-01-1, broj 59-01-1 i broj 60-01-1 RAM.

3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici sljedećih informacija:

- račun broj 2/9/3000/1 Alfa d.d., na način da se na istom prekriju podaci o imenu i prezimenu fizičke osobe koja je naručila robu i referenta te ime, prezime i potpis fizičke osobe koja je robu preuzela,

- račun broj 21/1/1 Durieux d.o.o., na način da se na istom prekriju podaci o imenu i prezimenu fizičke osobe koja je odgovorna za izdavanje računa te potpis fizičke osobe koja je primila robu,

- račun broj 145/PJ1/1 i otpremnica OT00105 HENA COM d.o.o., na način da se na istima prekriju podaci o imenu i prezimenu fizičke osobe operatera, osobe koja je fakturirala račun i osobe koja je račun izdala,

- račun broj 269-ZG00-91, otpremnica broj 244 VBZ d.o.o., na način da se na istima prekriju podaci o imenu i prezimenu fizičke osobe koja je obradila dokument te potpis fizičke osobe koja je robu primila,

- račun broj 87-300-1 Fraktura d.o.o., na način da se na istom prekrije podatak o imenu i prezimenu fizičke osobe koja je račun izradila,

- faktura broj 22-005010-216 Opinio d.o.o., na način da se na istoj prekrije podatak o imenu i prezimenu fizičkih osoba za koje je plaćen smještaj te ime, prezime i potpis fizičke osobe koja je fakturirala račun,

- račun broj 10/1/1 i odobrenje kupcu 1/1/4 Miljenko Jergović-samostalna djelatnost, na način da se na istima prekrije ime, prezime i potpis fizičke osobe koja je račun izradila,

- račun broj 57322/0009000001/10106, broj 50107/000900000/10110 i broj 63287/000900001/10110 Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica AK-Zagreb, na način da se na istima prekrije ime i prezime fizičke osobe koja je račun izradila,

- račun broj 616-VP1-1 i broj 1791-VP1-1 Web2tisak d.o.o., na način da se na istima prekrije ime i prezime operatera,

- račun broj 5388-102-362 Ulix d.o.o., na način da se na istom prekrije ime i prezime fizičke osobe za koga je kupljena aviokarta,

- račun broj HP 193, broj HP 223 i broj HP 422 Dom učenika Vukovar, na način da se na istima prekrije podatak o imenu i prezimenu fizičkih osoba za koje je plaćen smještaj,

- račun broj 827-PA-2 Ugostiteljski obrt Bijela ruža, na način da se na istom prekriju podaci o imenu i prezimenu fizičkih osoba za koje je plaćen smještaj te broj osobne iskaznice/putovnice i države u kojoj je izdana,

- račun broj 62724/P01/1 i broj 62723/P01/1 Caffe bar Stari grad, na način da se na istima prekrije ime i prezime fizičke osobe operatera,

- račun broj 2014-1-331 Croatia Bus d.o.o. i račun broj K-62-2018-2775 Dom mladih Rijeka, na način da se na istima prekrije podatak o imenu, prezimenu te potpisu fizičke osobe koja je fakturirala račun,

- račun broj 604/01/602 i broj 611/01/602 Ivanina kuća bajki, na način da se na istima prekrije potpis fizičke osobe koja je račun izradila,

- račun-otpremnica broj 3/2415/9041 Kraš-trgovina d.o.o. i račun broj 47959-3-1 Prosvjeta d.o.o., na način da se na istima prekrije podatak o imenu i prezimenu fizičke osobe operatera,

- račun broj 15857-102-1 Autotrans d.d., račun broj 62681/42211/22 Narodne novine d.d., na način da se na istom prekrije podatak o imenu i prezimenu fizičke osobe blagajnika,

- račun broj 3734/KOL/2 Polet Vinkovci d.o.o., na način da se na istom prekrije prezime fizičke osobe koja je dogovorila prijevoz, te ime, prezime i potpis fizičke osobe operatera i kontrolora i

- račun broj 21102/01816-01 Tedi poslovanje d.o.o., na način da se na istom prekrije potpis fizičke osobe,

te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

4. Nalaže se Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva da postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

U točki 1. rješenja Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva omogućila je ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) djelomičan pristup informaciji Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014-2020; u sklopu Poziva UP.02.1.1.02 „Umjetnost i kultura za mlade“, UP.02.1.1.02.0047 „Koliko se poznajemo?“.

U točki 2. rješenja tijelo javne vlasti omogućilo je žalitelju djelomičan pristup informacijama: Zahtjevu za nadoknadom sredstava broj 1, za ugovor UP.02.1.1.02.0047. „Koliko se poznajemo?“, za izvještajno razdoblje do 4. travnja 2018. godine i odgovarajućeg odobrenja/odbijanja, Zahtjevu za nadoknadom sredstava broj 2, za ugovor UP.02.1.1.02.0047. „Koliko se poznajemo?“, za izvještajno razdoblje do 4. srpnja 2018. godine i odgovarajućeg odobrenja/odbijanja, Zahtjevu za nadoknadom sredstava broj 3, za ugovor UP.02.1.1.02.0047. „Koliko se poznajemo?“, za izvještajno razdoblje do 4. listopada 2018. godine i odgovarajućeg odobrenja/odbijanja i Zahtjevu za nadoknadom sredstava broj 4, za ugovor UP.02.1.1.02.0047. „Koliko se poznajemo?“, za izvještajno razdoblje do 22. prosinca 2018. godine i odgovarajućeg odobrenja/odbijanja.

U točki 3. rješenja tijelo javne vlasti navodi da nije u mogućnosti žalitelju omogućiti pristup informacijama „računi dobavljača“.

Protiv točke 3. navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj navodi da je zaprimio rješenje kojim se djelomično odbija njegov zahtjev za pristup informacijama broj 021-094/004 kojim je tražen podatak o računima uz zahtjevom za nadoknadom za isplatu sredstava po ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava s korisnikom Centrom za kreativno pisanje CEKAPE na temelju programa UP.02.1.1.02.0047 „Koliko se poznajemo?“ – CEKAPE – Centar za kreativno pisanje i partner Udruga „Plavi telefon“. Nadalje, u žalitelj u žalbi navodi da rješenje pobija radi bitne povrede upravnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Napominje kako se u obrazloženju rješenja navodi kao razlog odbijanja zahtjeva članak 15. stavak 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, navodeći da je riječ o poslovnoj tajni i članak 15. stavak 4. istog Zakona navodeći da je riječ o osobnim podacima. Žalitelj navodi da je riječ o podacima koji čine informaciju o utrošku sredstava tijela javne vlasti te je činjenično stanje pogrešno utvrđeno. Ističe da je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo materijalno pravo navodeći da je riječ o poslovnoj tajni jer su oni koji se tiču raspolaganja javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te se ne provodi test razmjernosti i isključena je primjena ograničenja poslovne tajne. Napominje kako račune izdaju za obavljene radove i/ili usluge poslovni subjekti – fizičke ili pravne osobe koja na tržištu nudi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanja usluga te su upisane u odgovarajući registar. Navodi kako je nejasno pozivanje tijela javne vlasti na sadržaj ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava te je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakon o općem upravnom postupku. Napominje da se prema najboljim saznanjima žalitelja zahtjevi za nadoknadom sredstava i računi dobavljača iz kojih je razvidna namjena utroška navedenih sredstava dostavljaju skenirani (najčešće u obliku tzv. zip file) provedbenom tijelu 2, te da tražena informacija postoji u elektroničkom obliku, a da se postavljenim zahtjevom ne traži uvid u cijeli spis. Zaključno žalitelj ukazuje na ustaljena pravna shvaćanja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske te ih citira iz presuda poslovni broj: UsII-1/19 od 10. travnja 2019. godine, UsII-10/19 od 14. svibnja 2020. godine i UsII-392/19-7 od 5. rujna 2019. godine. Predlaže da se žalba usvoji, poništi osporeno rješenje i da mu se omogući pristup traženim informacijama.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama broj 021-094/004 od 12. ožujka 2022. godine od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, kao tijela javne vlasti, zatražio sljedeće informacije: „Iz javno dostupnih podataka razvidno je da se na temelju Odluke o financiranju Ministarstva kulture RH 910 01/15-01/0090 ur broj 532-06-03-01-01/5-174-50 od 20. prosinca 2017. godine odobrava program UP.02.1.1.02.0047 Koliko se poznajemo? - CEKAPE - Centar za kreativno pisanje, Amruševa 10, 10000 Zagreb, OIB: 72527226756 i partner Udruga "Plavi telefon", Hica 36, 10000 Zagreb, OIB: 50738851908, u maksimalnom iznosu prihvatljivih troškova 406.887,36 HRK uz stopu vlastitog sufinanciranja od 0%. Stoga molim sljedeću informaciju o pravnom osnovu za isplatu gornjih iznosa - ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava - koji je zaključen sa korisnikom sredstava CENTAR ZA KREATIVNO PISANJE CEKAPE,10000 ZAGREB, AMRUŠEVA 10. OIB: 72527226756, te zahtjeve za nadoknadom sredstava te račune dobavljača.“ U svom zahtjevu žalitelj je napomenuo da ga se kontaktira ukoliko bude potrebno, s obzirom da traži veći broj informacija, a kako slijedom njegovog traženja ne bi došlo do opterećivanja službenika za informiranje i/ili tijela javne vlasti.

Predmet ovog drugostupanjskog postupka je točka 3. osporenog rješenja, međutim u nastavku se navodi obrazloženje osporenog rješenja u cijelosti s obzirom na to da iz točke 3. izreke rješenja, kao niti iz dijela obrazloženja koji se odnosi na točku 3. rješenja nije jasno na temelju kojeg zakonskog ograničenja je tijelo javne vlasti odbilo zahtjev za pristup informacijama žalitelja kojim je tražio račune dobavljača.

U obrazloženju osporenog rješenja prvostupanjsko tijelo je navelo sadržaj predmetnog zahtjeva za pristup informacijama te da je provelo test razmjernosti i javnog interesa. Napominje se da je tijelo javne vlasti postupilo u skladu s odredbom članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama koja propisuje obvezu tijelu javne vlasti da na službenim mrežnim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavi informacije o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, sponzorstvima, donacijama ili drugim pomoćima, uključujući popis korisnika i visinu iznosa. Nadalje, navode se ograničenja pristupa informaciji radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Navodi se da je u odnosu na ograničenje iz odredbe članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, provedenim testom razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da je u postupku akreditacije tijelo javne vlasti donijelo Pravilnik o tajnosti podataka u kojemu su određene informacije klasificirane stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“ te da su izrijekom određeni kao klasificirani podaci registri ugovora i projekte dokumentacije vezane uz projekte u nadležnosti tijela javne vlasti, a da sukladno mišljenju Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost od 26. rujna 2013. godine tijelo javne vlasti nije ovlašteno prema odredbi članka 13. Zakona o tajnosti podatka klasificirati stupnjevima tajnosti. Nadalje, navodi se da u odnosu na ograničenje iz odredbe članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama utvrđeno da kada je riječ o informaciji koja predstavlja poslovnu tajnu tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informacijama te da tražena informacija u pogledu dokumentacije korisnika udruge CEKAPE, sadržava brojne podatke o poslovanju, poslovnim procesima i aktivnostima, čime bi priopćavanje navedenih podataka moglo naštetiti gospodarskom interesu tijela javne vlasti. Nadalje, povezuje se odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te odredba članka 24. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti tajnosti podataka te se navode presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojima su potvrđena rješenja Povjerenika za informiranje kojima je korisnicima prava na pristup informacijama odobreno pravo na preslike ugovora koja su sklopila pojedina tijela javne vlasti. Nadalje, navodi se da je u odnosu na ograničenje iz odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama testom razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da kada se radi o potrošnji sredstava tijela javne vlasti, a što predstavlja raspolaganje javnim sredstvima, da se za takve informacije podrazumijeva javi interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji način i u koju svrhe se koriste navedena sredstva. Navodi se da predmetne informacije sadrže osobne podatke zaposlenika koje su zaštićene važećim pozitivnim propisima Republike Hrvatske, međutim da sukladno postojećoj praksi Povjerenika za informiranje, kada se radi o isplati javnih (proračunskih) sredstava dopušteno je učiniti dostupnim one osobne podatke koji su nužni za ispunjenje zakonom utvrđene svrhe. Zaključno se navodi da je utvrđeno da se u predmetnom slučaju radi o zahtjevu za pristup informacijama koje se odnosi na isplatu javnih sredstava, a kojim je suprotstavljeno pravo na zaštitu osobnih podataka i postojanje poslovne tajne sukladno odredbama članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama. Navodi se da u pogledu onih podataka koji bi predstavljali poslovnu tajnu, prevladava javni interes za dostavom tražene informacije Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014-2020; u sklopu Poziva UP.02.1.1.02 „Umjetnost i kultura za mlade“, UP.02.1.1.02.0047 „Koliko se poznajemo?“ te da je riješeno kao u točki 1. izreke osporenog rješenja. Nadalje, da prevladava javni interes u pogledu dostave preslika zahtjeva za nadoknadom sredstava i pripadajućih odobrenja uz zaštitu određenih osobnih podataka te da je je riješeno kao u točki 2. izreke osporenog rješenja. U pogledu točke 3. izreke osporenog rješenja, koja je predmet ovog drugostupanjskog postupka, u obrazloženju se navodi da su tražene informacije suštinski obuhvaćene zahtjevima za nadoknadom sredstava i odgovarajućim odobrenjima, a koji su prema točki 2. izreke toga rješenja imaju omogućiti žalitelju (uz ograničenje kako je to gore obrazloženo) te da se postavlja pitanje interesa za ostvarivanjem pristupa takvim informacijama. Navodi se da će pruženi podaci omogućiti žalitelju dostatne informacije o raspolaganju javnim sredstvima u smislu podnesenih zahtjeva za nadoknadom sredstava, ukupnog iznosa prihvatljivih troškova, ukupnog iznosa državne potpore i slično, odnosno koji jasno i nedvojbeno daju cjeloviti uvid u samu strukturu troškova.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima tog Zakona.

U drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva za pristup informacijama iz točke 3. osporenog rješenja nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje te je pogrešno primijenilo zakonske odredbe.

Odredbom članka 98. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da izreka sadržava odluku o upravnoj stvari i da mora biti kratka i određena, dok je u stavku 5. istoga članka propisano da obrazloženje sadržava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donošenja zaključaka tijekom postupaka te propise na temelju kojih je riješena upravna stvar.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da točka 3. izreke rješenja nije određena s obzirom na to da tijelo javne vlasti navodi kako nije u mogućnosti omogućiti pristup traženim informacijama. Tijelo javne vlasti trebalo je pravilnom primjenom odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama odbiti predmetni zahtjev pozivom na zakonsko ograničenje temeljem kojeg ograničava pristup informacijama.

Nadalje, tijelo javne vlasti u obrazloženju osporenog rješenja zaključuje da je žalitelj dobio određene informacije s kojima su obuhvaćene i tražene informacija te da na taj način tijelo javne vlasti djeluje s načelima otvorenosti i transparentnosti.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno kako je u svrhu zadovoljavanja načela zakonitosti i načela utvrđivanja materijalne istine, tijelo javne vlasti trebalo u obrazloženju pobijanog rješenja izričito navesti koji je pravni temelj uskraćivanja prava na pristup informacijama i utvrđeno činjenično stanje podvesti pod relevantnu pravnu normu, što u ovom slučaju nije jasno učinjeno.

Tijelo javne vlasti je dostavilo kao dio spisa predmeta omogućene informacije iz točke 1. i 2. rješenja Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014-2020; u sklopu Poziva UP.02.1.1.02 „Umjetnost i kultura za mlade“, UP.02.1.1.02.0047 „Koliko se poznajemo?“ (dalje u tekstu: Ugovor) i zahtjeve za nadoknadom sredstava (1-4), te tražene informacije račune dostavljene tijelu javne vlasti uz zahtjeve za nadoknadom sredstava (1-4) za Ugovor.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku izvršio uvid u dostavljene informacije te je sukladno odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama te da li se pristup traženim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. navedenog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.

U žalbenom postupku izvršen je uvid na internetsku stranicu Europskog socijalnog fonda te je utvrđeno kako su na poveznici http://www.esf.hr/natjecaji/socijalno-ukljucivanje/umjetnost-i-kultura-za-mlade/ objavljene temeljne informacije o programu OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., koji se financira iz Europskog socijalnog fonda, na temelju natječaja otvorenog poziva na dostavu projektnih prijedloga „Umjetnost i kultura za mlade“, a koji je usmjeren na prevladavanje ograničenja pristupa mladih osoba kulturnim i umjetničkim sadržajima i aktivnostima (geografska izoliranost, nepovoljne financijske prilike, invaliditet i drugo) te poticanje mladih da aktivno sudjeluju u kulturnom životu zajednice. Nadalje, na istoj poveznici objavljeni su, između ostalog, Opći uvjeti Ugovora i predložak Posebnih uvjeta Ugovora.

U žalbenom je postupku izvršen uvid na internetsku stranicu tijela javne vlasti https://zaklada.civilnodrustvo.hr/news/u-ministarstvu-kulture-odrzano-svecano-potpisivanje-ugovora-u-okviru-esf-natjecaja-umjetnost-i-kultura-za-mlade/2017-12-26 na kojoj je objavljena vijest od 26. prosinca 2017. godine o potpisivanju predmetnog Ugovora u kojoj se navodi da je udio od 85 % sredstava koja će se podijeliti u sklopu natječaja osiguran iz Europskog socijalnog fonda, a da će Ministarstvo kulture obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 15 % osigurati iz Državnog proračuna RH.

U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid u dostavljeni Ugovor sklopljen između Ministarstva kulture (posredničko tijelo razine 1) i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva (posredničko tijelo razine 2) i korisnika CEKAPE Centra za kreativno pisanje. U članku 3. Ugovora - Posebni uvjeti Ugovora, navodi se da se korisniku dodjeljuju bespovratna sredstva u iznosu od 406.887,36 kuna.

Uvidom u dostavljene Opće uvjete Ugovora utvrđeno je da je u članku 12.1. Općih uvjeta propisano da bespovratna sredstva navedena u Posebnim uvjetima djelomično ili u cijelosti sufinanciraju prihvatljive troškove čiju prihvatljivost je potvrdilo PT2/nadležno tijelo. PT2/Nadležno tijelo potvrđuje one prihvatljive troškove koji u cijelosti odgovaraju zahtjevima određenim Ugovorom i/ili primjenjivim propisima. Nadalje, prema članku 16.3. Općih uvjeta troškove navedene u Zahtjevima za naknadom sredstava provjerava i potvrđuje PT2 u roku od 45 dana od primitka istog. U članku 14.6. Općih uvjeta je propisano da zahtjevi za nadoknadom sredstava moraju biti popraćeni odgovarajućom dokumentacijom o nastalim i potraživanim prihvatljivim troškovima projekta, odnosno ugovorima o nabavi (robe, radova, usluga), računima izvođača radova i dobavljača, potvrdama o prihvatu (robe, radova, usluga), evidencijama radnog vremena i platnim listama, putnim kartama, potvrdama, popisom i preslikama ostalih popratnih dokumenata koji dokazuju prihvatljivost troškova (dokumenti nabave, izmjene ugovora o nabavi, tehnička projektna dokumentacija, građevinske dozvole, dokaz o promidžbenim aktivnostima (članci, fotografije, itd.), popis sudionika, izvještajnom tablicom o pokazateljima, studije, certifikati, revizorsko izvješće (ako je primjenjivo) i drugim dokumentima koji opravdavaju nastali trošak.

Sukladno navedenom , uloga tijela javne vlasti kao Posredničkog tijela razine 2 (PT2) bila je provjeravati i potvrđivati troškove u zahtjevima za nadoknadom sredstava korisnika, koji su bili popraćeni odgovarajućom dokumentacijom (računima), a koje su tražene informacije u ovom postupku.

U drugostupanjskom je postupku razmatrajući tražene informacije račune dobavljača koji su priloženi uz zahtjeve za nadoknadom sredstava, utvrđeno da je iz navedenih dokumenata moguće vidjeti za što su točno utrošena javna sredstva u projektu koji je predmet ovog postupka. S obzirom na navedeno u konkretnom slučaju je nesporno da se radi o informacijama koje se vezane uz potrošnju javnih sredstava, odnosno dokumentima iz kojih je vidljivo u koju su svrhu potrošena javna sredstava, a za koje informacije nedvojbeno postoji javni interes.

U drugostupanjskom je postupku Povjerenik za informiranje utvrdio da u pogledu traženih informacija iz točke 2. ovoga rješenja, nije moguće primijeniti zakonska ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, uvidom u tražene informacije račune dobavljače utvrđeno kako je oni sadrže imena i prezimena odgovornih osoba pravnih osoba koji su izdali račune, te je u drugostupanjskom postupku utvrđeno da se o radi o odgovornim osobama u pravnoj osobi čiji podaci su javno objavljeni u sudskom ili obrtnom registru, registru udruga i slično.

Povjerenik za informiranje je žalbenom postupku utvrdio da tražene informacije navedene u točki 2. izreke ovoga rješenja predstavljaju podatak o raspolaganju javnim sredstvima te da su sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama tražene informacije dostupne javnosti bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.

Također se napominje da tijela javne vlasti imaju pravo, sukladno odredbi članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, tražiti od korisnika naknadu stvarnih i materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, a na izračun navedene naknade primjenjuju se Kriteriji za određivanje visine stvarnih i materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14). Uputa o primjeni navedenih Kriterija nalazi se na internet stranici Povjerenika za informiranje, na poveznici https://pristupinfo.hr/pravni-okvir/upute-smjernice-obrasci/.

Napominje se da je odredbom članka 24. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njezin ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09 i 110/21) i članku 25. stavku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi sa člankom 15. stavkom 5. istog Zakona, riješiti kao u točkama 1., 2. i 4. izreke ovog rješenja.

U pogledu traženih informacija iz točke 3. izreke ovoga rješenja utvrđeno je sljedeće.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da tražene informacije računi dobavljača sadrže imena i prezimena te potpise fizičkih osoba zaposlenika pravne osobe koje su fakturirale/ izdale/otpremile račun, imena i prezimena fizičke osobe operatera/blagajnika pravne osobe, potpisi fizičkih osoba koje su preuzele robu, ime i prezime fizičkih osoba kojima je osiguran smještaj, broj iskaznice/putovnice fizičke osobe te države koja je istu izdala.

U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. toga Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Prema članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. toga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.

Povjerenik za informiranje smatra da u odnosu na podatke navedene u točki 3. izreke ovog rješenja ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama te je utvrdio da se može omogućiti djelomičan pristup informaciji, s obzirom da bi omogućavanje pristupa istima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatan život navedenih osoba.

Vezano za podatke koji se zaštićuju, ističe se kako iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave u odnosu na taj dio zatraženih informacija, niti se iste odnose na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tog dijela traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Slijedom navedenog, valjalo je riješiti kao u točki 3. izreke ovoga rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan