KLASA: UP/II-008-07/22-01/268

URBROJ: 401-01/11-22-2

Zagreb, 27. svibnja 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Turističke zajednice Općine Seget od 4. veljače 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Turističke zajednice Općine Seget od 4. veljače 2022. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Turističke zajednice Općine Seget (dalje u tekstu: TZ Općine Seget) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 24. siječnja 2022. godine, u kojem je zatražio da mu se dostavi račun za izradu i održavanje aplikacije Seget - Mobile guide, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je prvostupanjsko tijelo zaključilo da žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj osporava navode prvostupanjskog tijela držeći da je u svom zahtjevu tražio dokument koji bi trebao biti javno dostupan. Nejasan mu je razlog zbog kojeg je TZ Seget definirala njegov zahtjev kao zloupotrebu prava. Navodi kako je u 2021. godini od kolovoza do prosinca poslao navedenom tijelu javne vlasti 28 zahtjeva za pristup informacijama, pa se stoga ne radi o zloupotrebi prava, te dodaje da ne traži informaciju koja bi opteretila rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti, s obzirom da je veće opterećenje za to tijelo sastavljanje osporenog rješenja i njegova dostava poštom, umjesto da mu se putem e-maila dostavi traženi dokument. Smatra da je osporenim rješenjem grubo povrijeđen članak 18. stavak 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, te članak 38. stavak 4. Ustava Republike Hrvatske. Zaključuje da TZ Općine Seget ovakvim postupanjem otežava pristup informacijama kako bi ga obeshrabrila u traženju informacija koje smatra da su od važnosti za zainteresiranu javnost. Predlaže da se žalba prihvati.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 24. siječnja 2022. godine putem elektroničke pošte zahtjevom za pristup informacijama od Turističke zajednice Općine Seget zatražio dostavu računa za izradu i održavanje aplikacije Seget – Mobile guide.

Nadalje, utvrđeno je da je tijelo javne vlasti, Turistička zajednica Općine Seget, postupajući po navedenom zahtjevu donijela pobijano rješenje od 4. veljače 2022. godine kojim se isti odbija temeljem odredbe članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno zbog zlouporabe prava na pristup informacijama.

U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je prije ovog zahtjeva korisnik podnio preko 40 zahtjeva za pristup informacijama, a zahtjev koji je predmet ovog postupka trebalo je odbiti jer korisnik neprestanim slanjem zahtjeva koji su usko povezani očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama. Nadalje, navodi se da zatrpavanjem zahtjevima očito zloupotrebljava pravo drugih korisnika na pristup informacijama, odnosno onemogućava se javno tijelo na normalno funkcioniranje i obavljanje svrhe za koju je osnovana, a što zakonodavac prilikom donošenja Zakona o pravu na pristup informacijama sigurno nije imao na umu. Također, navodi se da žalitelj svojim zahtjevima pokušava oponašati revizorsko tijelo, a ne dobiti pristup informacijama koje bi bile od važnosti javnosti te mu je jednini cilj zatrpavanje tijela javne vlasti brojnim zahtjevima s očitom namjerom zloupotrebe prava na pristup informacija mama kojeg koristi kao alat i sredstvo za postizanje neprimjerenih ciljeva, a što je vidljivo i iz samih zahtjeva u kojima se koristi uvredljivom, sarkastičnom i neprimjerenim komunikacijom te ističe neutemeljene optužbe prema tijelu javne vlasti.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

U tom je smislu tijelo javne vlasti dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima se podupiru razlozi uskrate prava na pristup informacijama, s obzirom na to da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.

S obzirom na razlog uskrate prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku kao mjerodavno pravo razmatrana odredba članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Kod utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.

Tijelo javne vlasti dostavilo je preslike Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija (dalje u tekstu: Upisnik) za 2020., 2021. i 2022. godinu, a uvidom u koje je utvrđeno da žalitelj u 2020. godini nije podnosio zahtjeve za pristup informacijama prvostupanjskom tijelu.

Nadalje, uvidom u Upisnik za 2021. godinu utvrđeno je da je u isti upisan ukupno 41 zahtjev za pristup informacijama, dok se u službenoj bilješci o zaključenju Upisnika navodi se 42 zahtjeva, a iz upisanih podataka proizlazi da je žalitelj podnio ukupno 37 zahtjeva za pristup informacijama. Također, uvidom u Upisnik za 2022. godinu utvrđeno je da je do dana podnošenja zahtjeva koji je predmet ovog postupka, odnosno do 24. siječnja 2022. godine tijelo javne vlasti zaprimilo dva zahtjeva, i to jedan žaliteljev i jedan drugog podnositelja. Pri tome valja naglasiti da preostali u Upisnik za 2022. godinu upisani zahtjevi nisu razmatrani u ovom postupku jer se ne radi o okolnostima koje su postojale u trenutku podnošenja predmetnog zahtjeva o kojem je odlučeno pobijanim prvostupanjskim rješenjem.

Prilikom utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama u obzir treba uzeti i sadržaj podnesenih zahtjeva, odnosno treba razmotriti koje su informacije bile predmetom zahtjeva podnesenih od strane žalitelja. Stoga je uvidom u dostavljenu dokumentaciju, u drugostupanjskom postupku utvrđeno da su zahtjevima tražene preslike više računa i ugovora, odnosno radilo se o traženju prihoda od boravišnih pristojbi (uključujući i podatak gdje je navedeni prihod utrošen), programa rada prvostupanjskog tijela i godišnjih financijskih izvještaja.

Razmatranjem dokumentacije u spisu predmeta, procjenom svih činjenica i okolnosti, osobito broja zaprimljenih zahtjeva u 2021. i 2022. godini te prirode informacija koje su se tražile predmetnim zahtjevom, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te je zaključeno da osporeno rješenje treba poništiti, jer je u navedenom postupku zaključeno kako je Hrvatski judo savez iz utvrđenog činjeničnog stanja izveo pogrešan zaključak te je pogrešno primijenio pravni propis.

Naime, presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Poslovni broj UsII-167/19 od 16. svibnja 2019. godine, Poslovni broj UsII-170/19 od 20. ožujka 2019. godine, Poslovni broj: UsII-191/19 od 12. rujna 2019. godine te Poslovni broj: UsII-298/20 od 23. rujna 2020. godine zauzeto je stajalište da se u slučaju informacija o raspolaganju javnim sredstvima iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ne može razmatrati pitanje zlouporabe prava na pristup informacijama. Sve navedene presude javno su dostupne na internetskim stranicama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske na poveznici https://sudovi.hr/hr/vusrh/sudska-praksa/sudska-praksa.

Navedenim člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija ne predstavlja klasificiran podatak.

Dopisom od 14. ožujka 2022. godine Turistička zajednica Općine Seget dostavila je Povjereniku za informiranje spis predmeta na nadležno odlučivanje, a uvidom u dostavljeno utvrđeno je da kao dio spisa predmeta nije dostavljena informacija koje je predmet postupka, odnosno računi za izradu i održavanje aplikacije Seget – Mobile guide.

Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.

Prilikom rješavanja zahtjeva tijelo javne vlasti, Turistička zajednica Općine Seget, treba imati u vidu da se zahtjevom traže informacije o raspolaganju javnim sredstvima, koje moraju biti dostupne svakome i bez provođenja postupka testa razmjernosti i javnog interesa sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te u odnosu na koje se, prema ranije navedenom stajalištu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, ne može razmatrati pitanje zlouporabe prava na pristup informacijama. No, tijelo javne vlasti prilikom odlučivanja mora uzeti u obzir da predmetne informacije mogu sadržavati i druge podatke u odnosu na koje su moguća ograničenja koja su propisana u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama te je stoga u obvezi primijeniti odredbu iz stavka 5. citiranog članka iz koje proizlazi obveza tijela javne vlasti da u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima.

Kada je predmet zahtjeva za pristup informacijama obimna dokumentacija, a što bi prema navodima iz obrazloženja pobijanog rješenja bio slučaj u ovom konkretnom predmetu, valja napomenuti tijela javne vlasti imaju pravo postupiti u skladu s odredbom članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno imaju pravo tražiti od korisnika naknadu stvaranih i materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, sukladno članku 17. ovog Zakona, kao i naknadu troškova dostave tražene informacije, a na izračun navedene naknade primjenjuju se Kriteriji za određivanje visine naknade stvarnih i materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.) (dalje u tekstu: Kriteriji). Ako se radi o iznosu koji prelazi 150kn, sukladno članku 4. stavku 2. Kriterija tijelo javne vlasti može zatražiti od korisnika da unaprijed položi iznos stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije, a ako korisnik ne položi zahtijevani iznos troškova u roku od 8 dana, tada se smatra da je korisnik odustao od zahtjeva.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan