KLASA: UP/II-008-07/22-01/267
URBROJ: 401-01/06-22-4
Zagreb, 31. svibnja 2022.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Gospodarske škole Čakovec KLASA: 008-01/22-01/1, URBROJ: 2109-60-01-22-2 od 10. veljače 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Gospodarske škole Čakovec KLASA: 008-01/22-01/1, URBROJ: 2109-60-01-22-2 od 10. veljače 2022. godine.
2. Djelomično se odobrava se ......... pravo na pristup preslici sljedećih dokumenata:
- Odluka o isplati nagrade za radne rezultate na projektu „ČK-VOZIMO“, KLASA: 402-01/20-01/7, URBROJ: 2109-60-20-31 od 7. prosinca 2020. godine;
- Odluka o isplati nagrade za radne rezultate na projektu „ČK-VOZIMO“, KLASA: 402-01/20-01/7, URBROJ: 2109-60-20-30 od 7. prosinca 2020. godine;
- Odluka o isplati nagrade za radne rezultate na projektu „ČK-VOZIMO“, KLASA: 402-01/21-01/1, URBROJ: 2109-60-20-30 od 28. siječnja 2021. godine;
na način da se na navedenim dokumentima prekriju adresa, OIB i vlastoručni potpisi fizičkih osoba/zaposlenika Gospodarske škole Čakovec na koje se odnose citirane odluke te se u tom dijelu njegov zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Nalaže se Gospodarskoj školi Čakovec da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Gospodarske škole Čakovec odbijen zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), od 11. siječnja 2022. godine, kojim je tražio odluke ravnatelja o dodjeli novčanih nagrada djelatnicima ukoliko su oni nagrađeni u 2021. godini, jer je zatražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu radi pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te da mu je istim uskraćeno zakonsko pravo na pristup informacijama. Žalitelj navodi da se radi o pogrešnom tumačenju propisa kojim je uređena zaštita osobnih podataka, jer mu se tražene informacije mogu dostaviti prekrivanjem pojedinih zaštićenih podataka, ali da to prvostupanjsko tijelo ne želi učiniti, unatoč tome što im je to poznato a i on ga je na to upozorio prilikom podnošenja svojih zahtjeva. Navodi kako prvostupanjsko tijelo izbjegava postupati sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama iz nepoznatih razloga te kako smatra da ima pravo na pristup traženim informacijama iz konkretnog zahtjeva. Zaključno navodi da ne postoje razlozi za odbijanje njegovog zahtjeva i uskratu informacija te predlaže žalbenom tijelu da poništi osporeno rješenje i istima mu omogući mu pristup. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
U žalbenom postupku Gospodarska škola Čakovec je slijedom traženja iz akata drugostupanjskog tijela, KLASA: 008-04/22-01/181, URBROJ: 401-01/06-22-4 od 22. veljače 2022. godine, i UP/II-008-07/22-01/267, URBROJ: 401-01/06-22-2 od 23. ožujka 2022. godine, aktima KLASA: 008-01/22-01/1, URBROJ: 2109-60-01-22-4 od 11. ožujka 2022. godine te KLASA: 008-01/22-01/1, URBROJ: 2109-60-01-22-6 od 11. travnja 2022. godine dostavila Povjereniku za informiranje spis predmeta zajedno s informacijama koje su predmet ovog postupka.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 11. siječnja 2022. godine Gospodarskoj školi Čakovec podnio zahtjev za pristup informacijama, kojim je zatražio sljedeće informacije: Odluku tadašnjeg Ravnatelja Renata Vinka o dodjeli novčanih nagrada djelatnicima: Ani Ladika Škoda, Željki Mičić Posavec, Mladenu Novaku i drugim djelatnicima ukoliko su nagrađeni u 2021. godini.
Također je utvrđeno da je Gospodarska škola Čakovec po navedenom zahtjevu žalitelja donijelo osporeno rješenje KLASA: 008-01/22-01/1, URBROJ: 2109-60-01-22-2 od 10. veljače 2022. godine, u kojem je u obrazloženju naveden predmetni zahtjev te da se tražena informacija uskraćuje jer je zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Uvidom u spis predmeta u drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, nakon čega je nepravilno primijenilo zakonske odredbe. Naime, u žalbenom postupku zaključeno kako nije moguće prihvatiti razlog obijanja zahtjeva od strane prvostupanjskog tijela iz osporenog rješenja, jer uvidom u spis predmeta te odluke koje su predmet postupka, nije pronađen pisani trag iz kojeg bi bilo vidljivo da je prvostupanjsko tijelo po zahtjevu žalitelja, a u odnosu na zakonsko ograničenje pristupa informacijama na koje se pozvalo provelo test razmjernosti i javnog interesa, a što je bilo u obvezi učiniti sukladno odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Stoga je temeljem ovlaštenja iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku, Povjerenik za informiranje razmotrio mogućnost pristupa u zahtjevu zatraženim informacijama - odlukama Ravnatelja prvostupanjskog tijela o dodjeli novčanih nagrada djelatnicima ukoliko su oni nagrađeni u 2021. godini
Uvidom u informacije koje su predmet ovog postupka utvrđeno je kako one sadrže osobne podatke fizičkih osoba kojima se treba isplatiti nagrada, kao što su ime i prezime, adresa i OIB, vlastoručni potpis te ime i prezime te potpis Ravnatelja kao odgovorne osobe u pravnoj osobi koji je temeljem svojih ovlaštenja donio te odluke.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. istog Zakona je propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ukoliko javni interes za dostupnošću informacija prevladava nad mogućom štetom za zaštićene interese. Kod provedbe testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. ovog Zakona, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite interesa za ograničenjem ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako prvostupanjsko tijelo u prvostupanjskom postupku nije provelo test razmjernosti i javnog interesa stavljajući u razmjer zaštitu određenog interesa i interes javnosti da se omogući pristup u zahtjevu zatraženoj informaciji.
Slijedom navedenog, navodi prvostupanjskog tijela iz osporenog rješenja ne mogu se prihvatiti, jer isti u spisu predmeta ničim nisu potkrijepljeni.
Osim navedenog u žalbenom je postupku utvrđeno da prvostupanjsko tijelo postupajući po predmetnom zahtjevu nije uzelo u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja propisuje da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.
U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Naime, člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, naravno, uvažavajući preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa.
Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.
Stoga je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, uvažavajući sve citirane zakonske odredbe, u žalbenom postupku zaključeno da omogućavanje pristupa podacima o imenu i prezimenu osoba na koje se predmetne odluke odnose te njihovog zvanja ili naziva njihovog radnog mjesta, o imenu i prezimenu Predsjednika školskog odbora te njegovom vlastoručnom potpisu koji se nalaze u jednoj od odluka, kao i u pogledu imena i prezimena te vlastoručnog potpisa odgovorne osobe prvostupanjskog tijela, ne bi dovelo do povrede osobnih podataka tih osoba, s obzirom da je na predmetne informacije primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno da se za informaciju o tome kome i u kojem iznosu su isplaćena javna sredstva javni interes podrazumijeva.
Međutim, uvidom u predmetne odluke utvrđeno je da iste sadržavaju i druge osobne podatke kao što su adresa, OIB i vlastoručni potpis djelatnika na koje se odluke odnose, u pogledu kojih nije utvrđeno postojanje javnog interesa za dostupnošću tih podataka, nego da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa tim podacima Naime, u žalbenom je postupku zaključeno da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život zaposlenika prvostupanjskog tijela, pa je stoga temeljem članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama valjalo djelomično odobriti pristup traženim informacijama iz zahtjeva prekrivanjem tih podataka.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09. i 110/21.) i članku 25. stavku 7., u vezi s člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan