KLASA: UP/II-008-07/22-01/212

URBROJ: 401-01/04-22-4

Zagreb, 10. svibnja 2022.

 

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Gospodarske škole, Čakovec, Vladimira Nazora 38, KLASA: 008-01/21-01/6, URBROJ: 2109-60-01-22-2 od 10. veljače 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

1.    Poništava se rješenje Gospodarske škole KLASA: 008-01/21-01/6, URBROJ: 2109-60-01-22-2 od 10. veljače 2022. godine.

2.    Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici:

-       Ugovora o radu KLASA: 602-03/98-136, URBROJ: 2109-13-98-4 od 31. kolovoza 1998. godine, zaključenog između Gospodarske škole i zaposlenika ........., na način da se na istoj prekrije JMBG ........., te se u tom dijelu zahtjev odbija,

-       Diplome Sveučilišta Sjever, Broj: 4/OMIL/2019 od 28. veljače 2020. godine, na način da se na istoj prekrije datum, mjesto i država rođenja ......... te se u tim dijelovima zahtjev odbija,

-       Diplome Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta poljoprivrednih znanosti u Zagrebu, Broj: 04-1252/1989. od 30. lipnja 1989. godine, na način da se na istoj prekrije datum, mjesto, općina i država rođenja ......... te se u tim dijelovima zahtjev odbija,

-       Potvrde Sveučilišta u Zagrebu, Agronomskog fakulteta KLASA: 602-04-17-04/1, URBROJ: 251-71-04-17-720 od 11. listopada 2017. godine, na način da se na istoj prekrije datum, mjesto i država rođenja ......... te se u tim dijelovima zahtjev odbija,

-       Potvrde Sveučilišta Sjever KLASA: 034-04/19-04/04, URBROJ: 2137-0336-10/1-19-1 od 28. lipnja 2019. godine, na način da se na istoj prekrije datum, mjesto i država rođenja ......... te se u tim dijelovima zahtjev odbija.

3.    Nalaže se Gospodarskoj školi da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana njegove pravomoćnosti.

4.    Odbacuje se zahtjev za pristup informacijama ......... u dijelu zahtjeva kojim je tražio dostavu preslika ankesa ugovora o radu za ..........


O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem Gospodarske škole KLASA: 008-01/21-01/6, URBROJ: 2109-60-01-22-2 od 10. veljače 2022. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 6. prosinca 2021. godine, kojim je zatražio presliku diplome, ugovor o radu i anekse ugovora o radu za zaposlenika Gospodarske škole ........., mag. ing. traff., temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka te iz razloga jer je dio zatražene informacije neodređen.

Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je tijelo javne vlasti, Gospodarska škola, suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev jer su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. Nadalje, navodi kako mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama te da rješenje osporava u cijelosti i izjavljuje žalbu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Ističe, kako je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga jer ono svojevoljno tumači zakon kojim se uređuju zaštićeni osobni podaci iako je žalitelj ukazivao na činjenicu da osobni podaci mogu biti zatamnjeni i skriveni na dokumentima koji mu se dostavljaju. Nadalje, ističe da je na tako utvrđeno činjenično stanje tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama jer mu ne želi omogućiti pristup informacijama. Zaključuje, kako je iz svega navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama i uskratu zatraženih informacija. Predlaže da se uvaži njegova žalba, poništi rješenje Gospodarske škole i omogući mu pristup zatraženim informacijama.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 6. prosinca 2021. godine od Gospodarske škole, kao tijela javne vlasti, zatražio da mu se dostavi preslik diplome, ugovor o radu i aneksi ugovora ukoliko postoje za zaposlenika Gospodarske škole ........., mag. ing. traff. Nadalje je utvrđeno da je Gospodarska škola rješenjem KLASA: 008-01/21-01/6, URBROJ: 2109-60-01-22-2 od 10. veljače 2022. godine, odbila zahtjev žalitelja iz razloga što su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka te iz razloga jer je dio zatražene informacije neodređen.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona. Nadalje, odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. istog Zakona propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Uvidom u spis predmeta Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio kako je Gospodarska škola, rješavajući o predmetnom zahtjevu žalitelja, nepotpuno utvrdila činjenično stanje i pogrešno primijenila odredbe materijalnog prava i pravila postupka.

Naime, iz osporenog rješenja te iz dokumentacije spisa predmeta, nije razvidno da je Gospodarska škola, iako je žalitelju ograničila pristup zatraženim informacijama zbog zaštite osobnih podataka, provela test razmjernosti i javnog interesa, a niti je razmotrila zahtjev žalitelja u smislu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku izvršio uvid u informacije koje su predmet postupka. Naime, u žalbenom postupku Gospodarska škola dopisom KLASA: 008-01/21-01/6, URBROJ: 2109-60-01-22-6 od 11. ožujka 2022. godine, dostavila je Povjereniku za informiranje kao zatražene informacije: Ugovor o radu KLASA: 602-03/98-136, URBROJ: 2109-13-98-4 od 31. kolovoza 1998. godine, zaključen između Gospodarske škole i zaposlenika ........., Diplomu Sveučilišta Sjever Broj: 4/OMIL/2019 od 28. veljače 2020. godine, Diplomu Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta poljoprivrednih znanosti u Zagrebu, Broj: 04-1252/1989. od 30. lipnja 1989. godine, Potvrdu Sveučilišta u Zagrebu, Agronomskog fakulteta KLASA: 602-04-17-04/1, URBROJ: 251-71-04-17-720 od 11. listopada 2017. godine te Potvrdu Sveučilišta Sjever KLASA: 034-04/19-04/04, URBROJ: 2137-0336-10/1-19-1 od 28. lipnja 2019. godine.

Iz sadržaja dostavljene dokumentacije u žalbenom postupku je utvrđeno da ista sadrži osobne podatke te je razmotreno da je li žalitelju moguće odobriti pristup ili djelomičan zatraženim informacijama, da li se pristup može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženim informacijama u konkretnom slučaju zaštićeni interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Dakle, pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, već da isto treba dovesti u vezu s drugim pravima, u konkretnom slučaju pravom na pristup informacijama koje je također zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, kao i pravo na zaštitu osobnih podataka. Stoga ukoliko neki podatak predstavlja osobni podatak to ne znači da je on u svakom slučaju zaštićen pa tako određeni podaci o zaposlenima u tijelima javne vlasti poput imena i prezimena, stručne kvalifikacije, njihovog radnog mjesta i opisa poslova, ispunjenim uvjetima za zaposlenje te podaci o bruto plaćama i drugim isplatama, iako predstavljaju osobne podatke, ne mogu se smatrati zaštićenima.

Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženim informacijama nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa istima otkrivanje osobnih podataka dok su razlozi za omogućavanje pristupa zatraženim informacijama transparentnost i javnost rada tijela javne vlasti, kao i transparentnost trošenja javnih sredstava, pri tome uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

U pogledu dostavljene dokumentacije odnosno traženih informacija, u žalbenom je postupku utvrđeno da neće doći do kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka, ukoliko se žalitelju omogući pristup informacijama kao što su ime i prezime zaposlenika tijela javne vlasti, njegov potpis, stručna sprema, zvanje, stečeni stručni naziv, akademski naziv, godine staža, radno mjesto i slično. Tako u pogledu dostavljenog ugovora o radu, podaci o imenima i prezimenima te vlastoručnim potpisima osoba koje su u konkretnom slučaju potpisale ugovor (zaposlenik i opunomoćenik ravnatelja Škole) i ostali podaci koji se odnose na opis poslova radnog mjesta, prava i obveze iz ugovora nisu zaštićeni osobni podaci jer se odnose na fizičke osobe čiji se rad financira iz javnih sredstava, a opis poslova radnog mjesta i ostala prava i obveze navedeni u ugovoru, podaci su vezani za radno mjesto u tijelu javne vlasti čiji rad treba biti otvoren i javan. Naime, za određene informacije se presumira javni interes, a s obzirom da su zatražene informacije vezane bilo posredno ili neposredno za potrošnju javnih sredstava, zaključeno je da takve informacije, temeljem zakonske odredbe, trebaju biti dostupne javnosti.

Nadalje, u žalbenom postupku vezano za podatke kao što su datum rođenja, mjesto rođenja, država rođenja, JMBG, a koji su navedeni u točki 2. izreke ovog rješenja, utvrđeno je kako je iste potrebno zaštititi odnosno da ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi omogućavanje pristupa navedenim informacijama došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zloporabe tih podataka te bi omogućavanje pristupa tim informacijama predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život osobe na koju se ti podaci odnose. Takvi podaci ne predstavljaju informacije od javnog značaja, ne odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava tih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09 i 110/21), u vezi s člankom 25. stavkom 7. te člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.

U dopisu Gospodarske škole KLASA: 008-01/21-01/6, URBROJ: 2109-60-01-22-6 od 11. ožujka 2022. godine, kojim su Povjereniku za informiranje dostavljene informacije koje su predmet postupka, navedeno je kako ......... nema zaključene anekse ugovora o radu.

Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisno je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Odredbom članka 117. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo poništiti rješenje i samo riješiti stvar ako utvrdi da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene.

S obzirom da tijelo javne vlasti, Gospodarska škola, ne posjeduje tražene anekse ugovore radu jer isti nisu niti zaključeni sa zaposlenikom ........., temeljem članka 117. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno je kao u točki 4. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                               POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan