KLASA: UP/II-008-07/22-01/211

URBROJ: 401-01/04-22-4

Zagreb, 9. svibnja 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Gospodarske škole, Čakovec, Vladimira Nazora 38, KLASA: 008-01/21-01/9, URBROJ: 2109-60-01-22-2 od 10. veljače 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Gospodarske škole KLASA: 008-01/21-01/9, URBROJ: 2109-60-01-22-2 od 10. veljače 2022. godine.

2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici Obrasca IP1, Obračunske isprave za isplatu plaće-naknade za razdoblje rujan 2021. godine za Renata Vinka, na način da se omogući pristup datumu obračunske isprave za isplatu plaće, nazivu, adresi, OIB-u i broju računa poslodavca, imenu i prezimenu osobe na koju glasi obračunska isprava za isplatu plaće, ustrojstvenoj jedinici, radnom mjestu, osnovici, propisanom koeficijentu, minulom radu te elementima bruto obračuna zajedno sa bruto iznosom plaće, dok se ostali podaci u obračunskoj ispravi za isplatu plaće trebaju prekriti i u pogledu istih se zahtjev za pristup informacijama odbija.

3. Nalaže se Gospodarskoj školi da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana njegove pravomoćnosti.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Gospodarske škole KLASA: 008-01/21-01/9, URBROJ: 2109-60-01-22-2 od 10. veljače 2022. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 28. prosinca 2021. godine, kojim je zatražio isplatnu listu za 9 mjesec 2021. godine za djelatnika Gospodarske škole Renata Vinka, temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što je zatražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi da je tijelo javne vlasti, Gospodarska škola, suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev jer je zatražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. Nadalje, navodi kako mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama te da rješenje osporava u cijelosti i izjavljuje žalbu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Ističe, kako je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga jer ono svojevoljno tumači zakon kojim se uređuju zaštićeni osobni podaci iako je žalitelj ukazivao na činjenicu da osobni podaci mogu biti zatamnjeni i skriveni na dokumentima koji mu se dostavljaju. Nadalje, ističe da je na tako utvrđeno činjenično stanje tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama jer mu ne želi omogućiti pristup informacijama. Zaključuje, kako je iz svega navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama i uskratu zatražene informacije. Predlaže da se uvaži njegova žalba, poništi rješenje Gospodarske škole i omogući mu pristup zatraženoj informaciji.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 28. prosinca 2021. godine od Gospodarske škole, kao tijela javne vlasti, zatražio da mu se dostavi isplatna lista za 9 mjesec 2021. godine za Renata Vinka. Nadalje je utvrđeno da je Gospodarska škola rješenjem KLASA: 008-01/21-01/9, URBROJ: 2109-60-01-22-2 od 10. veljače 2022. godine, odbila zahtjev žalitelja iz razloga što je zatražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Uvidom u spis predmeta Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio kako je Gospodarska škola, rješavajući o predmetnom zahtjevu žalitelja, nepotpuno utvrdila činjenično stanje i pogrešno primijenila odredbe materijalnog prava i pravila postupka.

Naime, iz osporenog rješenja te iz dokumentacije spisa predmeta, nije razvidno da je Gospodarska škola, iako je žalitelju ograničila pristup zatraženoj informaciji zbog zaštite osobnih podataka, provela test razmjernosti i javnog interesa, a niti je razmotrila zahtjev žalitelja u smislu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona. Nadalje, odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. istog Zakona propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku izvršio uvid u informaciju koja je predmet postupka. Uzimajući u obzir da je iz sadržaja informacije koja je predmet postupka razvidno da se ista odnosi na raspolaganje javnim sredstvima odnosno da je u pogledu predmetne informacije primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, u žalbenom je postupku razmotreno da li je žalitelju moguće odobriti pristup zatraženoj informaciji, a također je razmotreno da li se pristup zatraženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Uvidom u dostavljeni Obrazac IP1 za djelatnika Gospodarske škole Renata Vinka, utvrđeno je da isti, osim podataka o iznosima izračuna plaće, sadrži osobne podatke djelatnika tijela javne vlasti.

Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

S obzirom na navedeno, u žalbenom je postupku trebalo ispitati može li se žalitelju omogućiti pristup traženoj informaciji u cijelosti ili djelomično. Naime, i kad se utvrdi da neka informacija sadrži osobne podatke to ne znači da su ti podaci u svakom pojedinom slučaju i zaštićeni osobni podaci.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u : a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženoj isplatnoj listi nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženoj informaciji otkrivanje osobnih podataka. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost potrošnje sredstava i rada Gospodarske škole kao tijela javne vlasti, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U pogledu dostavljenog Obrasca IP1 odnosno obračunske isprave za isplatu plaće, u žalbenom je postupku utvrđeno da neće doći do kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka, ukoliko se žalitelju omogući pristup informaciji o imenu i prezimenu osobe na koju glasi obračunska isprava za isplatu plaće, radnom mjestu, osnovici plaće, propisanom koeficijentu, minulom radu, fondu sati, redovnom radu, prekovremenom radu, dodacima za posebne uvjete rada i slično, a koji čine bruto iznos plaće, s obzirom da se radi o podacima za koje bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja s obzirom da plaća dolazi iz državnog proračuna, tako da se u ovom slučaju radi o raspolaganju javnim sredstvima, odnosno primjeni odredbe članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Međutim, u odnosu na ostale podatke navedene na obračunskoj ispravi za isplatu plaće Povjerenik za informiranje smatra da u pogledu istih ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život djelatnika tijela javne vlasti na kojeg se odnosi predmetna obračunska isprava za isplatu plaće. Naime, dostavom podataka poput OIB-a i adrese djelatnika tijela javne vlasti došlo bi do davanja osobnih podataka u prekomjernom opsegu i moguće zlouporabe tih podataka. Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za podatke koje treba zaštititi, da se iste ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša te nije vjerojatno da bi objava istih doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet). Stoga je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke, a kako je to navedeno u točki 2. izreke ovog rješenja te se u tom dijelu zahtjev odbija.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09 i 110/21), u vezi s člankom 25. stavkom 7. te člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan