KLASA: UP/II-008-07/22-01/179

URBROJ: 401-01/03-22-3

Zagreb, 9. svibnja 2022.

 

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatskog judo saveza od 1. veljače 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

1.    Poništava se rješenje Hrvatskog judo saveza od 1. veljače 2022. godine kojim je odbijen zahtjev za pristup informacijama ......... od 19. siječnja 2022. godine kojim je tražio ECup Juniori Luxemburg 2021. izvodi/transakcije.

2.    Odobrava se ......... pravo na pristup preslici sljedećih informacija:

-       Izvještaju o stanju i prometu OTP banke d.d. za Hrvatski judo savez na dan: 1. rujna 2021. godine od 1. listopada 2021. godine,

-       Izvještaju o stanju i prometu OTP banke d.d. za Hrvatski judo savez na dan: 2. rujna 2021. godine od 1. listopada 2021. godine i

-       Izvještaju o stanju i prometu OTP banke d.d. za Hrvatski judo savez na dan: 19. studenoga 2021. godine od 1. prosinca 2021. godine.

3.    Nalaže se Hrvatskom judo savezu da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja.


O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem Hrvatskog judo saveza od 1. veljače 2022. godine odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 19. siječnja 2022. godine kojim je zatražena informacija ECup Juniori Luxemburg 2021 izvodi/transakcije, temeljem odredbe temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što korisnik prava na pristup informacijama zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj navodi da je zatražio od tijela javne vlasti putem e-maila zahtjev za pristup informacijama „Realizacija ......... – Ecup Juniori Luxemburg 2021 izvodi-transakcije“ kojim je tražio izvode-transakcije za ECup Juniori Luxemburg 2021. Navodi da je dobio rješenje od tijela javne vlasti, no bez zatražene dokumentacije. Predlaže da se žalba prihvati.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 19. siječnja 2022. godine zatražio od Hrvatskog judo saveza dostavu sljedećih informacija bankovne izvode/transakcije za ......... na 10.399,47 kn (sredstva HJS) ili ukupno za ECup Juniori Luxemburg 2021, specificirano u dokumentu „Realizacija ........._Black belt HOO kolovoz 2021.docx“ koji je poslan na e-mail adresu JK Black Belt.

Također je utvrđeno da je tijelo javne vlasti povodom navedenog zahtjeva donijelo osporeno rješenje od 1. veljače 2022. godine, kojim je odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, smatrajući kako korisnik očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da žalitelj zbog povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih i/ili istovrsnih informacija i/ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija gdje dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti. Navodi se da prilikom rješavanja velikog broja zahtjeva žalitelja kojima se traže informacije obuhvaćene u razdoblju od nekoliko godina (u razdoblju od 22. do 30. prosinca 2021. godine je dostavljeno 8 zahtjeva, dok je u razdoblju od 3. do 27. siječnja 2022. godine dostavljeno 19 zahtjeva) prava drugih stranaka u drugim postupcima kod tijela javne vlasti nisu adekvatno zaštićena, te da dolazi do zastoja u radu tijela javne vlasti i na taj način dolazi do ograničavanja prava drugih korisnika u razvoju. Nadalje, navodi se da je utvrđen subjektivni element zlouporabe žalitelja zahtjevima, te izrazitu namjeru zlouporabe prava koje dovodi do šikaniranog postupanja ne samo prema tijelu javne vlasti, nego i prema drugim korisnicima koji svoja prava ostvaruju putem tijela javne vlasti. Napominje se da su u zahtjevu utvrđeni i kriteriji korištenja uvredljivog jezika žalitelja, osobne proizvoljne zamjerke prema tijelu javne vlasti i pojedinih osoba u tijelu javne vlasti, neutemeljene optužbe, kao i namjerno izazivanje smetnji i namjerno otežavanje rada tijela javne vlasti.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Iz osporenog rješenja tijela javne vlasti proizlazi da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva zloupotreba prava na pristup informacijama, a u istom je navedeno kako je do zlouporabe došlo podnošenjem povezanih zahtjeva žalitelja, a osobito zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih i/ili istovrsnih informacija i/ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija gdje dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti

Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.

Naime, prilikom ocjene je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, prvo u obzir treba uzeti načelo međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije i korisnika prava na pristup informacijama. Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali, razumljivo, ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda. Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.

Kada se procjenjuje korisnikova namjera da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, trebalo bi razmotriti njegov interes za informacijama koje traži i relevantnost zatraženih informacija za širu zajednicu, učestalost podnošenja zahtjeva prema tijelu javne vlasti i način obraćanja prema tijelu, opseg zatraženih informacija i moguće opterećenje koje bi tijelo javne vlasti imalo prilikom omogućavanja pristupa informaciji.

Stoga je u žalbenom postupku Ured povjerenika za informiranje u predmetu KLASA: 008-04/22-01/152 aktom URBROJ: 401-01/03-22-2 od 10. veljače 2022. godine zatražio od tijela javne vlasti dostavu preslike Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija (dalje u tekstu: Upisnik) za 2021. i 2022. godinu te presliku svih zahtjeva žalitelja zaprimljenih u 2021. godini i u 2022. godini.

U očitovanju tijela javne vlasti upućenog e-poštom dana 16. veljače 2022. godine navodi se da je od 22. prosinca 2021. godine do 3. veljače 2022. godine zaprimljeno 32 zahtjeva za pristup informacijama žalitelja te da je na svaki odgovoreno u roku s istim razlogom.

Uvidom u dostavljeni Upisnik za 2020. godinu proizlazi da je tijelo javne vlasti zaprimilo četiri zahtjeva za pristup informacijama, od toga su tri zahtjeva prenesena iz 2019. godine i sva tri su žaliteljeva. Nadalje, uvidom u dostavljeni Upisnik za 2021. godinu proizlazi da je tijelu javne vlasti podneseno deset zahtjeva za pristup informacijama, od toga su tri žaliteljeva zahtjeva prenesena iz 2019. godine, preostalih sedam zahtjeva podnio je žalitelj. Nadalje, iz dostavljenog Upisnika za 2022. godinu (zaključno do 17. siječnja 2022. godine) proizlazi da je tijelu javne vlasti podneseno devet zahtjeva za pristup informacija, koji su svi podneseni od strane žalitelja. Napominje se da je zahtjev za pristup informacijama koji je predmet ovog drugostupanjskog postupka, žalitelj podnio tijelu javne vlasti 19. siječnja 2022. godine.

Nadalje, uvidom u javno objavljeno Izvješće tijela javne vlasti o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2021. godine, proizlazi da je tijelo javne vlasti ukupno zaprimilo deset zahtjeva za pristup informacijama, od toga su tri prenesena iz 2020. godine. Sedam zahtjeva je riješeno unutar roka, a tri izvan zakonskog roka.

Izvršenim uvidom u sve zahtjeve podnesene od strane žalitelja utvrđeno je da se zahtjevima traže informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, da tražene informacije nisu iste i da se zahtjevima ne traži velika količina informacija te da se većina odnosi na raspolaganje javnim sredstvima.

Također napominje se da iz žaliteljeva zahtjeva nije vidljivo da se žalitelj obraća tijelu javne vlasti na uvredljiv, omalovažavajući ili optužujući način, a niti je iz sadržaja zahtjeva vidljivo da žalitelj koristi Zakon o pravu na pristup informacijama kao alat za zlouporabu prava na pristup informacijama koje posjeduje tijelo javne vlasti.

Uvidom u zahtjeve žalitelja utvrđeno je da je žalitelj tražio informacije cijene, račune, izvode (bankovne transakcije) vezano za ......... za sudjelovanje na određenom natjecanju, odnosno ukupni trošak tijela javne vlasti za sudjelovanje na određenom natjecanju.

Razmatranjem dokumentacije u spisu predmeta te procjenom svih činjenica i okolnosti, te ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva, ukupnog broja žaliteljevih zahtjeva te informacija koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te je zaključeno da osporeno rješenje treba poništiti.

Osim navedenog, posebno se napominje kako je u presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Poslovni broj: UsII-167/19 od 16. svibnja 2019. godine, Poslovni broj: UsII-170/19 od 20. ožujka 2019. godine, Poslovni broj: UsII-191/19 od 12. rujna 2019. godine te Poslovni broj: UsII-298/20 od 23. rujna 2020. godine, zauzeto stajalište da se u slučaju informacija o raspolaganju javnim sredstvima iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ne može razmatrati pitanje zlouporabe prava na pristup informacijama. Citirane presude javno su dostupne na internetskim stranicama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske na poveznici https://sudovi.hr/hr/vusrh/sudska-praksa/sudska-praksa.

U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid u sadržaj dostavljenih informacija: Izvještaje o stanju i prometu OTP banke d.d. na dan: 1. rujna 2021. godine, 2. rujna 2021. godine i 19. studenoga 2021. godine za tijelo javne vlasti iz kojih su vidljive transakcije tijela javne vlasti vezano za traženo natjecanje, odnosno zaprimljeni računi, kao i plaćanje tijela javne vlasti po istima.

Napominje se da je u drugostupanjskom postupku utvrđeno kako je tijelo javne vlasti na dostavljenim informacija zacrnilo (prekrilo) na traženim informacijama podatke o drugim uplatama/isplatama, međutim isto nije utjecalo na ovaj drugostupanjski postupak s obzirom na to da je žalitelj u predmetnom zahtjevu tražio informacije za ......... ili ukupan trošak, a što je vidljivo iz dostavljenih informacija.

U drugostupanjskom postupku, Povjerenik za informiranje je utvrdio da tražene informacije predstavljaju podatak o raspolaganju javnim sredstvima te da su sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama tražene informacije dostupne javnosti bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, uvidom u tražene informacije u drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako nije moguće primijeniti zakonska ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, te da treba žalitelju u cijelosti omogućiti pristup traženim informacijama.

Napominje se da je odredbom članka 24. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njezin ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine, broj 47/09 i 110/21) i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točki 1., 2. i 3. izreke rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                               POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan