KLASA: UP/II-008-07/14-01/562

URBROJ: 401-01/11-15-07

Zagreb, 27. siječnja 2015.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe udruge Inicijativa mladih za ljudska prava  iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva socijalne politike i mladih KLASA: 008-01/14-03/23, URBROJ: 519-03-02-2/7-14-4 od 14. studenoga 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba udruge Inicijativa mladih za ljudska prava izjavljena protiv rješenja Ministarstva socijalne politike i mladih, KLASA: 008-01/14-03/23, URBROJ: 519-03-02-2/7-14-4 od 14. studenoga 2014. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev za pristup informacijama udruge Inicijativa mladih za ljudska prava (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 5. studenoga 2014. godine temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer tijelo javne vlasti ne posjeduje zatraženu informaciju.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da pobija rješenje Ministarstva socijalne politike i mladih kojim je njegov zahtjev od 5. studenoga 2014. godine odbačen. U žalbi navodi kako smatra da je citirano rješenje Ministarstva nezakonito, da informacije koje su predmet zahtjeva ulaze u propisani djelokrug nadležnosti Ministarstva socijalne politike i mladih sukladno Uredbi o unutrašnjem ustrojstvu te da postoji i obveza izvještavanja javnosti o tim podacima. Također navodi da su informacije zatražene radi istraživanja o primjeni Preporuke CN/Rec(2010)5 Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o mjerama za suzbijanje diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Žalitelj u žalbi citira pojedine odredbe Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva socijalne politike i mladih te iz istih izvodi zaključak da postoji generalna obveza Ministarstva, odnosno njegovih ustrojstvenih jedinica statistički pratiti određene podatke i izrađivati izvještaje o svome radu u cilju izvještavanja javnosti. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom od 5. studenoga 2014. godine zatražio od Ministarstva socijalne politike i mladih sljedeće informacije: podatke o poduzetim mjerama i aktivnostima u slučajevima prestanka braka ili/i izvanbračne zajednice kako bi dobrobit djeteta bilo osnovno polazište kod donošenja odluka o dodjeljivanju roditeljske skrbi ili skrbništva nad djetetom, odnosno o poduzetim mjerama i aktivnostima koje u praksi garantiraju zaštitu od diskriminacije i nepovoljnog postupanja temeljenog na seksualnoj orijentaciji ili/i rodnom identitetu roditelja ili/i skrbnika, podatke o poduzetim mjerama i aktivnostima u postupku zasnivanja posvojenja gdje je potencijalni posvojitelj osoba koja nije u braku, kako bi se osigurala primjena zakona i drugih odredbi koje reguliraju taj proces bez diskriminacije i nepovoljnog postupanja na osnovu seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta, podatke o poduzetim mjerama i aktivnostima koje pridonose zaštiti od rizika s kojim se susreću LGBT osobe te djeca i maloljetnici, podatke o poduzetim mjerama i aktivnostima, uključujući socijalne programe i ostale mjere javnih politika, koji pridonose prevenciji rizika beskućništva s kojim se susreću LGBT osobe te djeca i maloljetnici, podatke o broju LGBT osoba koje su beskućnici, podatke o broju osoba koji su postali beskućnici zbog svoje seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta, podatke o poduzetim mjerama i aktivnostima koje za cilj imaju pružanje odgovarajuće skrbi LGBT osobama koje su beskućnici, podatke o uspostavi i provođenju programa podrške, uključujući i usluge psihosocijalne pomoći koje obuhvaćaju probleme beskućništva LGBT osoba te djece i maloljetnika, podatke o mjerama i aktivnostima koje se poduzimaju kako bi se socijalne usluge bez diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta na odgovarajući način pružile LGBT djeci i članovima obitelji i/ili obiteljima kojih su članovi LGBT djeca i maloljetnici, podatke o postojanju, vrsti i učestalosti programa obuke svih relevantnih djelatnika Ministarstva socijalne politike i mladih kako bi se senzibiliziralo s potrebama LGBT osoba, a posebno djece i mladih koje se suočavaju s beskućništvom i socijalnom isključenosti, podatke o postojanju, vrsti i učestalosti programa podizanja javne svijesti s ciljem osvješćivanja potreba LGBT osoba koje se suočavaju s beskućništvom ili/i socijalnom isključenosti, posebno LGBT djece i maloljetnika koji su beskućnici.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).

Odredbom članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju, te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Iz dokumentacije spisa proizlazi da informacije koje žalitelj traži, Ministarstvo socijalne politike i mladih ne posjeduje jer se u upisnicima, evidencijama i izvješćima koje Ministarstvo vodi tražene informacije ne prikupljaju na način na koji ih je zatražio žalitelj. 

U dopisu KLASA: 008-01/14-03/23, URBROJ: 519-02/1-15-10 od 22. siječnja 2015. godine Ministarstvo socijalne politike i mladih je pojasnilo da u okviru nadležnosti Službe za beskućnike, žrtve trgovanja ljudima, humanitarni rad i volonterstvo prikuplja podatke o beskućnicima u obliku izvješća te je primjer istoga dostavilo u prilogu dopisa. Iz istoga je razvidno da ne postoje informacije koje je zatražio žalitelj jer se podaci ne prikupljaju u odnosu na kriterije koje je žalitelj naveo u zahtjevu. Nadalje navodi da je Služba za beskućnike, žrtve trgovanja ljudima, humanitarni rad i volonterstvo uputila prijedlog statističkog obrasca Odjelu za analitiku i statistiku o podacima koji su potrebni kako bi se sukladno pravnim propisima prikupljali podaci o uzrocima beskućništva. Iz istoga je vidljivo da se ne vode podaci o seksualnoj orijentaciji odnosno rodnom identitetu beskućnika. Također, navodi da Služba za ljudske potencijale vodi brigu o stručnom usavršavanju službenika i namještenika, ali ne postoje informacije o edukacijama koja za temu imaju isključivo senzibilizaciju s potrebama LGBT osoba koje su ujedno i beskućnici, već se odnose isključivo na zabranu diskriminacije općenito, prema svim skupinama.

Ministarstvo socijalne politike i mladih naglašava da nadležna tijela u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji ističu potrebu da se rodni identitet uvede kao osnova zabrane diskriminacije i da se potom prikupljaju podaci o diskriminaciji i zločinima koji su počinjeni zbog nečije seksualne orijentacije odnosno rodnog identiteta, no ne postoje preporuke o prikupljanju podataka o spolnoj orijentaciji odnosno rodnom identitetu beskućnika.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, te je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.