KLASA: UP/II-008-07/21-01/877

URBROJ: 401-01-03-22-5

Zagreb, 28. travnja 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25-13 i 85-15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Doma zdravlja Osječko-baranjske županije Ur. broj: 03-2592/2 od 8. studenoga 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Doma zdravlja Osječko-baranjske županije Ur. broj: 03-2592/2 od 8. studenoga 2021. godine u dijelu zahtjeva za dostavom poslovnog broja nepravomoćne presude koja se odnosi na odgovornost članova Upravnog vijeća prilikom imenovanja ravnatelja ..........

2. Odobrava se ......... pravo na pristup informaciji o poslovnom broju nepravomoćne presude koja se odnosi na odgovornost članova Upravnog vijeća prilikom imenovanja ravnatelja ..........

3. Nalaže se Domu zdravlja Osječko-baranjske županije da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja.

4. Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Doma zdravlja Osječko-baranjske županije Ur. broj: 03-2592/2 od 8. studenoga 2021. godine u preostalom dijelu, kao neosnovana.

Obrazloženje

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 17. rujna 2021. godine kojim je tražio presliku nepravomoćne presude Prekršajnog suda u Osijeku u vezi odgovornosti članova Upravnog vijeća prilikom imenovanja ravnatelja ......... i presliku eventualno pravomoćne presude Visokog prekršajnog suda, kao i poslovni broj nepravomoćne presude koja se odnosi na odgovornost članova Upravnog vijeća prilikom imenovanja ravnatelja ........., temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi sa člankom 15. stavkom 3. točkom 1. istoga Zakona jer postoji osnove sumnje da bi objavljivanje tražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da bi dostavljanjem dvije informacije nepravomoćne presude Prekršajnog suda u Osijeku i poslovnog broja te presude „bilo nespojivo“ te da bi žalitelj s takvim informacijama mogao utjecati na „učinkovito, neovisno i nepristrano“ te da bi informacije mogle onemogućiti vođenje sudskog postupka na drugostupanjskom Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske. Navodi kako službenica za informiranje nije obrazložila kako bi preslika prvostupanjske presude mogla onemogućiti drugostupanjski sudski postupak, a pogotovo kako bi samo poslovni broj prvostupanjske presude i da se objavi u javnosti mogao utjecati na drugostupanjski sud. Navodi kako će Povjerenik za informiranje odlučiti da li je uopće trebalo provoditi test razmjernosti i javnog interesa jer se u konačnici radi o raspolaganju javnim sredstvima iz kojih je ravnatelju isplaćivana plaća. Navodi kako u provedenom testu razmjernosti nije se ocijenila činjenica da je žalitelj bio jedini protukandidat na natječaju za ravnatelja tijela javne vlasti, da je žalitelj u inspekcijskom nadzoru Inspektorata rada bio proaktivni sudionik, te da je Osječko-baranjska županija izravno ili kao osnivač ustanova koja se financira iz proračuna osim spornog ravnatelja (sada dožupana) s upitnim ispunjenim uvjetima iz natječaja zaposlila i suprugu ravnatelja i brata supruge ravnatelja. Ističe kako interes javnosti zapošljavaju li se članovi stranke na vlasti i članovi njihovih obitelji u skladu sa zakonom ili protivno zakonu zasigurno prevladava nad obrazloženjem rješenja koje nema uporište u Zakonu o pravu na pristup informacijama niti se u članku 7. istog Zakona spominje istina. Napominje da su i nepravomoćna i pravomoćna presuda prema Zakonu o pravu na pristup informacijama informacije. Navodi da Zakon o pravu na pristup informacijama nije propisao da bi službenici za informiranje bili nadležni da u testu razmjernosti preispituju „utvrđenja“ iz nepravomoćnih presuda. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 17. rujna 2021. godine zahtjevom za pristup informacijama zatražio od Doma zdravlja Osječko-baranjske županije, kao tijela javne vlasti, sljedeće informacije: „1. Presliku nepravomoćne presude Prekršajnog suda u Osijeku u vezi odgovornosti članova Upravnog vijeća prilikom imenovanja ......... i presliku eventualno pravomoćne presude Visokog prekršajnog suda i 2. Poslovni broj nepravomoćne presude koja se odnosi na odgovornost članova Upravnog vijeća prilikom imenovanja ravnatelja ..........“

U obrazloženju osporenog rješenja citira se odredba članka 15. stavka 3. točka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama te odredba članka 6. Zakona o sudovima kojom je propisano da je zabranjen svaki oblik utjecaja na donošenje sudske odluke, posebno svaki oblik prisile sucima, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja, te korištenje medija i javnih istupa, na način suprotan načelima demokratskog društva, a koje ima za svrhu utjecaj na tijek i ishod sudskog postupka. Iz obrazloženje osporenog rješenja proizlazi da je službenik za informiranje proveo test razmjernosti i javnog interesa te da je utvrđeno kako se pristup traženim informacijama može ograničiti sukladno članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona. Navodi se da bi bilo nespojivo sa učinkovitim i neovisnim vođenjem postupka ukoliko bi se nepravomoćna presuda mogla javno iznositi u medijima, s obzirom da bi javnost bila upoznata i sa izrekom i obrazloženjem u kojem bi bili istaknuti svi dokazi koje je prvostupanjski sud utvrđivao. Napominje se da se samo utvrđenja u pravomoćnoj sudskoj odluci smatraju istinitima što znači da su pravna i činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda podložna ispitivanju od strane višeg suda te da se onda smatra da se nepravomoćna presuda ne može smatrati potpunom i točnom informacijom u smislu članka 7. Zakona jer postoji mogućnost da se povodom žalbe izmijeni činjenično stanje utvrđeno od strane prvostupanjskog suda, odnosno da se navedena odluka ukine. Nadalje, navodi se da se radi o nepravomoćnoj sudskoj odluci, u odnosu na istu prevladava potreba zaštite prva na ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona jer se omogućavanjem pristupa navedenoj presudi ne može otkloniti mogućnost utjecaja na učinkovito vođenje postupka koji je u tijeku posebice radi toga što bi se javno moglo iznositi i dokazi koji su sadržani u obrazloženju presude.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta zajedno sa zatraženom informacijom koja je predmet ovog postupka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno traženju Ureda povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/21-01/877, URBROJ: 401-01/03-21-2 od 31. prosinca 2021. godine, tijelo javne vlasti je aktom Ur.broj: 03-60/22 od 10. siječnja 2022. godine dostavilo traženu informaciju nepravomoćnu presudu u vezi odgovornosti članova Upravnog vijeća prilikom imenovanja ravnatelja tijela javne vlasti, dok se u pogledu tražene informacije eventualno pravomoćne presude Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske očitovalo da istu nije zaprimilo.

Prema članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama korisnik koji raspolaže informacijom sukladno tom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Odredbom članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. tog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Razmatrajući obrazloženje osporenog rješenja tijela javne vlasti, kao i provedeni test razmjernosti i javnog interesa, iz kojeg proizlazi da bi omogućavanje pristupa zatraženoj informaciji onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka, u žalbenom je postupku uzeta u obzir odredba članka 6. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20 i 21/22) kojom je propisano da je zabranjen svaki oblik utjecaja na donošenje sudske odluke, posebno svaki oblik prisile prema sucima, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja te korištenja medija i javnih istupanja, na način suprotan načelima demokratskog društva, a koje ima za svrhu utjecaj na tijek i ishod sudskog postupka.

Naime, sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik informacije koji raspolaže informacijom sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Slijedom navedenog, pravilno se zaključuje u osporenom rješenju da bi bilo bi nespojivo sa učinkovitim i neovisnim vođenjem postupka, ako bi se nepravomoćna odluka mogla javno iznositi, s obzirom da bi javnost bila upoznata ne samo s izrekom presude, već i s obrazloženjem u kojem bi bili istaknuti svi dokazi koje je prvostupanjski sud utvrđivao.

Nadalje, prvostupanjska presuda može se pobijati, između ostalog, i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja sukladno članku 194. stavku 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), a sukladno članku 206. navedenog Zakona drugostupanjski sud će rješenjem ukinuti presudu i predmet uputiti na ponovno suđenje, ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekršajnog postupka (osim u slučajevima iz članka 207. tog Zakona), ili ako smatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba naložiti novu glavnu raspravu ili postupak pred prvostupanjskim sudom.

Upravo zbog navedenog, Povjerenik za informiranje smatra da se nepravomoćna presuda ne može smatrati potpunom i točnom informacijom u smislu članka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer postoji mogućnost da se povodom žalbe izmijeni činjenično stanje utvrđeno od strane prvostupanjskog suda, odnosno da se navedena odluka i ukine.

Osim toga, treba imati u vidu i formulaciju zakonske odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojoj je dovoljno postojanje „osnova sumnje“ da bi objavljivanje informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje postupka.

Pojam osnove sumnje znači da je dovoljno učiniti vjerojatnim odlučne činjenice za primjenu odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, te iste nije potrebno dokazivati.

Uzimajući u obzir sve ranije izneseno, posebno činjenicu da se radi o nepravomoćnoj odluci, čije bi iznošenje u javnosti moglo onemogućiti učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka, Povjerenik za informiranje smatra da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, posebno stoga što se omogućavanjem pristupa prvostupanjskoj odluci ne može otkloniti mogućnost utjecaja na učinkovito vođenje postupka koji je u tijeku.

Osim navedenog, posebno se napominje kako je u presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Poslovni broj: UsII-148/20 od 29. lipnja 2020. godine i Poslovni broj: UsII-351/20 od 8. prosinca 2020. godine, zauzeto stajalište da zahtjev za dostavom nepravomoćne presude s obrazloženjem koje obrazloženje sadrži ocjenu provedenih dokaza te zaključak o utvrđenom činjeničnom stanju na osnovi kojeg je nepravomoćna presuda donesena, u situaciji u kojoj je žalbeni postupak pred višim sudom u tijeku predstavlja opravdani razlog za uskratu tražene informacije. Citirane presude javno su dostupne na internetskim stranicama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske na poveznici https://sudovi.hr/hr/vusrh/sudska-praksa/sudska-praksa.

Povjerenik za informiranje je stoga utvrdio da je prvostupanjski postupak u dijelu zahtjeva koji se odnosi na dostavu nepravomoćne presude koja se odnosi na odgovornost članova Upravnog vijeća prilikom imenovanja ravnatelja ......... pravilno proveden, a prvostupanjsko tijelo je stoga o zahtjevu stranke odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, tako da se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Slijedom navedenog je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) odlučeno kao u točki 4. izreke ovog rješenja.

U dijelu zahtjeva žalitelja koji se odnosi na poslovni broj nepravomoćne presude koja se odnosi na odgovornost članova Upravnog vijeća prilikom imenovanja ravnatelja ........., tijelo javne vlasti je osporenim rješenjem odbilo isti temeljem odredbe članak 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid na internetsku stranicu https://e-predmet.pravosudje.hr/?q=pretraga te upisom poslovnog broja spisa nepravomoćne presude utvrđeno je da isti nije dostupan u eSpis sustavu. Nadalje uvidom u poveznicu https://e-predmet.pravosudje.hr/?q=o proizlazi da su podaci o prekršajnim predmetima dostupni za sve predmete koji su riješeni 1.1.2021. ili kasnije ili su još uvijek neriješeni. 

U članku 62. stavku 7. Sudskog poslovnika („Narodne novine“, broj 37/14, 49/14, 8/15, 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 33/17, 34/17, 57/17, 101/18, 119/18, 81/19, 128/19, 39/20, 47/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21 i 23/22) propisano je da će se u gornjem desnom kutu u svim odlukama ispod slobodnog prostora iz stavka 3. tog članka, staviti poslovni broj spisa i podbroj pod kojim je donesena odluka. Ako se odluka sastoji od više stranica, poslovni broj i podbroj pod kojim je donesena stavlja se na svaku stranicu u gornjem desnom kutu.

Prema članku 105. stavku 1. Sudskog poslovnika propisano da se na svaki podnesak kojim se osniva spis stavlja poslovni broj koji se sastoji od kratice naziva upisnika u koji je upisan (npr. K, P, R1, OVR, O, Us I itd.) ispisan velikim slovima, rednog broja upisa i godine u kojoj je unesen u upisnik (npr. K-4/2018). U članku 106. stavku 3. Sudskog poslovnika propisano je sudski zapisničar vremenskim slijedom upisuje podneske i druga pismena koja se odnose na isti spis u popis pismena i označava ih istim poslovnim brojem i odgovarajućim podbrojem dok se spis nalazi u referadi (npr. P-44/2018-3).

Slijedom navedenog, osnovano žalitelj ukazuje na činjenicu da je nejasno na koji bi način omogućavanje pristupa poslovnom broju nepravomoćne presude moglo utjecati na vođenje sudskog postupka na drugostupanjskom Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske.

Po mišljenju Povjerenika za informiranje, javno iznošenje samo podatka o poslovnom broju nepravomoćne presude, koji se sastoji od poslovnog broja spisa i podbroja pod kojim je presuda donesena, ne može utjecati na neovisno, učinkovito i nepristrano vođenje sudskog postupka, jer poslovni broj spisa je administrativni podatak koji ovisi o tome kada je postupak započeo (godina), radi li se o parnici ili o nekom drugom postupku, a podbroj presude ovisi o broju pismena unutar spisa predmeta. Stoga, Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdio da žalitelju treba omogućiti pristup traženoj informaciji poslovnom broju nepravomoćne presude koja se odnosi na odgovornost članova Upravnog vijeća prilikom imenovanja ravnatelja tijela javne vlasti.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točki 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan